Zeta

Kaluđerović: Za moju Zetu – 360.000 eura za novi vrtić i obnovu puteva

“Zeta je moj dom. To su moji sugrađani, moje ulice, škole i uspomene”, poručila je poslanica SNP-a Slađana Kaluđerović, ističući da se kao poslanica u Skupštini Crne Gore “svakodnevno bori da Zeta ne ostane po strani, već da dobije ono što joj pripada – konkretne projekte i ulaganja koja će poboljšati svakodnevni život svih građana Zete.”

Kaluđerović navodi da je kroz svoje amandmansko djelovanje uspjela da “obezbijedi sredstva u ukupnom iznosu od 360.000 eura”. Kako kaže, “ta sredstva nijesu samo brojke na papiru – već donose nova gradilišta i promjene na bolje kada je u pitanju kvalitet života u Zeti”.

Jedan od najznačajnijih projekata odnosi se na “izgradnju novog vrtića u Gornjoj Zeti”. Poslanica navodi da je “prilikom izrade amandmana konsultovala resorno ministarstvo, čiji su predstavnici potvrdili da će, ukoliko sve procedure budu tekle planiranom dinamikom, izgradnja vrtića početi već u četvrtom kvartalu ove godine”. Ističe i da su “sredstva za izradu projekta obezbijeđena kroz grant sa Evropskom investicionom bankom”, dok je “očekivani trošak same izgradnje do 200.000 eura”.

Posebno podvlači da su “resorna ministarstva imala proaktivan i konstruktivan pristup, a u saradnji sa Opštinom Zeta, kako bi svi koraci bili usklađeni i projektna realizacija krenula bez zastoja”.

Drugi prihvaćeni amandman odnosi se na “asfaltiranje, rekonstrukciju i proširenje četiri ključna putna pravca u našim selima: od Bulevara do crkve Svetog Đorđa u Srpskoj, od Cijevne do O.Š. ‘Vladika Danilo’ u Srpskoj, put u Golubovcima (Vujačića mala), kao i glavna ulica u Vukovcima”. Kako naglašava, “ovo su putevi koje naši građani koriste svakodnevno, a njihova obnova znači veću bezbjednost, bolju povezanost i kvalitetnije uslove za život”.

Na kraju poručuje: “Ovo je, naravno, samo početak. Moj cilj je da se Zeta razvija planski, po mjeri svojih građana i da svi žitelji Zete osjete da imaju poslanika koji ih iskreno, odgovorno i predano predstavlja u Skupštini Crne Gore.”

Dodaje i da je “ponosna što može da doprinosi razvoju svoje Zete i zahvalna na podršci koju joj sugrađani pružaju”, zaključujući: “Zajedno možemo još bolje i više, a sve u korist napretka i razvoja naše Zete.”

Sledeće

DPS Zeta: Za Dan Evrope – Guča u Zeti

Ne propustite

Opština Zeta obilježava Dan pobjede nad fašizmom i Dan Evrope na Trgu Anovi

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Zeta

Gospojine – žene koje čuvaju kulturnu baštinu Zete (VIDEO)

U maloj, ali duhom bogatoj opštini Zeta, kulturno nasljeđe ne leži samo u starim zapisima i narodnim pjesmama, već i u rukama žena koje predano njeguju ono što su naslijedile od svojih majki i baka. Udruženje žena Zete – Gospojine već godinama predstavlja stub očuvanja lokalne tradicije, a članice ove organizacije postojano ispisuju jednu od najljepših priča o ženskom stvaralaštvu i duhovnoj snazi zajednice.

Njihove ruke izrađuju rukotvorine koje pričaju priče generacija u kojima se ogleda kulturni kod jednog kraja. Gospojine pišu, pjevaju, učestvuju u kulturnim manifestacijama i njeguju narodne običaje, čime postaju živi most između prošlosti i sadašnjosti.

Okupljanje žena u okviru udruženja nije bilo jednostavno, s obzirom na specifičnosti sredine.

„Nije bilo lako okupiti žene u Gospojinama jer je kod nas neka zatvorenija sredina. Međutim, sve one koje žele, koje inače u svojim zajednicama ili poslu daju već neki doprinos, one su došle u Gospojine. Da li su to Zećanke, da li su to snahe zetske ili prosto neko koje je došao da živi na našem prostoru, potpuno je svejedno“, ističe Anika Vuletić, jedna od osnivačica udruženja.

Priču o Gospojinama možete pogledati na YouTube kanalu Portal Zeta.

Dok digitalno doba briše granice i gura nas ka globalizaciji, žene iz udruženja Gospojine podsjećaju na to koliko je važno znati ko smo i odakle dolazimo.

Zeta

Zabrana loženja vatre na otvorenom prostoru u Zeti od 1. jula do 1. oktobra

Predsjednik Opštine Zeta, Mihailo Asanović, donio je naredbu kojom se strogo zabranjuje loženje i upotreba vatre na otvorenom prostoru u periodu od 1. jula do 1. oktobra 2025. godine na teritoriji ove opštine.

Kako se navodi u naredbi, zabrana se odnosi na sve otvorene prostore, uključujući parkove, putne pojaseve, poljoprivredna zemljišta, kampove i druga mjesta gdje postoji povećan rizik od izbijanja i širenja požara usljed sušnog biljnog materijala poput trave, lišća i drugog lako zapaljivog otpada.

Posebno je naglašeno da je loženje vatre na poljoprivrednim površinama i u kampovima dozvoljeno isključivo uz prethodno odobrenje Službe zaštite i spašavanja Glavnog grada Podgorica.

Opština upozorava da će fizička i pravna lica koja izazovu pojavu i širenje požara svojim nesavjesnim ponašanjem biti sankcionisana u skladu sa Zakonom o zaštiti i spašavanju.

Naredba je stupila na snagu danom donošenja i objavljena je na zvaničnoj internet stranici Opštine Zeta.

Zeta

U Zeti zasijano oko 900 rala kukuruza

Opština Zeta je i ove godine obezbijedila sredstva za podršku žetvi pšenice i ostalih strnih žita.

Subvencije za žetvu su 20 eura po ralu uz obavezu poljoprivrednih proizvođača da izabranom vršiocu i oni plate isto toliko po jednom ralu. Kako je kazao Mladen Stanović, sekretar za poljoprivredu i preduzetništvo, proizvođačima će biti na raspolaganju kombajni koji će svakodnevno vršiti žetvu, shodno potrebama i već ih mogu kontaktirati.

“Proizvođače smo obavijestili o brojevima telefona ljudi koji rade žetvu. Kao i prošle godine standardno pola plaćamo mi, a pola poljoprivrednici, odnosno 20 eura mi i isto toliko poljoprivrednici. Precizne informacije za sada nemamo koliko je površina zasijano žitom. To možemo znati kada se žetva završi”, rekao je Stanović.

Stanović kaže da se do 1. jula svi koji su sijali kukurz moraju da se prijave Sekretarijatu za poljoprivredu i preduzetništvo.

“Najkasnije do 1. jula moraju se javiti sekretarijatu sa izvještajem o ukupno posijanim površinama. Ove godine je sjetva potpuno besplatna, jer mi isplaćujemo cjelokupne troškove. Inače, Programom podsticajnih mjera za ovu godine za sjetvu, žetvu i berbu kukuruza opredijeljen je iznos od 80.000 eura. Upravo zbog toga došlo je do povećanja, jer smo odlučili da ove godine subvencionišemo sjetvu i plaćamo sve troškove. Opština po ralu plaća 30 eura, a proizvođač nema nikakvih obaveza”, istakao je Stanović.

On je istakao da je, po trenutnim prognozama, zasijano više kukuruza nego prethodne godine.

“Isto tako prošle godine u odnosu na pretprošlu bilo je zasijano 80 rala više. U 2023. godini bilo je 750 rala, a prošle 830 rala. Ove godine imamo više, možda nekih 900 rala. Međutim, to možemo potvrditi kada se svi prijave “, kazao je Stanović.

Sekretar za poljoprivredu i preduzetništvo kaže da se 1. jula zatvara mjera za cvjećare.

!Prijavio se veći dio. Čekamo još nekoliko da se prijave. Odziv je, što se tiče ove mjere dobar, kao i svake godine. Povećali smo ove godine iznos. Prošle godine bio je maksimum 300 eura po nosiocu domaćinstva koje se bavi cvjećarstvom, a ove godine je 450 eura “, istakao je Stanović.

Izvor: Dan