Politika

Kandidatkinja SDP-a za predsjednika Crne Gore obećava da će zemlju braniti pošteno

Nećemo nikome dozvoliti da nam ponižava državu i podvodi je tuđim interesima zarad neke mrvice sa stola Aleksandra Vučića. Jednako tako nećemo dozvoliti da neko grabi za sebe i svoje, a drugima uskrati slobodu, jednakost i pravdu i sve ono što nas čini ponosnim građankama i građanima Crne Gore“, kazala je na prvom promotivnom skupu “Draginja Srcem” kandidatkinja SDP za predsjednika Crne Gore Draginja Vuksanović Stanković, održanom u Podgorici.

Ona je navela da je Crna Gora na udaru onih iza kojih stoji pobijeđena prošlost koja se probudila pod barjakom i direktivom nacionalističkih snaga kojima se upravlja van Crne Gore. „Ali neće nas odbraniti oni koji bi da sve vrate na staro – ono po kojem državu brani svemoćni pojedinac ili jedna partija. Državu ćemo braniti i odbraniti mi koji je volimo – odbranićemo je srcem, poštenim vladanjem i poštenim i iskrenim odnosom prema svim građanima“, naglasila je Vuksanović Stanković.

Istakla je da nije moguće ne primijetiti u kojoj mjeri neki govore danas drugačije od onoga kako su ranije govorili.

“Njihove milozvučne riječi i lažni patriotizam koji danas odjekuje nije ništa drugo nego mjera licemjerja i manipulacije. Neki sebe čak nazivaju građanskim snagama, a prošlost im je natovarena nacionalizmom i klerikalnim stavovima. Ja kao vaša kandidatkinja za Predsjednicu, i partija koju predstavljam, uvijek smo bili na istom i pravom putu. To je put ljubavi prema vlastitoj zemlji. Nikada nijesmo ustuknuli, nikada se nismo predomislili, nikada se nismo mijenjali, i to će ostati tako. Ponosno smo nosili zastavu naše zemlje, hrabro smo se za nju borili u svakom trenutku i na svakom mjestu, beskompromisno smo ulazili u borbu sa svima koji ugrožavaju našu nezavisnost i pravo na slobodu“, kazala je ona.

Predstavljam sve one koji su za evropski put

Vuksanović Stanković je ukazala da na izborima ne predstavlja samo svoju Socijaldemokratsku partiju, već i sve poštene, vrijedne, iskrene patriote koji se osjećaju građanski i koji dijele viziju društva socijalne pravde.

„Od silne politike i velikih političara ne vide se problemi običnih ljudi, nedovoljno je brige za one na društvenim marginama, osoba sa hendikepom, borkinja za ravnopravnost žena, LGBT zajednice, djecu i mlade koji sve više odlaze.. Predsjednica ili predsjednik države treba da pokaže brigu prema njima, ne samo prema svojoj naciji i crkvi, partijskim i poslovnim elitama.

Kandidatkinja SDP-a kazala je da predstavlja sve one koji su iskreno, a ne lažno, za evropski put, i sve one koji vjeruju da je naša destinacija društvo evropskih naroda.

„Crna Gora je naša kuća. Mi druge kuće nemamo. Za tu kuću se moramo boriti. Nemojmo dozvoliti da budemo gosti u vlastitoj kući.Ja sam kroz život uvijek išla srcem. Nikada nijesam imala sumnje kada je trebalo odabrati pravi put, jer sam birala srcem. Zato vas pozivam da glasate srcem. Ako volite našu Crnu Goru, srce će vam pokazati najbolji put. Nek je vječna Crna Gora”, poručila je Vuksanović Stanković.

Sledeće

Đeljošaj: Osvojili smo apsolutnu vlast

Ne propustite

Jakov Milatović ukazao na svoj opozicioni stav i poziva na međusobno uvažavanje

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

U Podgorici održana tribina o položaju Srba na Kosovu i Metohiji

Juče je, u organizaciji inicijative mladih Srba iz Crne Gore, „Mi znamo ko smo”, u Podgorici, održana dijaloška tribina o položaju Srba na Kosovu i Metohiji u 21. vijeku, s posebnim osvrtom na tekući problem Univerziteta u Prištini s privremenim sjedišem u Kosovskoj Mitrovici. Učesnici konferencije su bili prof. dr Darko R. Đogo, dekan i profesor Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta „Sv. Vasilije Ostroški” u Foči; Jovan Zafirović, mladi sociolog, pjesnik i aforističar iz Kosovske Kamenice, i Vasilije Marković, saradnik u nastavi na Pravnom fakultetu u Beogradu.

Govoreći o ovoj temi, Zafirović je kazao kako Univerzitet u Prištini nema samo funkciju da obrazuje, već je institucija koja svojim prisustvom na KiM čuva Srbe na tim prostorima: „Šta god da se odluči o Univerzitetu, bilo to premeštanje ili integracija, svejedno je, nije u interesu srpskog naroda. Premeštanjem će Srbi otići da bi se obrazovali i radili tamo gde se premeste, a integrisanjem će, takođe, otići, jer neće prihvatiti da im na diplomama stoji pečat Republike Kosova.” istakao je Zafirović dodajući kako Zakon o strancima i integracija prosvjete i zdravstva predstavljaju eufemizam za neki novi 17. mart. Međutim „ […] lakše se podnosi glasni albanski progon, nego srpsko ćutanje” – dodao je Zafirović kritikujući ambijent tišine u srpskoj javnosti u kontekstu ove teme.

Vasilije Marković je ukazao na okolnost da Zakon o strancima proizvodi efekat posredne diskriminacije, stavljajući u naročito težak i nejednak položaj pripadnike srpske, i članove akademske zajednice s Univerziteta u Prištini. Ukazao je takođe i na nesaglasnost zakonskih rješenja s međunarodnim standardima Savjeta Evrope koji se odnose na institucionalnu autonomiju univerziteta, ali i standarde Evropskog suda za ljudska prava u oblasti prava na slobodu kretanja stranaca.

Protojerej-stavrofor, Darko R. Đogo je, nadovezujući se na poznatu misao patrijarha Pavla kako će Kosovo u 21. vijeku biti mjera i provjera srpskog naroda, govorio o zavjetnom karakteru našeg naroda ali i kritikovao ambijent rasute pažnje, kazao je i o značaju opstanka Univerziteta i radi opstanka kulturne svijesti: „ponesite knjigu kad pođete na Kosovo” – kazao je ističući, naročito, ovaj aspekt. Đogo je, podržavši Jovana Zafirovića, istakao i značaj organizovanja ovakvih događaja zbog podrške Srbima na Kosovu i Metohiji u cjelosti.

Urednik programa je bio profesor književnosti i doktorand na Filološkom fakultetu u Beogradu Stefan Sinanović.

Politika

Otpadne vode Podgorica: Gradilište u Botunu nije prostor za slobodno kretanje neovlašćenih lica

Nadzor izgradnje je, povodom najavljenih okupljanja i sjutrašnjih protesta na lokalnom putu u neposrednoj blizini sistema za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu, pozvao građane, organizatore, nadležne službe i organe da “prioritet bude bezbjednost ljudi.”

Podsjećaju da je riječ o aktivnom građevinskom gradilištu na kojem je, u skladu sa Zakonom o zaštiti i zdravlju na radu i pratećim pravilnicima, prisustvo dozvoljeno isključivo ovlašćenim licima.

Napominju da gradilište nije javni prostor, niti zona predviđena za slobodno kretanje.

„Važno je da građani poštuju zakon, bezbjednosne procedure i uputstva nadležnih organa, i da se ne približavaju gradilištu bez neophodnih ovlašćenja. Na terenu su trenutno u toku intenzivni zemljani radovi, uključujući iskope dubine pet i više metara, kao i rad teške građevinske mehanizacije”, upozorila je kompanija “Fichtner”, koja vrši stručni nadzor na projektu, a kako je saopštilo preduzeće “Otpadne vode Podgorica”.

Ističu da se svi radovi na gradilištu izvode u skladu sa važećim propisima i pod punim mjerama zaštite i bezbjednosti na radu, uz strogo kontrolisan pristup isključivo ovlašćenim licima.

“Neodgovorno i nekontrolisano kretanje u blizini gradilišta može dovesti do ozbiljnih povreda, ugrožavanja života prisutnih lica, ali i zaposlenih na gradilištu”, piše u saopštenju.

Politika

Policija opkolila zgradu u kojoj živi Aco Đukanović, pretresi i u Nikšiću

Policija je opkolila zgradu u centru Podgorice u kojoj živi biznismen Aco Đukanović, brat bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića.

U pitanju je zgrada u ulici Vuka Karadžića, gdje su i prostorije Prve banke.

Reporter RTCG javlja da su zgradu opkolile posebne jedinice policije.

Javljeno je i da je u toku pretres imovine koju koristi Đukanović u Podgorici. Takođe, po našim saznanjima iz policije pretresa se i imovina koju koristi u Nikšiću.

U pitanju je akcija koja se sprovodi po nalogu Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici, potvrđeno je našem portalu.

Aco Đukanović važi za jednog od najbogatijih ljudi u Crnoj Gori.

On je krajem 2006. kupio akcije Nikšićke banke, kojoj je godinu kasnije promijenio ime u Prva banka Crne Gore.

Od početka rada do smjene Demokratske partije socijalista (DPS) avgusta 2020. u banci su depozite imale državne kompanije, brojna ministarstva i druge državne institucije, lokalne samouprave i biznismeni koji su bili bliski tada vladajućoj partiji.