Politika

Jakov Milatović ukazao na svoj opozicioni stav i poziva na međusobno uvažavanje

Predsjednički kandidat Pokreta „Evropa sad“ Jakov Milatović kazao je da je njegova porodica od 1997. godine bila opoziciono nastrojena, te da je njegov otac jedan od osnivača Socijalističke narodne partije (SNP). Osim za SNP, priznaje da je glasao i za Demokrate, kao i 30. avgusta 2020. za koaliciju „Za budućnost Crne Gore“, ističući da je ponosan na svoj opozicioni glas.

„Nekad sam glasao za SNP, i za Demokrate čini mi se, 30. avgusta 2020. sam glasao za koaliciju „Za budućnost Crne Gore“. Apsolutno sam ponosan na svoj opozicioni glas. Dolazim iz porodice koja je od 1997. bila opoziciona. Moj otac je jedan od osnivača SNP-a, prošli smo i neke teške porodične dane zbog toga. Isto tako, uvažavam sve koji su svojim motivima glasali neke druge partije. Mi u Crnoj Gori nemamo previše prostora da sudimo jedni drugima i treba malo više da spustimo loptu i pokažemo veću dozu međusobnog poštovanja i povjerenja. Neki ljudi sa naše scene se moraju penzionisati i moraju biti pobijeđeni. Tu mislim na gospodina Mila Đukanovića“, kazao je Milatović za Prvu TV.

DF nije isto što i DPS

Njegovi partneri na političkoj sceni su, kako navodi, građani i građanke Crne Gore. Na pitanje da li je za njega DF isto što i Demokratska partija socijalista (DPS), Milatović je odgovorio da postoje korelacije u pojedinim situacijama, poput posljednje kad je u pitanju odbacivanje kandidature lidera Pokreta Evrope sad Milojka Spajića, ali da su velike razlike između ta dva politička subjekta.

„Za mene DF nije isto što i DPS, pogotovo imajući u vidu ljude koji su glasali Front, mnoge njihove članove koji je u jednom periodu za Crnu Goru, jednog represivnog režima koji nije birao sredstva da sadrži vlast, odabrao teži put. Neke njihove postupke, između ostalog ovaj na DIK-u, možemo dovesti u smislu korelacija DPS-a i DF-a, ali sve ostalo ne stoji. Volio bih i podržavam ovo što vidim i u predsjedničkoj kampanji Andrije Mandića, određene pomiriteljske poruke. Mislim da bi za Crnu Goru bilo bolje da su takve riječi su trebale došle mnogo ranije. Za DF bi to bilo puno bolje. Mnogi ljudi se u DF-u vjerovatno osjećaju zbunjeno, nisu sigurni da je to dovoljno iskreno u ovom trenutku. Mislim i na ljude sa druge strane, ali nikada nije kasno, to je generalno za sve procese koji će doći Predsjednički izbori nisu poslednji u Crnoj Gori, doći će brzo i parlamentarnih izbora, a vjerujem i do reforme DPS-a“, istakao je Milatović.

On, kako ističe, ne povlači ni znak jednakosti između Mila Đukanovića i DPS-a.

„Znam da i u toj partiji postoje časni ljudi koji su u tom trenutku mislili da je to najbolja opcija za Crnu Goru. Imamo ih među svojim rođacima, prijateljima, kumova… Ja sam čovjek koji želi da spusti loptu i vrati teme na sferu ekonomije, unapređenja vladavine prava i teme od životnog značaja“, poručio je Milatović.

Na pitanje da li će, ukoliko ne uđe u drugi krug predsjedničkih izbora, podržati svakog kandidata naspram Đukanovića, Milatović nije konkretno odgovorio. Uvjeren je da ne postoji mogućnost da ne ne dobije dovoljno glasova za nastavak predsjedničke trke.

„Svaku stvar koju sam uzeo da radim doveo sam je do kraja. Ne bih ni ulazio u ovu priču i ne bih ostavio čistu pobjedu u Podgorici da nisam siguran da garantujem Đukanovićev poraz na predsjedničkim izborima. Sve ostalo su manje važne stvari“, zaključio je Milatović.

Sledeće

Kandidatkinja SDP-a za predsjednika Crne Gore obećava da će zemlju braniti pošteno

Ne propustite

Aleksa Bečić obećava da će biti dostojan predsjednik Crne Gore

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Pejović: Milatović vrši politički pritisak na Ustavni sud

Član Predsjedništva PES-a i potpredsjednik Skupštine Crne Gore Boris Pejović ocijenio je predsjednik države Jakov Milatović saopštenjima vrši pritisak na Ustavni sud.

“Pritisak predsjednika Milatovića na Ustavni sud i najava “pada” sporazuma najbolje pokazuju ko želi politički uticaj na one koji moraju biti nezavisni. Dok predsjednik države konstantno poziva poslanike da „budu odgovorni prema građanima, vladavini prava i funkcionalnosti Ustavnog suda“, u praksi pokazuje kako izgleda pritisak na one koji nezavisnim odlukama čuvaju pravni poredak Crne Gore”, kaže Pejović.

Ovim potezom, ocjenjuje on, jasno je stavio do znanja, kako cjelokupnoj crnogorskoj javnosti, tako i evropskim partnerima, da izbor sudije Ustavnog suda za njega ne predstavlja korak bliže Briselu, već priliku za veći uticaj na političke procese u zemlji.

Kabinet predsjednika: Samo je pitanje vremena kada će Sporazum sa UAE pasti na Ustavnom sudu

“Takođe, mislim da je svima kristalno jasno koliko je sporna najava da je samo pitanje dana kada će srušiti sporazum, jer gospodin Milatović, promovišući dobre biografije, očigledno unaprijed računa na glas u Ustavnom sudu, a vrlo vjerovatno time i uslovljava kandidata koga predlaže za ovu poziciju. Stiče se utisak da je donošenje odluke i djelovanje protiv sadašnje Vlade i svih njenih međunarodnih partnera, od UAE, Francuske, Mađarske do SAD-a, veća preporuka od same biografije”, kaže se u saopštenju.

Politika

Kabinet predsjednika: Samo je pitanje vremena kada će Sporazum sa UAE pasti na Ustavnom sudu

Iako Ustavni sud juče nije donio odluku, glasanje sudija u značajnoj mjeri je potvrdilo manjkavosti Sporazuma na koje smo ukazivali od samog početka.

“Upravo zbog brojnih ustavno-pravnih sumnji predsjednik je Sporazum vratio Skupštini na ponovno odlučivanje, a iste su kasnije i potvrđene od strane uglednih profesora i stručnjaka na javnoj raspravi koju je organizovao Ustavni sud po ovom pitanju”, saopšteno je iz kabinete Predsjednika.

Kako navode, da je Ustavni sud imao puni sastav, Crna Gora ne bi došla u ovu situaciju, a stvarni razlog njegovog nepopunjavanja se vidio juče upravo na ovom slučaju. Nažalost, kao i više puta do sada, vlast je stavila lični i partijski interes iznad javnog.

“Međutim, i u krnjem sastavu od šest sudija, jasno je da troje sudija aktuelnog saziva Ustavnog suda smatra da sporazum nije u skladu sa Ustavom. To znači da bi u slučaju da makar jedno od dvoje predloženih sudija dijeli takav pravni stav Sporazum bio oboren na Ustavnom sudu. Ovu činjenicu veoma dobro zna i Vlada Crne Gore, ali uprkos tome nastavlja da dezavuiše i domaću javnost, i naše UAE partnere. Ali možete lagati neke ljudi sve vrijeme, sve ljude neko vrijeme, ali ne možete lagati sve ljude sve vrijeme”, piše u saopštenju.

Podsjetili su da je jednoj sutkinji Skupština Crne Gore u decembru 2025. godine neustavno produžila vršenje sudijske funkcije, a jučerašnje glasanje je dodatno rasvijetlilo razloge takve odluke. Istovremeno, ista parlamentarna većina već gotovo godinu dana odbija da izabere sudije koje predlaže predsjednik, čime direktno ugrožava funkcionalnost Ustavnog suda.

“Ovaj sporazum je od prvog dana opterećen ozbiljnim pravnim i institucionalnim sumnjama. Umjesto jasnih odgovora, javnost mjesecima sluša propagandu o navodnom „istorijskom poslu“. To nije model odgovorne države. To je stari i pokvareni DPS model netransparentnih dogovora iza zatvorenih vrata i rasprodaje državne imovine. Građani Crne Gore ne žele državu prečica i političkih trgovina, bez obzira na to ko ih sprovodi, bilo da je riječ o nekadašnjoj ili sadašnjoj vlasti. Zato jasno poručujemo: nema tog sporazuma, nema tog investitora i nema tog političkog dogovora koji može biti iznad Ustava Crne Gore i interesa naših građana”, zaključuje se u saopštenju Kabineta predsjednika Crne Gore.

Politika

Ustavni sud: Sporazum sa UAE biće ponovo razmatran nakon izbora nedostajućih sudija

Ustavni sud Crne Gore nije donio odluku o ustavnosti niti o neustavnosti Zakona o potvrđivanju Sporazuma sa Emiratima, saopšteno je iz te institucije. Naglašavaju da je glasanje okončano rezultatom 3:3, pa predlog sudije izvjestioca nije dobio Ustavom potrebnu većinu od četiri glasa. U skladu sa tim, kako navode, predmet će ponovo biti razmatran nakon izbora nedostajućih sudija, ili i ranije ukoliko neki od sudija promijeni svoj stav.

Iz te institucije reagovali su radi tačnog informisanja javnosti o sjednici Ustavnog suda na kojoj su razmatrane inicijative za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti Zakona o potvrđivanju Sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između Vlade Crne Gore i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata.

“Glasanje je okončano rezultatom 3:3, pa predlog sudije izvjestioca nije dobio Ustavom potrebnu većinu od četiri glasa. U skladu sa tim, predmet će ponovo biti razmatran nakon izbora nedostajućih sudija, ili i ranije ukoliko neki od sudija promijeni svoj stav. U takvoj situaciji, svako predstavljanje ovakvog glasanja kao potvrde ustavnosti nije utemeljeno na činjenicama i prejudicira odluku u ovom predmetu”, navodi se u saopštenju.

Napominju da je Ustavni sud u više navrata dosljedno ukazivao da je samo kompletan sastav Suda garancija da će odluka uvijek biti donijeta u svim predmetima.

“Podsjećamo, za predlog sudije izvjestioca da se pokrene postupak ocjene ustavnosti Zakona o potvrđivanju Sporazuma sa Emiratima glasale su dvije sutkinje i jedan sudija, dok je protiv pokretanja postupka glasalo dvoje sudija i jedna sutkinja”, navodi se u saopštenju.

Sudije koje su glasale za pokretanje postupka smatrale su da je Zakon o potvrđivanju Sporazuma sa Emiratima trebao biti donijet dvotrećinskom većinom jer reguliše imovinska prava stranaca, te da bi u suprotnom Skupština mogla da donosi i druge međunarodne ugovore prostom većinom iako se njima regulišu pitanja koja zahtijevaju kvalifikovanu većinu, poput izbornih prava, koja mogu uključivati regulisanje pitanja dvojnog državljanstva.

“Sudije su naglasile da međunarodni ugovor ima primat nad domaćim zakonima, pa se samim tim mora cijeniti sa aspekta ustavnih načela vladavine prava, jedinstva pravnog poretka i pravne sigurnosti, a posebno imajući u obzir da Sporazum još uvijek nije stupio na pravnu snagu i da ne može proizvesti posljedice po Crnu Goru po međunarodnom pravu”, navodi se u saopštenju.

Po pitanju Zakona o potvrđivanju NATO Sporazuma, sudije su smatrale da nije riječ o istoj ustavnopravnoj situaciji, imajući u vidu da je riječ o multilateralnom ugovoru, ne pokreće pitanja osnovnih načela na kojima počiva Ustav, niti stvara obavezu donošenja posebnih zakona i preduzimanja aktivnosti u cilju njegove implementacije čime ne pokreće ni pitanje pravne sigurnosti.

“Sudije koje su glasale protiv pokretanja postupka zauzele su stavove da Ustavni sud, u konkretnom slučaju, nije nadležan da cijeni materijalnu sadržinu Zakona kojim se potvrđuje međunarodni sporazum, da se predmetnim Zakonom ne dovodi u pitanje skupštinska većina kojom je odlučeno o potvrđivanju Sporazuma, te da ovim Sporazumom nijesu dovedena u pitanje imovinska prava stranaca koja bi zahtijevala dvotrećinsku podršku”, navodi se u obrazloženju.

Sudije su navele i da naš Ustav ne prepoznaje prethodnu kontrolu ocjene ustavnosti, već samo naknadnu kontrole formalne ustavnosti zakona.

“Dodatno, stav je bio i da bi se time ponovo otvorilo pitanje saglasnosti sa Ustavom Zakona o potvrđivanju Sporazuma sa Sjevernoatlantskom alijansom (NATO), imajući u vidu da je ratifikovan glasovima 46 poslanika iako Ustav za upotrebu vojske Crne Gore u međunarodnim snagama propisuje dvotrećinsku većinu u prvom krugu glasanja”, kazali su iz Suda.

Zakon kojim je potvrđen Sporazum o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina između Vlade Crne Gore i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata usvojen je u Skupštini Crne Gore 3. juna 2025. godine u ponovnom glasanju, dok su inicijative za ocjenu ustavnosti podnijete Ustavnom sudu 23. juna i 30. jula 2025.

Riječ je o međunarodnom ugovoru za koji podnosioci inicijativa, odbornik u SO Budva Đorđe Zenović i NVO Centar za zaštitu i proučavanje ptica, tvrde da je usvojen suprotno Ustavu i da može proizvesti ozbiljne posljedice po interese države, što Vlada Crne Gore kao potpisnica Sporazuma negira.

Ustavni sud je u ovom predmetu održao javnu raspravu 15. decembra 2025. godine, koja je uživo emitovana na internetu i prenosile su je dvije televizije sa nacionalnom frekvencijom.

Na javnoj raspravi svoja mišljenja su iznijeli profesor ustavnog prava i bivši predsjednik Ustavnog suda Mladen Vukčević, profesorixrna gor ustavnog prava Đorđe Gardašević iz Zagreba i Vladimir Đurić iz Beograda, profesor međunarodnog javnog prava i bivši sudija Evropskog suda za ljudska prava Nebojša Vučinić, profesor međunarodnog privatnog prava Vladimir Čolović iz Beograda i profesorica međunarodnog privatnog i ekološkog prava Maja Kostić Mandić iz Podgorice.

Izvor: RTCG