Ekonomija

Keković: Dnevnice nedjeljom da budu veće 80 odsto, zamjenski dan tokom sedmice

Objašnjava da su iz Unije slobodnih sindikata na tome insistirali jer žele da nedjelja bude taj dan koji će biti posvećen porodici i da poslodavci moraju da shvate da ukoliko taj dan radnik nije sa porodicom i mora da radi zarad njihovog profita onda je red da se ta zarada bude veća.

Potpisivanjem Opšteg kolektivnog ugovora uvele bi se tri novine, uvećanje zarade za prekovremeni rad, dvokratni rad, kao i uvećanje dnevnice od 80 odsto za rad nedjeljom, za sve one u javnom i privatnom sektoru, kazao je generalni sekretar Unije slobodnih sindikata Crne Gore (USSCG) Srđa Keković. Kako je kazao Keković u emisiji “Link”, izuzeti bi bili oni koji rade u djelatnostima gdje je neophodan rad 24 sata.

Istakao je da se o tom ugovoru pregovara više od dvije godine, te da je zapelo oko onog dijela kod uvećanja zarade za rad nedjeljom.

“Na sastanku smo dogovorili da uvećanje za rad nedjeljom bude 80 odsto i to se tiče svih zaposlenih u Crnoj Gori, izuzev onih koji rade u onim djelatnostima gdje je neophodan rad 24 sata, kao što su policija, zdravstvo, javni prevozi…Takođe, dogovorili smo se da izuzmemo hotelijerstvo iz te norme”, kazao je Keković.

Smatra da su i poslodavci shvatili da je jedna od ključnih stavki, osim zarada, i uslovi u kojima se radi.

Keković objašnjava da jedan broj naših sugrađana napušta državu upravo zbog toga što nemaju dostojanstvene uslove rada, da se poštuje njihov vikend, praznični dan, prekovremeni rad… A to bi se sve, kako kaže, regulisalo Opštim kolektivnim ugovorom.

“Poslodavci su tražili od nas da ukoliko oni pokrenu inicijativu za preispitivanje člana 35 a Zakona o unutrašnjoj trgovini, da ih podržimo u tom pravcu, i mi smo rekli da smo spremni da podržimo i napismeno to dostavili”, kaže Keković.

Ističe da je pogrešno shvaćeno da je time što je dogovoreno uvećanje za rad nedjeljom od 80 odsto dogovoreno i da se ponovo uvodi radna nedjelja. Dakle to nije tako, uvećanje je bitno za sve druge, a najmanje za trgovinu jer se u trgovini ne radi nedjeljom.

Navodi da su iz Unije slobodnih sindikata Crne Gore, nudili dva modela poštujući činjenicu da smo država koja je turistička destinacija, nudili su model preduzetnik mikro, potom model Slovenije, tj. da rade mali prodajni objekti površine do 100 metara kvadratnih, i to nije bilo prihvatljivo.

“Definitivno nismo za to da se radi svake nedjelje, nego samo u sezoni i to da testiramo jedne godine i vidimo da li će poslodavci poštovati svoje obaveze uvećavanja, jer bi tako radnik imao uvećanje od 80 odsto tokom rada nedjeljom, a zatim bi imao zamjenski slobodan dan tokom radne nedjelje”, ističe on.

Kazao je da se moraju obratiti ponovo poslanicima, s tim što će ovog puta imati drugačije zahtjeve, ne produženje na godinu, već do zaključivanja opšteg kolektivnog ugovora i uvođenja ova tri pravna insituta koja su trabala biti unijeta u opšti kolektivni ugovor, a prepoznata su Zakonom o radu.

Keković je kazao da se nakon povećanja minimalne plate na 450 eura situacija drastično promijenila, i da bi sa ovim uvećanjem dnevnice za rad nedjeljom sigurno zarade bile veće.

Na pumpama najveći udar nedjeljom, više izgledaju kao pijaca

Navodi da problem predstavlja što sada rade nedjeljom neki subjekti koji apsolutno nema potrebe da rade, kao što je apoteka, svaka pumpa, štampa…

“Imamo sad tu nelojalnu konkurenciju trgovačkim preduzećima koji ne mogu da rade nedjeljom a sada su se pumpe pretvorile više u pijacu nego u objekat da sipa gorivo”, kazao je on.

Kazao je da je naredni korak da čekaju da im Unija slobodnih poslodavaca prihvati dogovor koji su imali prije desetak dana, i čim se to desi onda će se kao socijalani partneri obratiti ministru rada i socijalnog staranja da pokrene na Vladi postupak da se taj Opšti kolektivni ugovor i sa njihove strane ozvaniči i da potpiše to zajedno i sa njima.

“Taj ugovor je gotovo isti kao što je važeći, uz neke tri novine, uvodi se uvećanje zarade za prekovremeni rad, dvokratni rad, i ovo uvećanje zarade za rad nedjelje koje bi važilo za sve one u javnom i privatnom sektoru koji odmaraju nedjeljom po svom sedmičnom rasporedu a budu pozvani da rade, imaće pravo na zamjenski dan i toga dana za rad nedjeljom njihova dnevnica će biti veća za 80 odsto”, zaključuje Keković.

Sledeće

Najveća isplaćena plata u Crnoj Gori u 2022. godini

Ne propustite

Drecun: U decembru i januaru još veća poskupljenja

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Ekonomija

Ministarstvo: Nema smanjenja, doći će do povećanje svih penzija iznad 450 eura

Ministarstvo socijalnog staranja, brige o porodici i demografije saopštilo je da se penzije neće umanjivati. Oni su se oglasili, kako navode, povodom različitih tumačenja u vezi sa Fiskalnom strategijom.

“Vlada Crne Gore i Ministarstvo socijalnog staranja, brige o porodice i demografije nastoje da kreiraju penzijsku politiku koja ima za cilj stabilan i održiv penzijski sistem i adekvatnost penzijskih davanja. Adekvatna briga o penzionerima najbolji je način da se zahvalimo za sve ono što je ova populacija uradila tokom svog životnog i radnog vijeka. Stoga je briga o položaju kako zaposlenih tako i penzionera u Crnoj Gori visoko u agendi 44. Vlade Crne Gore. S tim u vezi ističemo da prosječna penzija (prema isplatnim podacima za mjesec jul 2024. godine) iznosi 515,55 EUR, dok je najniža penzija u iznosu od 450 EUR-a veća od najnižih penzija u većini drugih država u regionu “, navode iz Ministrastva u saopštenju.

Podsjećaju, najniža penzije je u periodu 2024, u odnosu na 2020. godinu porasla 206,1%, sa 147€ na 450€, što znači da je minimalna penzija porasla 132,9% više u odnosu na rast inflacije za period 2024/2020.

“Od 1. oktobra povećaće se plate za oko 300.000 zaposlenih u Crnoj Gori od čega će najveći rast ostvariti oni koji sada primaju minimalnu zaradu od 450 eura, a koja će biti povećana na 600 eura (33 odsto) za srednjšokolce i 800 eura (78 odsto) za visokoškolce, dok će svim ostalima plata biti povećana po osnovu smanjenja doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje na teret zaposlenog za pet odsto. Imajući u vidu da se u posljednje vrijeme u javnosti pojavljuju različita tumačenja u vezi sa Fiskalnom strategijom te povećanjem penzija i njihovom isplatom ističemo da je jedan od najvažnijih ciljeva Fiskalne strategije, pored stvaranje podsticajnog poslovnog i investicionog ambijenta, markroekonomske i fiskalne stabilnosti te snažnog investicionog ciklusa, unapređenje životnog standarda građana “, preciziraju oni.

Pojašnjavaju da samim tim penzije će i u budućnosti biti sigurne i neće doći do njihovog smanjenja, naprotiv, doći do povećanje svih penzija iznad 450 EUR-a.

“Najavljeno smanjenje doprinosa će umanjiti prihode u budžetu Fonda penzijskog i invalidskog Crne Gore, međutim isti će se nadomjesti kroz nove mjere na prihodnoj strani. Dakle, penzije će i dalje biti sigurne, jer je zakonom garantovana redovna isplata prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja iz budžetskih sredstava “, stav je Ministarstva.

Takođe, prema njihovim riječima, penzije u budućnosti neće biti manje, iako će lični koeficijenti za određene kategorije osiguranika biti manji, iz razloga što lični koeficijent nije jedini parametar koji se uzima u obzir prilikom obračuna penzije.

“Naime, dva bitna parametra, penzijski staž i vrijednost penzije za jedan lični bod takođe utiču na iznos obračuna penzije. Prioritet Vlade Crne Gore i Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodice i demografije će i u budućem periodu biti redovnost u isplati prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja i unaprjeđenje adekvatnosti penzijskih davanja “, zaključuju u saopštenju.

Ekonomija

Spajić: Izgradnja autoputa Matesevo – Andrijevica kroz tri EBRD tendera

Predsjednik Vlade Milojko Spajić kazao je da se kompletan postupak oko izgradnje autoputa Matesevo – Andrijevica odvija kroz tri EBRD tendera.

“Kompletan postupak oko izgradnje autoputa Matesevo – Andrijevica (dionica 1 na mapi): Izbor Izvodjaca/projektanta, nadzornog organa i konsultanta, se odvija kroz 3 EBRD tendera”, napisao je na mreži X premijer.

Kako je naveo, pošto će se projekat realizovati u skladu sa žutim fidikom, izvođač radova kao i projektant se biraju kroz jedan EBRD tender, nadzor kroz drugi EBRD tender i PIU konsultant kroz treći EBRD tender.

Ekonomija

Spajić: Prosječna zarada uskoro će biti 1.000 eura

Photo by Luka Zeković

Prosječna zarada u Crnoj Gori uskoro će biti 1.000 eura, dok će sve penzije od januara sledeće godine biti uvećane za 50 – 60 eura, saopštio je premijer Milojko Spajić na konferenciji za medije u Vili “Gorica” tokom prezentovanja Fiskalna strategija za period 2024 – 2026.

“Smanjujemo prihode od doprinosa i nadoknađujemo prihode od doprinosa raznim drugim mjerama. Minimalna zarada će u prosjeku da bude 700 eura. Znači minimalna zarada za srednjoškolsku spremu i nižu će da bude 600 eura. Za visokoškolce će da bude 800 eura. Mi smo insistirali na tome da minimalna zarada bude 700 eura. Međutim, na zahtjev naših socijalnih partnera i jednih i drugih, znači i sindikata i poslodavaca, došli smo do jednog kompromisa gdje bi se sačuvala suština i gdje bi smo imali u prosjeku minimalnu zaradu 700 eura.Na primjer sindikata smo imali zamjerke da su higijeničarki, profesori u srednjoškoli imali slične ili jednake zarade i tako dalje. Tako da ne bismo imali situacije koje su se dešavale sa Evropom sad 1, mi smo naučili iz konstruktivnih kritika i danas očekujemo naravno i od vas neke konstruktivne kritike”, naveo je Spajić.

Premijer je istakao da povećanje zarada koje će zaposlene imati je značajno – povećanje minimalne zarade je 33 odsto za srednjoškolce, za visokoškolce i za ove sa visokim zaradama će biti oko 7 odsto.

“Znači svi će u prosjeku imati preko 20 odsto povećanje zarade. Ovi sa nižim zaradama će imati mnogo veći procenat povećanja, ovi sa visokim zaradama će imati manji procenat povećanja. Ali svakome u Crnoj Gori će biti povećane zarade. Nećemo diskriminisati privatni sektor, realni sektor koji finansira državu, kao što je bio slučaj u prošlosti”, naveo je Spajić.

U odgovoru na pitanje medija kazao je da će poslodavci zakonom biti obavezani da uvećaju zarade, jer će zakonom biti propisana minimalna zarada od 600 eura. Precizirano je da će kroz Zakon o radu zaposleni sa srednjom školom primati 600 euro, a visokoškolcii 800 eura.

Poručeno je da će od 1. oktobra zaposleni koji trenutno prima 1.000 eura primati 1.070 eura, a poslodavac će u tom slučaju uštedjeti 40 eura.

Kako je istakao, imaćemo smanjenje doprinosa prvo na teret poslodavaca sa 5,5 odsto na nula procenata, a smanjenje doprinosa na teret zaposlenog sa 15 odsto na 10 odsto.

Spajić je najavio da će svi penzioneri će imati povećanje penzije od januara naredne godine, od 50-60 eura pa naviše.

“Ovoga puta, osim zaposlenih i svi penzioneri u Crnoj Gori, osim ovih koji su naravno već primili povećanje time što je minimalna penzija uvećana na 450 eura, svi ostali penzioneri će imati povećanje od 1. januara 2025. godine. I to povećanje će biti 7-8 odsto, znači od nekih 50-60 eura u zavisnosti naravno od inflacije koja bude do kraja godine”, istakao je Spajić.

Pojasnio je da će povećanje penzija biti za 50-60 eura u slučaju da inflacija bude 0%, a ukoliko inflacija bude veća, to povećanje će biti i veće.

“Tako da ovim programom Evropa sa 2 i ovom Fiskalnom strategijom pokrivamo i rad, trenutni rad i minuli rad, odnosno i zaposlene i penzionere. I to ne samo zaposlene u javnom sektoru kao što su neki prethodnici radili, nego sve zaposlene”, kazao je Spajić.

Istakao je da Fond PIO neće biti ukinut, te da će se penzije isplaćivati kao i do sada.

Spajić je istakao da za ove mjere neće biti zaduženja, te da će svaki euro zaduženja ići isključivo za infrastrukturne projekte ili za otplatu staroga duga.

“Prihodi će pokrivati sve tekuće rashode, plate, penzije itd. Dok će dio za zaduženje pokrivati deficit koji će kreirati infrastruktura, odnosno kapitalni budžet”, kazao je on.

Spajić je, između ostalog naveo da ćemo imati treću stopu PDV-a koja će biti jedinstvena za ugostitelje i iznosiće 15 odsto.

“Poslodavci su preporučili da se uvede jedinstvena stopa PDV-a za ugostiteljstvo. Imaćemo treću stopu PDV-a po uzoru na Hrvatsku i na mnoge druge mediteranske zemlje. Imaćemo treću stopu PDV-a koja će biti jedinstvena za sve usluge u ugostiteljstvu. Znači, i za smještaj, i za hranu, i za piće iznosiće 15 odsto, naveo je Spajić, ističući da će trenutna stopa PDV-a ostati na 21 odsto, odnosno da neće biti povećanja. Ljudi koje se klade ne plaćaju ništa, i to će se ispraviti”, naveo je Spajić.

“Imaćemo generisanje novih prihoda u odnosu na dobitak igara na sreću. Imali smo jednu ludu situaciju gdje su preduzetnici, poslodavci plaćali 15 odsto poreza na dobit. A ljudi koji se klade ne plaćajući ništa državi. To će se ispraviti. Nije logično, nije realno da ljudi koji privređuju u realnom sektoru plaćaju poreze na dobit, a ljudi koji se klade, ne plaćaju ništa. To će se ispraviti i ovim zakonskim rješenjima”, kazao je Spajić.

Istakao je i da će smanjenje sive ekonomije dovesti do povećanja prihoda, a najavio je i vraćanje nekadašnje SDK.

“Čuli ste i za finansijsku policiju, tzv. garda di finanse koja treba uskoro se formira. Imaćemo i CRPS koji će reformom postati stari SDK. Jugoslavija je imala jednu sjajnu instituciju koja se zvala SDK, finansijsku agenciju koja je bila za ponos i koja je iz neobjašnjivih razloga ukinuta. To, mislim da je bila jedna ogromna greška koju su prethodne vlade uradile. Mi ćemo vratiti SDK, jer mislimo da je ta jedna finansijska agencija apsolutno neophodna ovoj državi. Takođe, poreske inspekcije će proći jednu vrstu reforme i edukaciju”, kazao je premijer.