Politika
Knežević: Katnić pisao pitanja i odgovore svjedoku
Jedan od lidera Demokratskog fronta Milan Knežević uputio je Tužilačkom savjetu i novom postupajućem tužiocu Jeleni Protić novi dokaz, kako je rekao, zloupotrebe nekadašnjeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i specijalnog tužioca Saše Čađenovića i slučaju “državni udar”. Riječ je o dokumentu na kom su ispisana pitanja i odgovori koja su, kako tvrdi Knežević, sastavljali Katnić i Čađenović, a koja je potencijalni svjedok Džozef Asad trebalo da nauči i tako optuži Andriju Mandića njega.
“U saznanju sam da se radi o dokumentu na kom su na srpskom i engleskom jeziku ispisana pitanja i odgovori koja su sastavljali Katnić i Čađenović, a koja je potencijalni svjedok Džozef Asad trebalo da nauči i tako optuži Andriju Mandića i mene da smo ga angažovali za potrebe tzv. državnog udara. Pošto je Asad odbio da to učini za njim je raspisana crvena Interpolova potjernica i podignuta Naredba o istrazi koja je još na snazi”, navodi Knežević.
Ovaj dokaz iz SDT-a je upućen Tužilačkom savjetu i novom postupajućem tužiocu Jeleni Protić.
“Zato javno pozivam predsjedavajuću Tužilačkim savjetom Tatjanu Begović da objavi dokument koji je dobila iz SDT-a, ali i da zakaže hitnu sjednicu Savjeta na kojoj bi zauzeli stav povodom još jednog flagrantnog dokaza o zloupotrebama Milivoja Katnića i Saše Čađenovića”, navodi se u soapštenju.
On podjeća Begović da je i dosad bilo dovoljno elemenata da se odustane od ovako, kako je naveo, fabrikovane optužnice.
“Ali ovaj posljednji dokaz o kojem ćuti Tužilački savjet opasno miriše na upliv spoljnih faktora i zato ćemo odsad javno ukazivati na namjernu pasivnost ljudi iz tužilaštva i Savjeta koji iz nekih razloga štite Milivoja Katnića i Sašu Čađenovića”, naveo je on.
Pošto, kako je naveo, Tužilački savjet duže od godinu dana ne odlučuje po njihovim pritužbama koje su podnijeli, čak ni nakon pisanih urgencija, otvoreno sumnja da se radi o prećutnom bježanju od odgovornosti onih koji su ih uvjeravali da će im Ustav, zakoni i neselektivnost biti jedino mjerilo u njihovom radu.
“Nažalost, sve mi čini da su veće šanse da se pomire Škaljarci i Kavčani nego da Tužilački savjet odluči po našim pritužbama. Zato javnosti prezentujem dokaz o zloupotrebama dvojca Katnić-Čađenović koji su pronađeni u SDT-u i upućeni Tužilačkom savjetu koji uporno i uglednopravnički ćuti na ozbiljni kriminal i zloupotrebe u tužilaštvu koje su nam nanijele nepopravljivu štetu. Neka vidi čitava Crna Gora kakvo smo “nezavisno” tužilaštvo i sudove imali, ali i ko danas namjerno žmuri na istinu koju objavljujemo”, jazao je on.
Dodao je da neko ili spolja, ili iznutra, misli da svi imaju pravo na pravdu osimMandića i Kneževića i da su protiv njih sva sredstva dozvoljena.
“Moram razočarati i jedne i druge, nikom se pomjeriti nećemo”, zaključio je Knežević.
Politika
Pejović: Bez jasnih nalaza ne može se tvrditi da ima kancerogenih materija u Botunu
Potpredsjednik Skupštine Boris Pejović istakao je da još nemaju potvrdu da se iz Botuna iskopava kancerogeni materijal, kako su to jutros tvrdili mještani na protestu ispred lokacije gdje se gradi postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda. Kako je naglasio Agencija za zaštitu životne sredine je prije početka tih radova dala pozitivno mišljenje, a bez jasnih nalaza ne može se to tvrditi.
Pejović je u emisiji “Link” naglasio da je poznato koliko danas u javnom prostoru ima dezinformacija i sve treba provjeriti.
“Možda je to tačno, ali bez jasnih i konkretnih nalaza ne možemo govoriti o tome kao činjenici. Kada su u pitanju protesti, dio je to kolektivnih i individulanih sloboda i dok god se održavaju u okvirima zakona, oni su demokratski izraz nezadovoljstva građana”, kazao je Pejović.
On je podsjetio da je Vlada opredijelila 30 miliona eura ove godine za sanaciju bazena crvenog mulja.
Glavni grad će, kaže, ostati pri namjeri da gradi postrojenje u Botunu i taj projekat je jako važan za zatvaranje poglavlja 23 i 24, to je projekat koji unapređuje, a ne šteti zdravlju.
Izvor: RTCG
Politika
Crna Gora matična država za većinu Srba, Bošnjaka, Muslimana i Albanaca
Istraživanje koje je sprovela Spektrum Analitika pokazalo je da većina građana srpske nacionalnosti u Crnoj Gori ovu državu doživljava kao svoju matičnu. Na pitanje „Koju državu doživljavate kao matičnu?“, 76,7 odsto ispitanih Srba odgovorilo je – Crnu Goru. Istovremeno, 22,3 odsto navelo je Srbiju, dok se jedan odsto ispitanika izjasnio za Jugoslaviju.
Rezultati, međutim, pokazuju da se percepcija matične države razlikuje među nacionalnim zajednicama. Kada je riječ o Bošnjacima, čak 94,9 odsto njih Crnu Goru vidi kao matičnu državu, dok 3,8 odsto navodi Bosnu i Hercegovinu, a 1,3 odsto Tursku. Slično je i kod Muslimana – 95,5 odsto ispitanika iz ove zajednice opredijelilo se za Crnu Goru, dok 4,5 odsto kao matičnu državu vidi Bosnu i Hercegovinu.
Kod albanske zajednice 81,4 odsto ispitanika smatra Crnu Goru matičnom državom, dok 18,6 odsto kao matičnu navodi Albaniju, što ukazuje na snažnu, ali ne i apsolutnu identifikaciju sa državom u kojoj žive.
Najizraženija razlika zabilježena je kod hrvatske zajednice. Prema podacima Spektrum Analitike, 85,7 odsto Hrvata navodi Hrvatsku kao matičnu državu, dok svega 14,3 odsto Crnu Goru doživljava kao svoju matičnu državu.
Ovi rezultati ukazuju na složenu sliku identitetskih orijentacija u Crnoj Gori. Dok većina Srba, Bošnjaka, Muslimana i Albanaca Crnu Goru doživljava kao matičnu državu, kod Hrvata dominira identifikacija sa Hrvatskom.
Politika
Šimun: Svakog dana se kod sedam osoba otkrije kancer
Ministarstvo zdravlja Crne Gore predstavilo je program prevencije i kontrole malignih bolesti za period 2026-2028. godina, uz prateći Akcioni plan. Ovaj program predstavlja strateški dokument kojim se definišu prioritetne oblasti, ciljevi i konkretne mjere usmjerene na smanjenje malignih bolesti, ali i na unapređenje kvaliteta života oboljelih.
Ministar zdravlja Vojislav Šimun kazao je da Crna Gora nosi nesrazmjerno visok teret obolijevanja i pripada regionu sa visokim stopama smrtnosti od malignih bolesti.
„Prema podacima međunarodne agencije za istraživanje za 2022. godinu u Crnoj Gori je registrovano 2.739 slučajeva malignih bolesti i 1.535 smrtnih ishoda.To znači da u našoj zemlji svakog dana sedam osoba dobije dijagnozu raka, a četiri izgube život usled ovog opakog oboljenja”, ukazao je.
Ovaj program predstavlja strateški dokument koji i detaljno definiše konkretne korake i aktivnosti usmjerene na prevenciju i kontrolu malignih bolesti sa ciljem unapređenja zdravlja stanovništva.
„U Crnoj Gori se sprovode tri organizovana skrining programa. Nacionalni program za rano otkrivanje raka debelog crijeva, nacionalni program za rano otkrivanje raka grlića materice i program za rano otkrivanja raka dojke. Naš cilj je veći obuhvat skrining programa i jednaka dostupnost u svim regionima, jer rano otkrivanje znači i spašeni život”, dodao je ministar.
Poručuje da se efikasnost onkološke zaštite ogleda kroz savremenu opremu, stručni kadar i jasnu organizaciju.
„Ovaj program je jasna poruka da država preuzima odgovornost i da borba protiv malignih bolesti ne može biti prepuštena pojedincu, već mora biti koordinisana državna politika. Snažan sistem prevencije i kontrole raka znači manje prijevremenih smrti, veći očekivani životni vijek, održiv zdravstveni sistem i stabilniju ekonomiju”, naglasio je Šimun.
Direktor Instituta za javno zdravlje Crne Gore Ivan Samardžić kazao je da prevencija nije samo individualna odgovornost, već da zahtijeva saradnju cijelog društva.
“Edukacija građana, promocija zdravih stilova života i dostupnost programa moraju postati svakodnevna praksa, a ne povremena kampanja. Samo zajedničkim djelovanjem možemo stvoriti okruženje koje podstiče zdrave izbore i smanjuje rizike. Skrining i rano otkrivanje malignih bolesti, iako predstavljaju sekundarnu prevenciju, takođe su jedan od ključnih stubova naše misije, jer pravovremena dijagnoza značajno povećava šansu za uspješno liječenje i dugoročno preživlajvanje”, naglasio je.
Kroz taj program se stvaraju uslovi za rjeđe javljanje bolesti, sa ciljem da se izgradi društvo koje čuva i unapređuje zdravlje, zaključuje Samardžić.
„Prevencija je najsnažnije oružje koje imamo. Svaki spriječeni slučaj bolesti znači spašen život, očuvanu porodicu i snažniju zajednicu. Zato će Institut za javno zdravlje Crne Gore nastaviti da pruža stručnu, naučnu i analitičku podršku svima koji rade na implementaciji ovog programa, ulaganje u prevenciju nije trošak, to je investicija u budućnost”, dodao je.
Poručuju da Program prevencije i kontrole malignih bolesti ne predstavlja samo institucionalni okvir za borbu protiv malignih bolesti, već i zajednički društveni angažman svih sektora. Realizacija ovog Programa doprinosi značajnom smanjenju tereta malignih bolesti u Crnoj Gori, povećanju očekivanog životnog vijeka i kvalitetu života svih građana i građanki.
-
Zeta1 дан ranije“Magična kašika” pobjednik druge “Raštanijade” u Zeti
-
Priroda i društvo2 дана ranijeNa karnevalu u Kotoru spaljen Miron Tribulus zvani Pirun: Pomutio i vlast i opoziciju
-
Sport3 дана ranijeJuniori „Miloša Stankovića“ među najboljima – medalje na državnom prvenstvu
-
Zeta8 сати ranijeNove blokade u Botunu, od ujutro svakodnevna okupljanja
-
Priroda i društvo1 дан ranijeNišić: Porodiljsko odsustvo deset mjeseci za majku, dva za oca
-
Ekonomija2 дана ranijeCrna Gora jedina u regionu sa padom cijena struje u protekloj deceniji
-
Sport3 дана ranijeWild Weekend: Dva dana, jedan potez i mjesto među najboljima!
-
Politika20 сати ranijeŠimun: Svakog dana se kod sedam osoba otkrije kancer


