Politika
Knežević odgovorio Milatoviću: Došlo do mimolaženja koja se ne mogu ignorisati
Lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević odbio je poziv predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića da prisustvuje sastanku na koji su pozvani lideri svih parlamentarnih političkih stranaka.
Knežević je u saopštenju za javnost naveo da je sa Milatovićem došlo do mimoilaženja “koje ne mogu ignorisati”.
“Zahvaljujem Vam se na pozivu da prisustvujem svečanosti povodom dobijanja IBAR – a, ali Vas obavještavam da neću prisustvovati istoj, zbog naših sve naglašenijih razlika koje dovode u pitanje ljudsko partnerstvo koje smo izgradili sa Vama za vrijeme drugog kruga predsjedničkih izbora. Podsjetiću Vas, da sam tad zajedno sa aktuelnim predsjednikom Skupštine Andrijom Mandićem, vodio intenzivnu kampanju u ime koalicije nekadašnjeg DF-a, kako bi bili izabrani za predsjednika Crne Gore. I bez lažne skromnosti mogu izjaviti da je naša koalicija presudno doprinijela Vašoj pobjedi koja je označila i definitvni kraj trodecenijske vladavine DPS-a. Sve što se nakon toga izdešavalo, a odnosi se na Vaše stavove povodom spoljnje i unutrašnje politike u potpunoj je koliziji sa mojim, ali što je važnije, i sa stavovima onih građana koji su Vam na moj poziv dali podršku u drugom krugu predsjedničkih izbora. Vaše posljednje medijske reakcije, obojene dvostrukim aršinima, u odnosu na Rezoluciju u Srebrenici i Rezoluciju o genocidu u sistemu logora u Jasenovcu, Dahauu i Mauthauzenu, predstavljaju samo kulminaciju našeg mimolaženja koje ne mogu ignorisati”, rekao je Knežević.
Dodao je da “ne bi bilo moralno” da se nakon nekoliko njegovih javnih kritika upućenih Milatoviću, počev od susreta sa kiparskim arhiepiskopom, preko nedavanja saglasnosti da kandidat DNP-a Dragan Bojović bude imenovan za ambasadora u Rusiji, do “dvostrukih aršina” u odnosu na dvije rezolucije o Srebrenici i Jasenovcu “čime ste direktno dooprinijeli pogoršanju odnosa sa nama najbližom Srbijom”, pojavim na koktelu koji organizuje.
“I da glumim kako se ništa nije dogodilo. Nažalost, dogodilo se mnogo toga u ovih godinu dana Vašeg mandata, što me sprečava da budem dio sjutrašnje predstave kako je sve u najboljem redu”, piše u saopštenju.
Knežević navodi i da smatra da Crna Gora ne smije biti “talac sukoba” Milatovića i Spajića, u kojem su, kako tvrdi lider DNP-a Milatovića “stali kao medijska logistika koncern Vijesti i mediji pod kontrolom DPS – a, što i te kako zabrinjava i dovodi u pitanje Vašu samostalnost u donošenju odluka i javnom saopštavanju stavova”.
“Toliko naglašene sujete, netrpeljivosti, narciosiodnosti, nije dobro ni u nekoj firmi u stečaju, a ne među najvišim funkcionerima države koja pretenduje da bude prva sljedeća članica EU. Sve ovo Vam saopštavam jer nisam spreman da budem dio ni Spajićevog, ali ni Vašeg političkog sistema djelovanja. Partija koju predvodim ima jasan ideološki i državotvorni put sa kojeg neće skrenuti ni zbog Vas, niti bilo kog drugog, imamo svoj integritet, utemeljenost u biračkom tijelu, i jasno definisan stav da su u politici najvažniji principi zbog kojih smo dobili podršku građana. Možemo graditi partnerske odnose, ali nikako na način da Vi, ili bilo ko drugi može pomisliti da nas koristi kao sredstvo obračuna za prevlast u institucijama moći. Gospodine predsjedniče, kad budete pokazali suštinsko interesovanje za poboljšanjem naših odnosa, spreman sam da se uključim u ovakve i slične aktivnosti koje organizujete. Do tad, kao i za vrijeme Vašeg prethodnika, neću se odazvati ni jednoj državnoj ili drugoj svečanosti koju budete organizovali”, stoji u saopštenju Kneževića.
Politika
Mandić: Nakon ulaska u EU Crna Gora će imati novi Ustav
Predsjednik parlamenta Andrija Mandić kazao je da očekuje da će nakon pristupanja Evropskoj uniji (EU) Crna Gora dobiti novi Ustav, koji će, kako je naveo, odražavati potrebe građana i okolnosti članstva u EU.
Podsjetio je da je Socijalistička Republika Crna Gora Ustav donijela 1974. godine, a da je nakon uspostavljanja SR Jugoslavije donesen i Ustav Republike Crne Gore.
“Tokom 2007, kada je proglašena nezavisnost, donijet je treći Ustav”, kazao je Mandić.
Mandić je uvjeren da će u budućnosti biti formirana Ustavotvorna skupština.
“Ja sam gotovo uvjeren da će neka nova generacija i neki novi saziv ovdje imati Ustavotvornu skupštinu i da ćemo nakon priključenja EU imati i novi Ustav, koji će oslikavati sve što je potrebno građanima Crne Gore”, poručio je Mandić.
Raduje ga mogućnost da, kako navodi, nova Ustavotvorna skupština bude formirana nakon što Crna Gora postane članica EU.
Politika
Skupština podržala ustavne promjene: Prihvaćeni amandmani 17 do 21
Poslanici crnogorskog parlamenta usvojili su danas Predlog amandmana na Ustav Crne Gore, koji se odnose na Sudski i Tužilački savjet i Centralnu banku.
Na vanrednoj sjednici, koju je predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić sazvao na zahtjev poslanika parlamentarne većine, poslanici su raspravljali o Predlogu ustavnog zakona za sprovođenje amandmana 17 do 21 na Ustav.
Ustavne promjene podržalo je svih 68 poslanika koji su glasali.
Bila je neophodna dvotrećinska većina, odnosno najmanje 54 glasa.
Takođe, poslanici su sa istim brojem glasova usvojili i Predlog ustavnog zakona za sprovođenje amandmana.
Politika
Crna Gora korak bliže EU: “Economist“ o ustavnim izmjenama i borbi protiv korupcije
Crna Gora je napravila novi korak ka članstvu u Evropskoj uniji usvajanjem paketa ustavnih izmjena koje bi trebalo da doprinesu borbi protiv korupcije, ocjenjuje britanski “The Economist“.
Kako navodi taj list, parlamentarni odbor ove sedmice odobrio je sveobuhvatne izmjene Ustava, čija se ratifikacija očekuje narednih dana.
Među najvažnijim izmjenama izdvajaju se odredbe prema kojima ministri osumnjičeni za korupciju više ne bi imali imunitet od krivičnog gonjenja, dok bi kandidati za ministarske funkcije morali da prođu provjere integriteta.
“The Economist“ navodi da bi usvajanje tih izmjena, koje podržava Evropska komisija, moglo dodatno ojačati argumente Crne Gore na putu ka članstvu u EU.
Crna Gora, podsjeća list, ambiciozno planira da postane članica Evropske unije do 2028. godine, dok pregovore vodi od 2012. godine.
Pregovarački proces je, između ostalog, usporavan zbog zahtjeva evropskih zvaničnika da Podgorica pokaže konkretne rezultate u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije.
Prema ocjeni “The Economista“, ustavne izmjene mogle bi pomoći Crnoj Gori da uvjeri Brisel u posvećenost reformama.
Ipak, list navodi da su izmjene manje popularne među dijelom crnogorske javnosti.
Aktivisti za ljudska prava smatraju da su zakonodavci više fokusirani na ispunjavanje evropskih kriterijuma nego na suštinsku borbu protiv korupcije.
Oni takođe dovode u pitanje proces javnih konsultacija, ocjenjujući da je poziv građanima da daju mišljenje o izmjenama bio tek formalnost, navodi se u članku.
“The Economist“ ukazuje da bi paket ustavnih izmjena mogao predstavljati važan korak Crne Gore u ispunjavanju uslova za članstvo u Evropskoj unij.
-
Hronika4 дана ranijeHapšenje Zećanina razotkrilo policijsko ćutanje o tuči u Tuzima?
-
Region4 дана ranijeBivši srpski fudbaler uhapšen u Portugalu sa kokainom vrednim 70 miliona
-
Priroda i društvo4 дана ranijeŠimun: Sva djeca mogu da se upišu, ali ne i da borave u vrtiću
-
Sport4 дана ranijePokrenut disciplinski postupak protiv Zete: “Vukovi” skandirali Ratku Mladiću
-
Hronika16 сати ranijeTaksista vozio drogiran
-
Politika3 дана ranijeDa li je Milan Knežević bio vojnik?
-
Hronika13 сати ranijeČetiri osobe procesuirane zbog postavljanja albanske zastave na policijsko vozilo u Tuzima
-
Politika3 дана ranijeKnežević: Srbi jesu u Vladi, ali je vlast naglašeno antisrpska


You must be logged in to post a comment Login