Priroda i društvo

Iz Ministarstva zdravlja pozvali pacijente da prijave nesavjesne ljekare

Iz Ministarstva zdravlja Crne Gore pozvali su građane, odnosno pacijente da podnose prijave za nesavjesno postupanje u javnim zdravstvenim ustanovama. Poručili su da više neće biti moguća višegodišnja praksa da se odbije pružanje zdravstvene zaštite pacijentu u javnoj zdravstvenoj ustanovi kako bi isti, prinuđen zbog svoje bolesti, pomoć zatražio u privatnim ustanovama kod istog tog ljekara.

Iz resora na čijem je čelu ministar Dragoslav Šćekić tvrde da se Ministarstvu zdravlja već izvjesno vrijeme, na perfidan i krajnje neprimjeren način od strane dobro uigrane ekipe koja u kontinuitetu sabotira promjene koje su neizbježne i prijeko potrebne urušenom zdravstvenom sistemu, omalovažaju i nipodaštavaju konkretni rezultati i spočitava nešto što nije u vezi sa aktuelnom zdravstvenom politikom.

-Kome i zašto smetaju smanjene liste čekanja baš u periodu kada je Predlog zakon o zdravstvenoj zaštiti spreman za slanje Vladi na utvrđivanje, a nakon toga i parlamentu na izglasavanje, ljekari koji su već pored svog osnovnog posla, radni angažman obavljali u dvije ili više zdravstvenih ustanova, najavljuju napuštanje javnog zdravstva. Baš ovim zakonom, tamo gdje postoje liste čekanja, ljekari koji su angažovani u javnim zdravstvenim ustanovama neće moći da svoj radni angažman nastave u više privatnih ustanova, ako u JZU postoji lista čekanja, što je ranije bio slučaj. Ili kakva je praksa ranije postojala, a sa kojom su pacijenti nažalost i te kako upoznati, da odbiju pružanje zdravstvene zaštite pacijentu (iz već dobro uvježbanih izgovora) u javnoj zdravstvenoj ustanovi kako bi isti, prinuđeni zbog svoje bolesti, pomoć zatražili u privatnim ustanovama kod istog tog ljekara. Ta praksa više neće biti moguća. Mali broj ljekara koji su bili dio ovakve prakse nisu pokazali humanost, ljudskost i nisu ispoštovali, ono najsvetije za njih, Hipokratovu zakletvu, ako imamo u vidu da većina stanovništva nije u stanju da sebi priušti privatno liječenje. Zašto jedan ljekar, ako smo mu stvorili sve uslove kakve ima i u privatnoj ustanovi, ne može da pruži jednaku uslugu i u javnoj zdravstvenoj ustanovi!, pitaju iz ministarstva.

Iz tog resora su uputili više pitanja, između ostalog kome i zašto smeta uređivanje zdravstvenog sistema, njegova decentralizacija i gubljenje monopolskog položaja od strane pojedinaca, izgradnja novih ustanova, uvećane zarade medicinskom i nemedicinskom osoblju, dovođenje svjetski poznatih ljekara kako naši pacijenti ne bi išli u inostranstvo radi liječenja, nova oprema, transparentna dodjela 200 specijalizacija i 50 supspecijalizacija, digitalizacija zdravstvenog sistema nakon svih ovih godina, jačanje javnog zdravstva…

Da li neko smatra da za godinu dana može da se ispravi višedecenijsko DPS umišljajno urušavanje zdravstvenog sistema‘ Ministarstvo zdravlja se ne raduje nijednom odlasku ljekara iz naših ustanova, ali su nekada ti odlasci uslovljeni razlozima koji su van domena politika koje kreira ministarstvo ili menadžmenti ustanova. Dolazaka odnosno prijema ljekara u sistem javnog zdravlja bilo i biće ih i ubuduće, isto kao i odlazaka, jer određene situacije i trendovi diktiraju odnos ponude i potražnje na tržištu rada. Posao Ministarstva zdravlja jeste da taj odnos bude i kvalitativno i kvantitativno u korist dolazaka ljekara u javni zdravstveni sistem. Svjedoci smo zaustavljanja masovnog odlaska ljekara na rad u inostranstvu, kao i trenda vraćalja naših ljekara u Crnu Goru. Kontinuirano se radi na izgradnji svih kapaciteta kako bi se uslovi rada i života naših ljekara poboljšali, tvrde iz Ministarstva zdravlja.

Slične teme:Crna gora dragoslav šćekić ministarstvo zdravlja

Sledeće

Poljoprivrednik iz Zete iz protesta preorao zasade salate, pozvao Jokovića da obiđe njive

Ne propustite

Otrovi iz bazena KAP-a truju okolinu

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Priroda i društvo

MONTENEGROBET: RASKID SA EVROPSKIM STANDARDIMA I PROTJERIVANJE INVESTITORA

Udruženje priređivača igara na sreću Montenegrobet izražava duboku zabrinutost povodom propisa koji su u suprotnosti sa standardima EU, a posebno zbog mjera koje šalju poruku da su investitori – nepoželjni u Crnoj Gori i da treba uvesti propise koji nikakvo uporište nemaju u EU standardima. Ne postoji nijedan zakon u EU koji promoviše gašenje legalne industrije, a stimuliše nelegalne priređivače, posebno one online, kojih ima sve više u Crnoj Gori.

Ovo nije zakon. Ovo je proglas o protjerivanju.

Predloženi zakon, sa blizu 200 kaznenih odredbi i preko 40 razloga za oduzimanje odobrenja, postavlja nerealne i represivne zahtjeve pred legalne operatere. Sve to bez analize uticaja, konsultacija s industrijom ili tranzicionog perioda. Time se ne samo obesmišljava investicioni ciklus, već se direktno poručuje da je tržište zatvoreno za nove investicije i neprijateljsko za postojeće ulagače. Dodatno zabrinjava činjenica da su ovi propisi u suprotnosti sa direktivama Evropske unije, čime Crna Gora šalje negativan signal međunarodnoj zajednici i otvara vrata arbitražnim tužbama i pravnoj nesigurnosti. Umjesto harmonizacije sa evropskim zakonodavstvom, svjedočimo regresiji i zakonodavnom inženjeringu bez strateškog cilja.

Posebnu odgovornost za ovakvo stanje ima Ministarstvo finansija, koje već duže vrijeme svojim potezima direktno ugrožava poslovni ambijent. Umjesto da bude partner privredi, MF djeluje kao najglasniji protivnik investitora i predvodnik administrativne agresije na legalne priređivače.

Podsjećamo i na posljednji primjer Zakona o sprječavanju pranja novca, kojim je prag za identifikaciju korisnika snižen sa 2.000 na 20 eura – sto puta manje – bez tehničkih, operativnih ili zakonskih preduslova. Takvo postupanje onemogućava zakonito poslovanje i dodatno opterećuje industriju u trenutku kada joj je potrebna stabilnost.

Sve navedeno vodi jednoj realnosti: Legalnim priređivačima se planski onemogućava opstanak na tržištu. Legalni sektor je pod opsadom, dok crno tržište svakodnevno raste, bez ikakve institucionalne kontrole.

Pozivamo Vladu Crne Gore, Ministarstvo finansija i ostale nadležne organe da prekinu sa pogubnom praksom ignorisanja privrede i hitno otvore dijalog sa predstavnicima industrije. Legalni priređivači ne traže privilegije – tražimo samo fer, stabilan i predvidiv pravni okvir.

Ukoliko se ovakav zakon usvoji, posljedice će biti sljedeće:
• gašenje legalnih kompanija,
• masovni gubitak radnih mjesta,
• pad budžetskih prihoda,
• potpuna dominacija neregulisanog tržišta,
• povlačenje stranih i domaćih investitora.

Predstavnici “Montenegrobet-a” upozoravaju na institucionalno razaranje sektora koji je godinama građen kao legalna i odgovorna privredna djelatnost. Zalažemo se za zakon koji uređuje, a ne uništava sektor igara na sreću. Zakon koji štiti, a ne progoni investitore. I državu koja poziva na partnerstvo – a ne na odstup.

Priroda i društvo

Zeta prednjači po broju domaćinstava sa tri do pet članova

U Crnoj Gori ima 215.227 domaćinstava, a najviše domaćinstava, njih 99.622 ili 46,29 odsto, ima tri do pet članova, saopšteno je iz Monstata.

“Na nivou Crne Gore, kao i u svim crnogorskim opštinama, većina domaćinstava broji od tri do pet članova, osim u Šavniku gdje prednjače jednočlana domaćinstva. Učešće domaćinstava sa tri do pet članova je najmanje u opštini Šavnik i iznosi 32,09 odsto, a najveće je u opštini Zeta 54,05 odsto”, navode u saopštenju.

Posmatrajući strukturu domaćinstava po broju članova po opštinama, najveći udio samačkih domaćinstava u ukupnom broju domaćinstava je zabilježen u Šavniku i iznosi 33,33 odsto, a najmanji u Tuzima 11,60 odsto.

“U Crnoj Gori najviše ima domaćinstava koja se sastoje od jedne porodice i to 69,18 odsto”, navode iz Monstata.

Svega 4,8 odsto domaćinstava sastavljeno je od dvije ili više porodica, dok 26,01 odsto domaćinstava čine neporodična domaćinstva.

“Važno je napomenuti da od 55.980 neporodičnih domaćinstava, 89,54 odsto su samačka tj. jednočlana domaćinstava, a ostala su višečlana neporodična domaćinstva. Od ukupnog broja domaćinstava u Šavniku, jednoporodičnih domaćinstava je 53,55 odsto, dok je u Zeti taj procenat 72,76 odsto. Najmanje domaćinstava sa dvije i više porodice zabilježeno je u Budvi i to 2,04 odsto, a najviše 13,90 odsto u Tuzima”, stoji u saopštenju Monstata.

Priroda i društvo

Univerzitet Crne Gore pokreće program “Stipendije najboljima – posao kod najboljih”

Na Univerzitetu Crne Gore danas je potpisano sedam memoranduma o saradnji sa istaknutim privrednim subjektima Crne Gore koji će stipendirati i podržati najbolje studente, u okviru univerzitetske inicijative” Stipendije najboljima. Posao kod najboljih”.

Studentima će, u skladu sa potpisanim dokumentima, biti dodijeljene stipendije u iznosu od 300 eura mjesečno, tokom deset mjeseci godišnje, uz dodatnu mogućnost stručne prakse ili profesionalnog usavršavanja u okviru kompanija potpisnica. Time se studentima omogućava ne samo finansijska podrška, već i neposredno povezivanje sa realnim poslovnim okruženjem.

Rektor Univerziteta Crne Gore, prof. dr Vladimir Božović, potpisao je sedam memoranduma o saradnji sa čelnicima privrednih subjekata, među kojima su Vladimir Ivanović (Crnogorski elektrodistributivni sistem CEDIS), Ivan Bulatović (Elektroprivreda Crne Gore), Nemanja Laković (Rudnik uglja Pljevlja), Marina Bošković (Željeznička infrastruktura Crne Gore), Krsto Radović (Regionalni vodovod Crnogorsko primorje), Milutin Marojević (EPCG Solar gradnja) i Milan Ljiljanić (Monteput).

Rektor Božović kazao je da inicijativa “Stipendije najboljima. Posao kod najboljih” predstavlja konkretan izraz zajedničke odgovornosti Univerziteta i privrednog sektora u prepoznavanju i podršci studentske izvrsnosti.

„Zahvaljujem partnerima koji su među prvima prepoznali značaj ove inicijative i time pokazali odgovornost prema mladima i znanju. Vjerujem da će njihov primjer podstaći i druge. Najbolji studenti zaslužuju i najbolje prilike – ne samo kroz finansijsku podršku, već i kroz uvid u realno poslovno okruženje, koje ih priprema za izazove savremenog društva. Uvjeren sam da je ovo tek početak šire i dublje saradnje sa privrednim sektorom, koji u ovoj inicijativi može prepoznati dugoročnu korist za cijelo društvo“, kazao je rektor Božović.

On je naglasio da je potpisivanje memoranduma čin kojim se prepoznaje talenat i rad studenata, pruža finansijska podrška i otvaraju vrata ka zaposlenju kod najboljih.

“Ovo je revolucionarna stvar kada je u pitanju obrazovanje u Crnoj Gori i kada je u pitanju odnos prema mladima. Smatramo da će na ovaj način jedan broj naših najtalentovanijih studenata i djece dobiti dodatni podsticaj da ostanu ovdje i grade karijeru i ovu zemlju. Ovo i jeste poziv da zajedno, punim entuzijazmom, gradimo ovu zemlju na najbolji način. Siguran sam da će tako i biti”, poruka je Božovića.

Na svečanom potpisivanju, prisustvovali su i predsjednik Upravnog odbora UCG prof. dr Milivoje Radović, prorektorica za internacionalizaciju UCG prof. dr Sanja Peković, dekan Mašinskog fakulteta UCG prof. dr Radoje Vujadinović, direktor sektora za pravne, kadrovske, opšte poslove i poslove staranja o imovini u Rektoratu UCG Vladimir Miličković, predsjednik Odbora direktora Monteputa Aleksandar Dožić i predsjednik Odbora direktora ŽICG Aleksandar Dakić.

Cilj ove inicijative je i jačanje međusobnih veza između visokoobrazovnog i privrednog sektora, kroz zajedničku afirmaciju znanja, rada i izvrsnosti. Univerzitet će biti zadužen za pravovremeno informisanje studenata o dostupnim stipendijama, sprovođenje selekcije na osnovu akademskih i drugih relevantnih kriterijuma, kao i za pružanje akademske podrške izabranim studentima. Kompanije će, sa svoje strane, obezbijediti redovnu isplatu stipendija, organizaciju stručnih angažovanja i mentorsku podršku studentima tokom trajanja programa.