Politika

Knežević: Glasanje za Rezoluciju o Srebrenici bio bi katastrofalan potez

Glasanje za Rezoluciju o Srebrenici bio bi katastrofalan potez Crne Gore, ocijenio je predsjednik Demokratske narodne partije Milan Knežević.

On je, u Jutarnjem programu Radio Televizije Republike Srpske (RTRS), kazao da Crna Gora treba da glasa protiv rezolucije.

„U slučaju donošenja takve rezolucije, i Crna Gora pristaje i prihvata da je genocidna država, zajedno sa Srbijom i Republikom Srpskom, pošto smo u tom periodu, 1995. godine, bili u zajedničkoj državi“, rekao je Knežević.

Crna Gora, prema njegovim riječima, ni na koji način ne bi izbjegla i sopstvenu odgovornost ukoliko bi glasala za rezoluciju.

“Saopštio sam premijeru Milojku Spajiću, nakon što se pojavila tviter objava Milana Niča, da bi to bio katastrofalan potez za Crnu Goru, koji bi uveo u ozbiljnu nestabilnost, i saopštio sam mu da dobro razmisli“, naveo je Knežević.

On je naveo da postoje različite izjave i najave koje se odnose na to kako će Crna Gora glasati.

“Čak se pominju neki amandmani, pa ministar spoljnih poslova kaže da nema nikakvih amandmana, da bismo danas dobili posljednju informaciju da Sjedinjene Američke Države uopšte nijesu upoznate sa bilo kakvim amandmanima niti da se oni pišu uz njihovo posredovanje“, dodao je Knežević.

To, kako je rekao, najbolje govori o tome da u ovom trenutku ni Spajić, a ni Vlada još ne znaju kako će glasati.

Knžević je poručio da to nije obično glasanje.

„To je glasanje u kojem će i Crna Gora postati genocidna država. Mislim da mi nemamo pravo kao generacija političara koja u ovom trenutku opredjeljuje određene društveno-političke procese i u Crnoj Gori i na Zapadnom Balkanu da budemo dio jedne takve sramote“, rekao je Knežević.

Na pitanje postoje li amandmani Crne Gore na Rezoluciju, on je odgovorio da su o njima saznali iz određenih medija.

„Imali smo saopštenje ministra vanjskih poslova da ne postoje ti amandmani, da još nijesu napisani, dok je poslanica Pokreta Evropa sad (PES) saopštila da su ti amandmani mjera mogućeg, neko najoptimalnije rješenje koje abolira i Srbiju i Republiku Srpsku i srpski narod od onoga što se desilo u Srebrenici“, naveo je Knežević.

U ovom trenutku, kako je kazao, niko sa sigurnošću ne može reći postoje li ti amandmani.

On je naveo da u Crnoj Gori živi oko 40 odsto građana koji se izjašnjavaju kao Srbi.

Komentarišući izjavu predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića koji je kazao da Crna Gora ima zvaničan stav po tom pitanju, Knežević je rekao da mu je žao je što Milatović taj stav nije saopštio pred glasanje u drugom krugu predsjedničkih izbora.

„Jer ne bi postao predsjednik države, jer je isključivo zahvaljujući srpskim glasovima, okupljenim oko naše koalicije, postao predsjednik države“, naveo je Knežević.

On je kazao da je prije dva ili tri mjeseca najavio da bilo kakva nova rezolucija u Crnoj Gori ili van nje može dovesti u pitanje Vladu Spajića.

To je, kako je dodao Knežević, saopštio i Spajiću.

„Ako je Crnoj Gori bilo stalo do nekih amandmana i do toga da dođe do pomirenja na Zpadnom Balkanu, valjda je bilo logično da se prvo konsultuje sa Republikom Srpskom i Srbijom“, rekao je Knežević.

On je kazao da vjeruje da još postoji prostora da Spajić, kao premijer, odustane od glasanja za rezoluciju.

Knežević je ocijenio da će, ukoliko Crna Gora bude glasala ta rezoluciju i Srebrenici, to nepovratno ugroziti odnose sa Srbijom i Republikom Srpskom.

„Posebno želim da potenciram, i Spajić i Mlatović su bili u mnogo boljim, prisnijim poslovnim i ljudskim vezama sa Dodikom nego što sam bio ja. Njihov i poliitčki pokret i formiranje te njihove političke ideje, još dok su bili ministri u vladi Zdravka Krivokapića, je u značajnom mjeri naslanjano na ljude iz Republike Srpske, posebno na ljude iz Trebinja“, naveo je Knežević.

Prema njegovim riječima, u ovom trenutku ne postoji logično objašnjenje zašto bi Crna Gora glasala za rezoluciju.

„Ako ne može da glasa portiv, kao što bih uradio ja da sam na mjestu Spajića, onda makar neka budu uzdržani“, kazao je Knežević.

Na pitanje kako će različiti stavovi uticati na dalju saradnju koalicje Za budućnost Crne Gore i PES-a, on je odgovorio da će to uvesti u ozbiljnu političku krizu.

„Mi teško možemo prihvatiti da Crna Gora ponovo poslije 2020. godine postane antisrpska, da učestvuje u izglasavanju nečega što bi predstavljalo trajni žig za srpski narod i za Srbiju i Republiku Srpsku“, kazao je Knežević.

On je apelovao na Spajića da, kako je naveo, dobro sagleda situaciju i ne učini ništa zbog čega će se kasnije kajati.

„Jer nijedna ni premijerska funkcija niti bilo kakvo tapšanje ljudi iz zapadnih ambasada nije vrijedno suda istorije sopstvenog naroda, koji ti je dao podršku“, rekao je Knežević.

Upitan kakav je stav građana Crne Gore po pitanju rezolucije, on je kazao da je njegov utisak da smatraju „da su ove rezolucije više postale tendeciozno dosadne“.

„Da je svakome jasno, čak i predstavnicima bošnjačkog naroda i samim Bošnjacima sa kojima sam razgovarao da postaje malo degutantno da se žrtve u Srebrenici svakodnevno povezuju sa genocidom. To najbolje pokazuje da ne postoji ni pijetet ni osjećaj prema tim žrtvama“, rekao je Knežević.

On je naveo da je njegov utisak da građani Crne Gore u značajnoj mjeri ne podržavaju da Crna Gora glasa za rezoluciju.

„Ako je nekome stalo da podnosi amandmane na način da pomiri Zapadni Blakna, onda neka podnese amandmane za sve stradale žrtve na prostoru bivše SFRJ“, kazao je Knežević.

On je pitao zašto srpske žrtve niko ne smje da spomene.

„Kad god spomenete žrtve srpskog naroda, odmah nam govore da treba se okrenemo budućnosti i da nas čeka evropski put“, dodao je Knežević.

Na pitanje kako srpski narod treba da se odnosi prema rezoluciji ako ona bude usvojena u Ujedinjenim nacijama, on je odgovorio da misli da treba da je praglasi ništavnom i nesprovodivom na teritoriji Crne Gore, Srbije i Republike Srpske.

Slične teme:Crna gora milan knežević rezolucija o srebrenici

Sledeće

Knežević, Milačić i Dajković pozvali Spajića da se uzdrži od glasanja za Rezoluciju o Srebrenici

Ne propustite

Knežević: Katniću želim da ima fer i pravično suđenje za razliku od nas koji to nismo imali

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Montenegrobet: Nove protivustavne i protivzakonite predloge Ministarstva finansija u oporezivanju dobitaka igrača

Sedam izmjena propisa u oblasti igara na sreću za manje od dvije godine i kreiranje regulatornog haosa putem kampanje dezinformacija.

Gotovo da ne postoji član Ustava Crne Gore u dijelu ekonomskih prava i sloboda koji nije prekršen dvogodišnjim djelovanjem Ministarstva finansija u oblasti igara na sreću, gdje su povrijeđena sva načela pravne sigurnosti prekomjernim izmjenama propisa kojima se kreira nesaglediva ekonomska šteta.

Broj ustavnih inicijativa i tužbi se samo povećava, a šteta koju će budžet u krajnjem ishodu pretrpjeti višestruka je u odnosu na kratkoročnu korist koju Ministarstvo finansija smatra da protivzakonito ostvaruje.

Svjedoci smo inflacije propisa kakva ne postoji nigdje u svijetu, gdje se svjesno zatvara regularno tržište i na velika vrata uvode nelegalni operateri, dok se paralelno vodi lažna kampanja zaštite maloljetnika, koje Ministarstvo finansija svojim prekomjernim propisima zapravo usmjerava ka nelegalnim operaterima i rukama zelenaša, čiji je posao trenutno na istorijskom vrhuncu, o čemu mediji intenzivno pišu upravo zbog neracionalnih predloga Ministarstva finansija.

Zatim smo bili svjedoci uvođenja u svijetu nezapamćene mjere da se vrši identifikacija i prijava svih igrača koji učestvuju u igrama na sreću sa 20 €, pravdajući to lažnim kampanjama da je to zahtjev EU, iako je to neistina, jer je prag za iste stvari u EU i tacno 100 puta veći.

Danas smo svjedoci nove lažne kampanje od strane Ministarstva finansija, kojom se uvodi nezabilježen propis u igrama na sreću bilo gdje u svijetu, gdje se oporezuje svaki tiket u djelatnosti klađenja, i to pod lažnim obrazloženjem da „pojedini operateri“ ne poštuju zakon, što je potpuno netačno i neistinito.

Svi legalni operateri poštuju nemoguće zakonske propise Ministarstva, očekujući pozitivnu ocjenu Ustavnog suda i relevantnih međunarodnih institucija o prethodnim nezakonitim predlozima Ministarstva finansija, u cilju očuvanja svog biznisa.

Kao što pokazuje primjer Albanije, ovakve mjere po pravilu vode ka pravoj eksploziji nelegalnog kockanja, što je direktno povezano sa skokom maloljetničkog učešća u igrama na sreću. Kada igrači, zbog nekonkurentne ponude usljed poreskog opterećenja poput predloženog, prelaze na ilegalne sajtove, efektivna kontrola nestaje, opadaju javni prihodi, a dramatično rastu višestruki društveni rizici (maloljetničko kockanje, kriminalitet i sl.). Zbog toga je usvajanje ovakvog predloga zakona faktičko otvaranje vrata za nelegalno tržište i povećanje broja maloljetnika koji će postati zavisnici od igara na sreću. Montenegrobet: Nove protivustavne i protivzakonite predloge Ministarstva finansija u oporezivanju dobitaka igrača.

Sedam izmjena propisa u oblasti igara na sreću za manje od dvije godine i kreiranje regulatornog haosa putem kampanje dezinformacija.

Molimo poslanike Skupštine Crne Gore da se prekine sa protivustavnim progonima i maltretiranjem industrije igara na sreću i da se nove, predložene izmjene i dopune Zakona o porezu na dohodak građana od strane Ministarstva finansija odbace, jer Ministarstvo finansija zanemaruje odluku Ustavnog suda Crne Gore od 28.01.2026. godine, koji je po istom osnovu oglasio neustavnim dio Zakona o unutrašnjoj trgovini.

Pokušali smo svim zakonom predviđenim sredstvima da objasnimo štetnost i neodrživost ovog propisa, međutim nijesmo naišli na razumijevanje i, shodno tome, nastavićemo da se obraćamo za pomoć svim međunarodnim institucijama.

Svuda u svijetu igre na sreću su zabava dostupna svim punoljetnim građanima, a primjena ovog Zakona o porezu na dohodak građana znači potpuno zatvaranje legalne industrije igara na sreću u Crnoj Gori, inflaciju maloljetničkog kockanja i dodatno povećanje zelenašenja.

Molimo vas da razumijete da je legalno tržište partner države u sprečavanju svih neželjenih dešavanja u ovoj osjetljivoj industriji, te vas molimo da nam pomognete da zajedno učestvujemo u rješavanju svih problema i da ne gurate našu industriju u pogrešne ruke, čije ćemo posljedice svi zajedno osjećati dug period zbog pogrešnih odluka i kratkoročnih interesa.

Izvor: Montenegrobet

Politika

Ni nakon tri godine SO Zeta nije usvojila deklaraciju o nepriznavanju Kosova

Urednik

U političkom životu postoje odluke koje mijenjaju tok stvari – i postoje one koje služe samo da ostave utisak da se nešto radi. Deklaracija o poništenju i nepriznavanju Odluke o priznanju Kosova u SO Zeta nesumnjivo pripada ovoj drugoj kategoriji.

Kada je rukovodstvo Opštine Zeta najavilo dokument koji bi, kako je predstavljeno, trebalo da artikuliše stav „većinske Crne Gore“, činilo se da lokalna vlast ulazi u ozbiljan politički proces. Međutim, vrlo brzo se pokazalo da iza te najave ne stoji ni institucionalna volja, ni politička dosljednost.

Tri godine kasnije, deklaracija nije usvojena. Nije postala dio pravnog sistema. Nije proizvela nikakvu obavezu. Nije čak ni dobila priliku da bude predmet ozbiljne skupštinske rasprave. Većina u Skupštini opštine Zeta jednostavno je nije stavila na dnevni red.

To nije proceduralni propust – to je politička odluka.

deklaracija zeta kosovo

Jer kada vlast želi da nešto usvoji, ona to i uradi. Kada ne želi – tema se razvlači, odlaže i na kraju zaboravlja. Upravo to se dogodilo sa deklaracijom koja je, u javnosti, predstavljena kao pitanje od „istorijskog značaja“.

Sličan obrazac viđen je i u slučaju kolektora u Botunu. Lokalna vlast je organizovala referendum, podigla očekivanja i predstavila proces kao borbu za interese građana. Međutim, kao i u slučaju deklaracije, rezultat nije imao pravnu snagu. Kolektor nije zaustavljen, niti je referendum proizveo obavezujuće posljedice.

Dakle, dva procesa – ista logika: snažna politička retorika, slaba institucionalna realizacija.

Ono što povezuje ova dva slučaja jeste način na koji se politika u Zeti vodi – kroz teme koje mobilizuju emocije, a ne kroz odluke koje proizvode konkretne efekte. Kosovo kao identitetsko pitanje i Botun kao lokalno pitanje egzistencije postali su instrumenti političkog opstanka, a ne rješavanja problema, od glasne najave do tihog povlačenja.

Ako je deklaracija zaista bila izraz „volje naroda“, kako se tvrdilo, onda je njen izostanak iz skupštinske procedure poruka da ta volja nije bila prioritet – već sredstvo.

Zeta tako danas ostaje primjer politike koja proizvodi događaje, ali ne i odluke. U kojoj se organizuju referendumi bez posljedica i najavljuju deklaracije bez epiloga. Deklaracija nije usvojena, kolektor nije zaustavljen, ali su politički poeni – makar privremeno – ubirani.

Politika

Zoran Lakušić razriješen, izabran novi Odbor direktora Regionalnog vodovoda

Nakon što je partija Milana Kneževića napustila Vladu, na red su došle i smjene njenih funkcionera. Tako je kadar Demokratske narodne partije Zoran Lakušić, iako je ostavku podnio još u decembru 2024. godine, tek juče smijenjen sa funkcije predsjednika Odbora direktora Regionalnog vodovoda „Crnogorsko primorje“.

Vlada Crne Gore imenovala je novi Odbor direktora Regionalnog vodovoda „Crnogorsko primorje“.

Boro Lučić izabran je za novog predsjednika. On je magistar pomorstva i predstavnik Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera.

Za članove su izabrani: Rajko Radusinović, diplomirani inženjer elektrotehnike, predstavnik Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera; Dritan Redža, magistar fizičke kulture, predstavnik istog ministarstva; Miloš Stanković, diplomirani menadžer, predstavnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede; Jelena Janićijević, magistar menadžmenta u turizmu i ugostiteljstvu, predstavnica Ministarstva zdravlja; Ivan Rakonić, diplomirani pravnik, predstavnik Ministarstva finansija; i Lazar Pešić, magistar menadžmenta u saobraćaju, predstavnik Generalnog sekretarijata Vlade Crne Gore.