fbpx
Connect with us

Zanimljivosti

Jesenji trendovi sa „isteklim rokom“- stvari koje nikako ne bi trebalo da nosite

Trendovi dolaze i odlaze. Pored klasika koji se nose iz sezone u sezonu postoje, naime, komadi koji, ako je verovati stručnjacima, imaju svoj rok trajanja. Modni stilisti tako su izdvojili pet jesenjih trendova koje bi trebalo da ostavimo u prošlosti i zamenimo ih nekim novim komadima.

Naravno, radi se samo o mišljenjima, odnosno o predlozima, a ne čvrstim pravilima i svatko treba u obzir da uzme svoj lični stil i da nosi ono u čemu se oseća najbolje. Ako volite tamne boje, nosite tamne boje, ako vam je trenerka omiljena, nema razloga da je odbacite.

Ipak, u nastavku smo izdvojili, pet jesenjih trendova koje prema mišljenju stilista ove godine ne bi trebalo da nosimo – ili bi trebalo da ih nosimo manje nego poslednjih nekoliko pandemijskih godina.

Na „crnoj listi“ stilista su:

Dotrajale majice i trenerke

Pandemijska moda fokusirala se na sve što se tiče sporta, ali svet mode već je neko vreme ponovno okrenut složenijem i definisanijem izgledu, pa bi prema mišljenju modnih stručnjaka dotrajale trenerke trebalo da zameni kašmir i ostalo fino pletivo.

Krajnje je vreme da u penziju odu oni komadi u kojima smo provodili vreme lockdowna i da se vratimo „normalnoj“ odeći, smatraju stilisti. Naravno, i dalje postoje prilike u kojima će ovi komadi biti savršen izbor, ali stilisti samo smatraju da je vreme da oni više ne budu najčešći modni izbor.

Tamne kombinacije od glave do pete

Obično u jesen naša garderoba postane tamnija, ali ove godine, smatraju stilisti, trebalo bi da nosimo boje. Jarke boje koje su obeležile leto ne bi trebalo u potpunosti da napustimo. Naravno, možete ih kombinovati i s tamnijim, za jesen uobičajenijim bojama, ali ako se pitaju stručnjaci, trebalo bi da izbegavate tamne kombinacije od glave do pete.

Stilisti poručuju i da ne zaobilazite „razigrane uzorke“, kao i da pružite priliku svetlom pletivu.

Kompleti

U pandemijskom periodu puno su se nosili pleteni kompleti koji su često zamenjivali trenerke. Ali, kao i trenerke, i njih bi trebalo da ostavimo iza sebe, barem kao odeću u kojoj provodimo baš svaki dan, mišljenje je stilista koji kao savršen komad za slojevito i zabavno odevanje preporučuju pletene prsluke.

Svakodnevno nošenje običnih pamučnih helanki

Stilisti preporučuju da ove jeseni helankama ne dajete toliko prostora u svojoj garderobi kao što je to bio slučaj prošle sezone.

Iako su udobne i lake za kombinovanje, postoje, kažu, i drugi komadi koji su jednako opušteni i odlično stoje. Stilisti, na primer, preporučuju jednodelne komade za odvažne i neustrašive.

Naravno, helanki ne morate potpuno da se odreknete. Kupujte modele koje zahvaljujući drugim komadima iz garderobe možete pretvoriti u deo kombinacija čak i za odlazak na posao. Neke od opcija su kožne helanke, helanke s prorezima na dnu nogavica ili vrlo efektne helanke s trakom ispod stopala.

Haljine s izrezima

Stilisti smatraju da je vreme da odbacite haljine s raznim izrezima. Između ostalog, temperature su sve niže, pa bi vam u njima čak i s jaknom moglo biti hladno.

Haljine s izrezima čuvajte za topliji deo godine, a umesto njih za razdoblje pred nama birajte maksi haljine. I one su inače veliki letnji trend koji laska svim oblicima tela, ali savet stilista je da svojoj omiljenoj maksi haljini dodate džemper oversized kroja i čizme i dobićete savršenu i udobnu kombinaciju.

Reklama turizam danilovgrad
Klikni da ostaviš komentar

Leave a Reply

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Zanimljivosti

U najtišoj sobi na svijetu niko ne izdrži duže od 55 minuta

Mir i tišina – mnogima su ovi pojmovi sinonim za odmor, uživanje, blagostanje i predstavljaju nedostižan cilj u današnjem svijetu koji je brz i užurban. Mnogi ljudi misle da vole mir i tišinu, ali u stvarnosti ekstremna tišina je vrlo neprijatna. I to do te mjere da nijedna osoba, za sada, nije uspjela da izdrži čitav sat u najtišoj sobi na svijetu.

Naime, Majkrosoft je, kako piše Unilad, napravio anehogenu komoru, sobu koja je najtiša na svijetu. Bilo je potrebno dvije godine da se dizajnira i nalazi se u sjedištu kompanije u Vašingtonu. Iako zvuči kao savršeno mjesto da se sklupčate uz knjigu i šoljicu čaja, malo ljudi to može dugo da izdrži. Kada u nju uđete sve što možete da čujete su zvuci vašeg srca koje kuca, u vašim ušima zvoni. U razgovoru za Si- En- En, Hundraj Gopal iz Majkrosofta je rekao:

„Najduže neprekidno vrijeme koje je neko proveo u komori je oko 55 minuta. Samo čovjek u ovoj komori je zvuk i samo ga on proizvodi. To je vrlo teško”.

Pošto nema ni spoljašnjih zvukova, čak i kretanje tijela postaje teško. Gopal je objasnio da se komora sastoji od šest slojeva betona i čelika koji je izoluju spolja. Unutar komore postoji ekstremna količina akustične izolacije koja apsorbuje čak 99,99 procenata odjeka u prostoriji. Toliko je efikasan da pucanje balona jedva da se registruje. Komora se takođe nalazi na setu opruga koje dodatno prigušuju sve vibracije.

 

Continue Reading

Magazin

Kako zalivati cvijeće na temperaturama višim od 30 stepeni

cvijeće

Dok temperature dostižu visoke vrijednosti, ključno je znati koje biljke preferiraju sunce, kako ih pravilno zalivati, i koje su najčešće greške u njezi biljaka, prenosi mondo.rs.

Za terase koje su izložene direktnom sunčevom svjetlu, preporučuje se sadnja biljaka koje dobro podnose ovakve uslove, kao što su petunije, muškatle, lavanda i gazanija. Ove biljke su otporne na sušu i vole puno sunčeve svjetlosti, što ih čini idealnim izborom za sunčane pozicije.

S druge strane, za sjenovite dijelove terase ili bašte preporučuju se biljke kao što su begonije, vodenike, lijepi jova, fuksije i hoste. Ove biljke preferiraju djelimičnu ili potpunu sjenku i manje sunčevog svjetla tokom dana.

Za terase koje su izložene vjetru, preporučuje su biljke poput lavande, ruzmarina, seduma i ukrasnih trava. Ove biljke su otporne na vjetar i dobro se prilagođavaju promjenljivim uslovima.

Kada je riječ o zalijevanju, ističe se važnost održavanja pravilne vlažnosti zemlje. Prekomjerno ili nedovoljno zalijevanje su česte greške koje treba izbjegavati. Preporučuje se zalijevanje kada je površinski sloj zemlje suh na dodir, ali nije dobro da zemlja bude previše vlažna.

Za zalijvanje je bolje koristiti kišnicu umjesto česmovače, jer kišnica nema hemikalija poput hlora koje mogu biti štetne za biljke. Takođe, preporučuje se zalijevanje ujutru, prije nego što temperatura postane previše visoka, kako bi se izbjegli šokovi za biljke usljed naglog hlađenja zemlje uveče.

Continue Reading

Zanimljivosti

KAKO je NASTAO NOVAC i moderno bankarstvo?

kako je nastao novac

U ovom članku bavićemo se pitanjem i daćemo vam odgovor “Kako je nastao novac i moderno bankarstvo?” Naravno ako vas interesuje kako je novac nastao…Novac je jedan od najvažnijih i najsloženijih izumâ u ljudskoj istoriji. …

Olakšao je trgovinu i razmenu, doprineo razvoju ekonomije i oblikovao moderne društvene strukture. Razvoj novca i bankarstva bio je dug i fascinantan put, ispunjen inovacijama, preprekama i značajnim društvenim promenama.

U praistorijskim vremenima, ljudi su se koristili barternom trgovinom, razmenjujući robu i usluge direktno jedni sa drugima. Međutim, ovaj sistem je imao svojih ograničenja. Na primer, teško je bilo pronaći tačno odgovarajuću robu za razmenu, a vrednost robe se mogla vremenom menjati.

Prvi oblici novca pojavili su se oko 2000. godine pre nove ere u Asiriji, Indiji i Sumeru. Ovi rani oblici novca bili su poznati kao “žitni novac” i “novac u stoci”, koji su se koristili za barter oko 9000. godine pre nove ere.

Ove robe su se lakše koristile u trgovini i bile su lakše za skladištenje i transport.

S vremenom, kako bi se olakšala trgovina, uvedene su kovanice koje su predstavljale određenu vrednost. Ove kovanice su bile praktičnije za nošenje i razmenu od velikih i nezgrapnih predmeta koji su se prethodno koristili.

U 7. veku pre nove ere, Lidijci u Maloj Aziji su izmislili prve kovanice od zlata i srebra. Lidijci u Maloj Aziji su oko 685. godine pre nove ere izradili prve kovanice od zlata i srebra, standardizovane težine i vrednosti.

Dok su papirni novac izmisli u 7. veku nove ere, Kinezi, oni su počeli da koriste papirni novac kao zamenu za teške kovanice. Papirni novac je bio lakši za korišćenje i transport, a bio je i manje sklon krađi.

U to vreme kovanice su imale standardizovanu težinu i vrednost, što ih je činilo pogodnijim za trgovinu od roba. Ubrzo su se kovanice raširile i u druge delove sveta, postajući dominantni oblik novca u mnogim kulturama.

Bankarstvo je nastalo u srednjem veku kao način pohranjivanja i obezbeđivanja novca. Trgovci su polagali novac kod zlatara i drugih poverljivih osoba, koji su im u zamenu davali potvrde o deponovanom novcu.

Ove potvrde su se mogle koristiti kao oblik novca, što je olakšalo trgovinu i smanjilo potrebu za nošenjem velikih količina gotovine.

Moderni bankarski sistem ima svoje korijene u srednjovekovnoj i renesansnoj Italiji, posebno u bogatim gradovima poput Firence, Venecije i Genove. Ove banke su bile u vlasništvu bogatih porodica i služile su za čuvanje novca, davanje zajmova i obavljanje finansijskih transakcija.

Porodice Bardi i Peruzzi dominirale su bankarstvom u 14. veku u Firenci, osnivajući filijale u mnogim drugim delovima Evrope.

Najpoznatija italijanska banka bila je Mediči banka, koju je osnovao Đovani Mediči 1397. godine. Najstarija banka koja i dalje postoji je Banca Monte dei Paschi di Siena, sa sedištem u Sijeni u Italiji, koja neprekidno posluje od 1472. godine!

U 17. veku, sa razvojem trgovine i ekonomije, počele su se razvijati i bankarske inovacije. Jedna od najvažnijih inovacija bila je uvođenje bankovnih novčanica, koje su predstavljale obećanje banke da će isplatiti nosiocu određenu sumu novca. Ovo je omogućilo bankama da kreiraju više novca nego što su stvarno imale u zlatu ili srebru, što je poznato kao frakcijska rezerva.

S vremenom, bankarstvo se proširilo iz Italije u ostatak Evrope, a zatim i u svet. Razvoj telekomunikacija i računarstva u 20. veku doveo je do velikih promena u načinu rada banaka i omogućio im je da značajno povećaju svoju veličinu i geografski doseg.

Moderno bankarstvo se razvilo u 19. veku sa usponom nacionalnih banaka i centralnih banaka. Ove banke su imale zadatak da regulišu novčani sistem, održavaju stabilnost valute i pružaju kredite komercijalnim bankama.

U 20. veku, bankarstvo je doživelo značajne promene sa uvođenjem novih tehnologija, kao što su automatizirani bankomati i internet bankarstvo. Ove promene su olakšale ljudima pristup novcu i bankarskim uslugama.

Novac i bankarstvo su igrali ključnu ulogu u razvoju ljudske civilizacije. Olakšali su trgovinu i razmenu, doprineli razvoju ekonomije i oblikovali moderne društvene strukture.

Danas su novac i bankarstvo nezaobilazni deo našeg života, a njihova budućnost će verovatno biti obeležena daljim tehnološkim inovacijama i promenama u globalnoj ekonomiji.

 

izvor: Zanimljivostidana.com

Continue Reading

Facebook

Istaknuto

Najnovije

Istaknuto