Politika

Joković: Srpstvo kao vodilja, a ne problem

Pripremio: Vladimir Jovanović

photo by Vladimir Jovanović

Predsjednik SNP-a i ministar poljoprivrede Crne Gore, Vladimir Joković, na izbornoj konferenciji Opštinskog odbora Zeta, osvrnuo se na ključne globalne, regionalne i unutrašnje političke izazove, ističući značaj evropskog puta Crne Gore, stabilnosti Vlade i položaja srpskog jezika.

Joković je istakao da se globalni poredak brzo mijenja i da odluke moćnih država značajno utiču na male zemlje poput Crne Gore.

„Vidjeli ste kakve nastaju promjene, kad dođe do promjene u najmoćnijoj državi na planeti, sve ono što je nekad bilo i što se mislilo da se nikad neće promijeniti, dođe jedan čovjek pa mijenja sve”, rekao je Joković, aludirajući na geopolitičke potrese koji oblikuju savremeni svijet.

Govoreći o evropskom putu Crne Gore, Joković je izrazio uvjerenje da će država postati punopravna članica Evropske unije do 2028. godine.

„Crna Gora će, budite ubijeđeni, biti prva naredna članica 2026. godine. 25-te ćemo otvoriti najveći dio poglavlja, 26-te godine sve, a 1. januara 2028. godine, ako ne bude ozbiljnijih problema, Crna Gora će postati članica EU”, izjavio je on, dodajući da je to važno za ekonomski razvoj i političku stabilnost zemlje.

U vezi s unutrašnjim prilikama u Crnoj Gori, ocijenio je da Vlada uprkos kritikama funkcioniše stabilno i da se intenzivno radi na infrastrukturnim projektima i povećanju standarda građana.

Posebno se osvrnuo na rat u Ukrajini i njegov uticaj na pravoslavni svijet.

„Vi kao Zećani koji se u velikoj mjeri izjašnjavate kao Srbi i Crnogorci, pravoslavci koji idu u Srpsku pravoslavnu crkvu, govorimo srpskim jezikom, nama je želja da ovaj nesrećni rat u Ukrajini prestane, da se nađe pravedan i trajan mir, jer tamo ipak gine slovenska mladost, pravoslavna mladost i nikome dobra donijeti neće“, poručio je Joković.

Jedna od ključnih tema njegovog govora bila je i status srpskog jezika u Crnoj Gori.

„Ono što nije riješeno i što treba riješiti, jeste, nepravda i nepravo je da jezik kojim najviše građana u Crnoj Gori govori, da ne bude službeni, nego u službenoj upotrebi, a onaj manjinski da bude službeni. To moramo ispraviti,” naglasio je Joković, ocjenjujući da bi političke podjele bile znatno manje kada bi se ova pitanja riješila.

Govoreći o odnosima sa Srbijom i regionalnim izazovima, Joković je naglasio podršku SNP-a zvaničnom Beogradu.

„Mi podržavamo aktuelnu vlast u Srbiji i nadamo se da ćemo zajedno opet biti ujedinjeni u ujedinjenoj Evropi“, poručio je.

Na kraju, Joković je naglasio da SNP nije samo politička partija, već i politička akademija koja je dala ogroman doprinos političkom životu Crne Gore. Takođe je istakao da bez SNP-a neće biti budućih vlada i da partija ostaje dosljedna svojim principima – očuvanju srpskog identiteta, bliskih odnosa sa Srbijom i napretku Crne Gore ka Evropskoj uniji.

„Srpstvo treba da bude vodilja, a ne problem“, zaključio je Joković.

Sledeće

Knežević će podnijeti tužbu protiv Borančića

Ne propustite

Mrkić nosilac liste PES-a u Nikšiću

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Vlada usvojila PUP Glavnog grada, kolektor ostaje u Botunu

Predlog Izmjena i dopuna Prostorno-urbanističkog plana (PUP) Glavnog grada Podgorice usvojen je na telefonskoj sjednici Vlade.

“Vlada je 15. avgusta 2025. godine, u skladu s članom 10 Uredbe o Vladi, bez održavanja sjednice, na osnovu pribavljene saglasnosti većine članova Vlade, donijela Odluku o donošenju izmjena i dopuna Prostorno – urbanističkog plana Glavnog grada Podgorice, Odluku o donošenju izmjena i dopuna Prostorno – urbanističkog plana Opštine Pljevlja, kao i Odluku o donošenju Urbanističkog projekta za kompleks pravoslavnog Sabornog hrama u Budvi. Vlada se upoznala sa Pravilnikom o izmjenama Pravilnika o načinu sprovođenja carinskog postupka za robu koja se koristi za snabdijevanje prevoznih sredstava u međunarodnom saobraćaju, vrsti robe i količinskim ograničenjima”, piše u saopštenju.

Osnovna novina PUP-a Podgorice je novo naselje Velje brdo na kojem država planira da izgradi čak 20.000 stambenih jedinica. Najvažniji planski dokument, što se tiče Podgorice, nakon Prostornog plana Crne Gore čeka se od kraja prošle godine, a nedavno su objavljene primjedbe i odgovori obrađivača na ovaj dokument.

Prema PUP-u kolektor koji je prethodnih nedjelja bio u žiži javnosti i stvorio političke tenzije u vladajućoj većini ipak ostaje u Botunu.

Politika

SNP Zeta: Podrška jedinstvu i razvoju partije

Na redovnoj sjednici Opštinskog odbora SNP Zeta, održanoj u susret predstojećem Kongresu partije zakazanom za 30. avgust, „uspješno su sprovedene sve planirane aktivnosti u atmosferi međusobnog uvažavanja, poštovanja i pune demokratičnosti“, navodi se u saopštenju.

Sjednicom je predsjedavao predsjednik OO SNP Zeta Branko Noković, koji je, kako se ističe, predstavio rezultate rada u prethodnom periodu, „posebno naglasivši značaj otvaranja Kancelarije Ministarstva poljoprivrede u Zeti, što predstavlja ključan korak za razvoj ovog poljoprivrednog područja“.

U saopštenju se navodi da je „konstatovano zadovoljstvo radom Javne ustanove KIC Zeta, kojom uspješno rukovodi predsjednik OO SNP Branko Noković, čime se potvrđuje odgovoran i posvećen pristup SNP-a kada preuzme vođenje javnih institucija“.

Kako se dodaje, izabrano je 12 delegata iz Zete koji će, zajedno sa sedam članova Glavnog odbora iz ove opštine, učestvovati u izboru predsjednika partije.

„Kao kandidati za predsjednika SNP-a predloženi su potpredsjednica partije i poslanica u Skupštini Crne Gore Slađana Kaluđerović, aktuelni predsjednik SNP-a i ministar poljoprivrede Vladimir Joković, te potpredsjednik SNP-a i ministar sporta i mladih Dragoslav Šćekić“, stoji u saopštenju.

OO SNP Zeta izabrao je i četiri člana Glavnog odbora za naredni saziv, „ravnopravno zastupljene po polu – dva muškarca i dvije žene“, uz podsjećanje da su po funkciji članovi GO i Kaluđerović i Noković. Posebno je, kako se navodi, istaknuto zadovoljstvo radom poslanice Slađane Kaluđerović „kroz predlaganje zakonskih rješenja od značaja za cjelokupno društvo, kao i kroz konkretne rezultate ostvarene na teritoriji Zete“.

Takođe, članovi odbora su dali „punu podršku Slavku Vukčeviću, funkcioneru SNP-a i članu Odbora Željezničkog prevoza, u njegovoj borbi za izmještanje kolektora iz Botuna – jednog od ključnih ekoloških pitanja za naš kraj“.

Na kraju sjednice, „naglašena je važnost očuvanja jedinstva partije nakon Kongresa“, te poručeno da je SNP „partija sa dubokim korijenima u narodu i u temelju državnog bića Crne Gore“, a cilj ostaje „umrežavanje i snaženje unutar OO Zeta i kroz saradnju sa svim partijskim tijelima širom zemlje“.

„SNP je dokazao da je politička snaga koja svojim djelovanjem, i na riječima i na djelu, zaslužuje povjerenje građana. Ponosni smo na ono što smo postigli, ali još odlučniji da nastavimo putem razvoja, odgovornosti i stabilnosti. Predstojeći Kongres vidimo kao redovnu i zdravu fazu u našem rastu, koja će nas dodatno ojačati“, zaključuje se u saopštenju.

Politika

Kaluđerović: Stroge kazne za piromane – za povratnike još oštrije

Ministarstvo ekologije je predložilo novčane kazne do 40.000 eura, što je važan korak, ali ne i dovoljan. Svaki izazivač požara mora snositi krivičnu odgovornost i osjetiti zatvorsku kaznu proporcionalnu šteti koju je nanio, kazala je poslanica SNP-a Slađana Kaluđerović.

Požari u Crnoj Gori nisu samo ekološki problem, već prijeteća opasnost za živote ljudi, imovinu i zdravlje svih nas. Preko 90% šumskih požara izazvano je ljudskim faktorom — bilo namjernim paljenjem ili nepažnjom. Tokom samo jednog ljeta vatrogasci intervenišu i do 300 puta mjesečno, a šteta od požara u posljednjih pet godina premašuje 20 miliona eura. Ipak, mnogi počinioci ostaju nekažnjeni, jer su kazne simbolične, a pravni okvir neadekvatan, kazala je Kaluđerović.

Kako je navela, “u susjednim zemljama poput Hrvatske i Bosne i Hercegovine, zakoni već predviđaju zatvorske kazne do pet godina za one koji izazivaju požare, a i za nehaj su predviđene ozbiljne sankcije.”

“Posebnu pažnju treba posvetiti povratnicima — onima koji su već palili, jer njihova ponovljena djela predstavljaju trajnu prijetnju prirodi i zajednici. Zaustavljanje ovih opasnih pojedinaca ključno je za sigurnost svih nas”, istakla je Kaluđerović.

Ovo nije samo pitanje zakona, već i moralne obaveze države i svakog građanina.

“Zaštita naših šuma, naših gradova i života naših sugrađana nije izbor, već neminovnost. Samo jasna poruka nulte tolerancije, snažne kazne i dosljedna primjena zakona mogu spriječiti nove tragedije”, zaključuje Kaluđerović.