Politika

Kandidatkinja SDP-a za predsjednika Crne Gore obećava da će zemlju braniti pošteno

Nećemo nikome dozvoliti da nam ponižava državu i podvodi je tuđim interesima zarad neke mrvice sa stola Aleksandra Vučića. Jednako tako nećemo dozvoliti da neko grabi za sebe i svoje, a drugima uskrati slobodu, jednakost i pravdu i sve ono što nas čini ponosnim građankama i građanima Crne Gore“, kazala je na prvom promotivnom skupu “Draginja Srcem” kandidatkinja SDP za predsjednika Crne Gore Draginja Vuksanović Stanković, održanom u Podgorici.

Ona je navela da je Crna Gora na udaru onih iza kojih stoji pobijeđena prošlost koja se probudila pod barjakom i direktivom nacionalističkih snaga kojima se upravlja van Crne Gore. „Ali neće nas odbraniti oni koji bi da sve vrate na staro – ono po kojem državu brani svemoćni pojedinac ili jedna partija. Državu ćemo braniti i odbraniti mi koji je volimo – odbranićemo je srcem, poštenim vladanjem i poštenim i iskrenim odnosom prema svim građanima“, naglasila je Vuksanović Stanković.

Istakla je da nije moguće ne primijetiti u kojoj mjeri neki govore danas drugačije od onoga kako su ranije govorili.

“Njihove milozvučne riječi i lažni patriotizam koji danas odjekuje nije ništa drugo nego mjera licemjerja i manipulacije. Neki sebe čak nazivaju građanskim snagama, a prošlost im je natovarena nacionalizmom i klerikalnim stavovima. Ja kao vaša kandidatkinja za Predsjednicu, i partija koju predstavljam, uvijek smo bili na istom i pravom putu. To je put ljubavi prema vlastitoj zemlji. Nikada nijesmo ustuknuli, nikada se nismo predomislili, nikada se nismo mijenjali, i to će ostati tako. Ponosno smo nosili zastavu naše zemlje, hrabro smo se za nju borili u svakom trenutku i na svakom mjestu, beskompromisno smo ulazili u borbu sa svima koji ugrožavaju našu nezavisnost i pravo na slobodu“, kazala je ona.

Predstavljam sve one koji su za evropski put

Vuksanović Stanković je ukazala da na izborima ne predstavlja samo svoju Socijaldemokratsku partiju, već i sve poštene, vrijedne, iskrene patriote koji se osjećaju građanski i koji dijele viziju društva socijalne pravde.

„Od silne politike i velikih političara ne vide se problemi običnih ljudi, nedovoljno je brige za one na društvenim marginama, osoba sa hendikepom, borkinja za ravnopravnost žena, LGBT zajednice, djecu i mlade koji sve više odlaze.. Predsjednica ili predsjednik države treba da pokaže brigu prema njima, ne samo prema svojoj naciji i crkvi, partijskim i poslovnim elitama.

Kandidatkinja SDP-a kazala je da predstavlja sve one koji su iskreno, a ne lažno, za evropski put, i sve one koji vjeruju da je naša destinacija društvo evropskih naroda.

„Crna Gora je naša kuća. Mi druge kuće nemamo. Za tu kuću se moramo boriti. Nemojmo dozvoliti da budemo gosti u vlastitoj kući.Ja sam kroz život uvijek išla srcem. Nikada nijesam imala sumnje kada je trebalo odabrati pravi put, jer sam birala srcem. Zato vas pozivam da glasate srcem. Ako volite našu Crnu Goru, srce će vam pokazati najbolji put. Nek je vječna Crna Gora”, poručila je Vuksanović Stanković.

Sledeće

Đeljošaj: Osvojili smo apsolutnu vlast

Ne propustite

Jakov Milatović ukazao na svoj opozicioni stav i poziva na međusobno uvažavanje

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Ostavka Kneževića sačuvala bi vlast u Podgorici?

Urednik

Politička kriza koju je Demokratska narodna partija (DNP) otvorila pitanjem izgradnje kolektora u Botunu ušla je u fazu u kojoj su manevarski prostor i opcije svedeni na minimum. Uprkos snažnoj retorici i javnim nastupima lidera stranke, činjenice ukazuju na jedan dominantan zaključak: DNP nema realan interes da ruši vlast u Podgorici, niti da napušta izvršnu vlast na državnom nivou. U tom okviru, formalna ostavka Milana Kneževića nameće se kao jedini politički racionalan i izvjestan scenario.

Prije svega, ne može se zanemariti ključna činjenica – DNP je podržao Budžet Glavnog grada, kojim je za narednu godinu opredijeljeno 17 miliona eura za izgradnju kolektora u Botunu. Time je partija, bez obzira na javno protivljenje projektu, faktički stala iza politike aktuelne gradske vlasti. U političkom smislu, glasanje za budžet predstavlja glasanje za kontinuitet vlasti i njenih kapitalnih projekata, što jasno relativizuje prijetnje o njenom rušenju.

Upravo tu nastaje problem za lidera stranke, Milana Kneževića. Oštra i personalizovana kampanja protiv kolektora u Botunu dovela ga je u situaciju u kojoj povlačenje više nije jednostavno, jer bi značilo otvoreno političko priznanje poraza. Istovremeno, istrajavanje na izlasku iz vlasti nosilo bi daleko ozbiljnije posljedice – ne samo po odnose u Podgorici, već i po samu strukturu i moć DNP-a.

Za visoke funkcionere te partije izlazak iz vlasti predstavlja posljednju i krajnje nepoželjnu opciju. DNP trenutno drži značajan broj pozicija „po dubini“ – od direktorskih mjesta do upravljačkih struktura u institucijama i preduzećima. Gubitak vlasti automatski bi doveo u pitanje status tih kadrova, ali i ukupni politički uticaj stranke. Zbog toga ne čudi što se kao rješenje traži kompromis, a ne lom.

Prebacivanje odluke na predsjedništvo partije, koje se prema dostupnim informacijama nije sastajalo godinama, dodatno potvrđuje da se radi o kontrolisanom političkom manevru, a ne o stvarnoj dilemi. Time se odgovornost formalno dijeli, ali se istovremeno ostavlja prostor za scenario u kojem predsjedništvo „ne prihvata“ radikalne poteze. U takvoj konstelaciji, ostavka Kneževića postaje izlaz koji omogućava svima da sačuvaju pozicije: lider preuzima političku odgovornost, a partija ostaje dio vlasti.

Za aktuelnu većinu u Podgorici, ovakav rasplet je takođe najpovoljniji. Vlast ostaje stabilna, a projekat kolektora u Botunu se nastavlja bez institucionalnih blokada, uz protivljenje lokalnog stanovništva koje je svoj stav iznijelo na referendumu. Time se izbjegava politička nestabilnost, ali i potencijalno usporavanje infrastrukturnih projekata od šireg javnog interesa.

Istovremeno, ostavka bi Kneževiću otvorila prostor za drugačiji vid političkog djelovanja. Izlaskom iz formalne izvršne odgovornosti partije, on bi dobio mogućnost za vaninstitucionalno, takozvano „gerilsko“ političko djelovanje protiv izgradnje kolektora u Botunu, kroz javne nastupe, pritisak sa terena i artikulaciju nezadovoljstva lokalnog stanovništva, dok bi DNP kao partija ostala dio vladajuće većine, sačuvavši funkcije i uticaj po dubini sistema.

Na kraju, ostavka Kneževića ne bi bila znak slabosti, već instrument političke racionalizacije krize. To je jedini scenario kojim bi on formalno ispunio najavljeno političko obećanje, a da pritom DNP ne plati visoku cijenu izlaska iz vlasti. Sve druge opcije – uključujući rušenje vlasti u Podgorici – ostaju više u domenu političkog pritiska i pregovaračke taktike, nego realne i održive politike.

Politika

DNP 9. januara odlučuje da li izlazi iz vlasti

Sjednica Predsjedništva Demokratske narodne partije (DNP) zakazana je za 9. januar, saznaje Pobjeda.

Na sjednici tog ključnog partijskog organa biće razmatrano dalje učešće DNP-a u državnoj i lokalnoj vlasti u Podgorici, nakon intervencije policije u Botunu.

Prema nezvaničnim saznanjima, tema sjednice biće politička situacija nastala tokom protesta građana koji se protive izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu, kao i odnos partije prema daljem ostanku u vlasti.

Predsjednik DNP-a Milan Knežević ranije je saopštio da će podnijeti ostavku na funkciju predsjednika partije, kao i na poslanički mandat, ukoliko Predsjedništvo ne prihvati njegov predlog da DNP napusti Vladu i vlast u Podgorici.

Knežević je tokom blokade kružnog toka ka Aerodromu Podgorica, gdje su se okupili građani Botuna i Zete, ponovio da će Predsjedništvu predložiti povlačenje iz državne i lokalne vlasti.

“Ako Predsjedništvo ne prihvati, u što sumnjam da neće prihvatiti, podnijeću ostavku na mjesto predsjednika partije i poslanika i doći ovdje sa ovim narodom da štitim interese građana Zete”, poručio je Knežević.

U Botunu i Zeti trenutno je na snazi dogovor prema kojem je policija deblokirala ulice i prilaze tom naselju, dok su protesti obustavljeni. Za sada nije poznato da li su u toku pregovori, koje je, prema ranijim najavama, predložio Andrija Mandić.

Politika

Mandić: Poštujem odluku Kneževića o napuštanju Vlade Crne Gore

Predsjednik Skupštine Crne Gore i lider Nove srpske demokratije, Andrija Mandić, poručio je da se zalaže za smirivanje tenzija i povratak dijalogu povodom sporne izgradnje kolektora u Botunu, naglašavajući da se njegova partija neće miješati u eventualnu odluku Demokratske narodne partije (DNP) da napusti Vladu.

U intervjuu za Pobjedu, Mandić je kazao da su posljednji događaji u Botunu pokazali koliko su komunikacija i kompromis neophodni, te da je njegov cilj da se izbjegnu sukobi građana i policije.„Rasplet koji priželjkujem jeste povratak svih strana za pregovarački sto, smirivanje tenzija i zaustavljanje bilo kakvih potencijalnih sukobljavanja“, rekao je Mandić.

On je istakao da u aktuelnoj situaciji pokušava da djeluje kao medijator, podsjećajući da rješenje moraju pronaći građani Botuna i Opštine Zeta s jedne, te Glavni grad i Vlada s druge strane. „Nedovoljna komunikacija i brzopleti potezi doveli su do gubitka ionako tankog povjerenja. Moj cilj je da to povjerenje pokušam da vratim“, naveo je Mandić.

Komentarišući najavu lidera DNP-a Milana Kneževića da bi ta partija mogla napustiti Vladu, ali i lokalnu vlast u Podgorici, Mandić je poručio da NSD neće uticati na unutrašnje odluke koalicionih partnera. „Bez obzira na odluku koju donesu, kolege iz DNP za nas će uvijek biti braća sa kojima smo se borili i izborili protiv režima Mila Đukanovića“, kazao je on.

Mandić je podsjetio da je aktuelna parlamentarna većina formirana na osnovu koalicionog sporazuma čiji je prioritet punopravno članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji, te da bi ishitrene odluke mogle ugroziti taj cilj. „Ovo je vrijeme mudrih i promišljenih, a ne brzih odluka. Naša obaveza je da stabilnost i evropski put zemlje stavimo iznad dnevno-političkih interesa“, poručio je predsjednik Skupštine.

Prema njegovim riječima, politički predstavnici srpskog naroda danas imaju dodatnu odgovornost jer, kao dio vlasti, treba da budu „brana svakom povratku srbofobne politike“. Ipak, naglasio je da se ključna pitanja, poput Botuna, moraju rješavati dogovorom na terenu, a ne produbljivanjem konflikata.