Digitalni svijet
Gugl pristao da plati 400 miliona dolara da izbjegne tužbu 40 država SAD

Kompanija Gugl pristala je da plati 391,5 milion dolara, kako 40 američkih saveznih država se ne bi pokrenuo sudski postupak protiv nje, prenosi N1.
Državni tužioci su optužili Gugl da obmanjuje svoje korisnike u vezi sa prikupljanjem podataka o njihovim lokacijama, čak i kada oni prilikom podešavanja naloga isključe opciju za praćenje lokacije, prenosi BBC.
Kompaniji je naloženo da u budućnosti bude transparentna u vezi sa praćenjem lokacije i da razvije veb stranicu na kojoj će korisnici moći tačno da vide koji podaci se prikupljaju.
Ovo je najveća vansudska nagodba u sporu sa više saveznih država zbog ugrožavanja privatnosti u američkoj istoriji.
Prošlog mjeseca Gugl je zbog sličnih tužbi zbog sakupljanju podataka o lokaciji korisnika državi Arizona platio 85 miliona dolara, a tek ga čega suđenje po tužbama Teksasa, Indijane, Vašingtona i Distrikta Kolumbija.
Lokacije korisnika pomažu oglašivačima prilikom targetiranja proizvoda, pa Gugl od reklama ostvaruje godišnji prihod od 200 milijardi dolara.
Javni tužilac Oregona Elen Rozenblum, koja je vodila slučaj u ime 40 država, rekla je da Gugl već četiri godine daje prioritet profitu u odnosu na privatnost, dodavši da to jeste lukavo, ali neprihvatljivo.
-Potrošači vjeruju da su na Guglu isključili tragač lokacije, ali kompanija uprkos tome tajno nastavlja da registruje svako njihovo pomjeranje i te podatke koriste oglašivači- kazala je Rozenblum.
Digitalni svijet
Digitalna glad za strujom: Kako nas vještačka inteligencija i rudarenje vode ka ekocidu

U vremenu kada digitalne tehnologije sve više prodiru u svaki aspekt našeg života – od telefona i računara do finansija i obrazovanja – rijetko ko se zapita koliko sve to zapravo košta. Ne novcem, već prirodom. Jer svaki podatak koji se obradi, svaka poruka koju AI generiše, i svaki novi bitcoin koji se “iskopa”, ostavlja nevidljiv, ali opasan trag. Trag koji sve više stručnjaka naziva ekocidom – sistematskim uništavanjem životne sredine.
Koliko struje troši vještačka inteligencija?
Iako djeluje kao nevidljiv i apstraktan entitet, vještačka inteligencija poput ChatGPT-a radi zahvaljujući ogromnim data centrima – zgradama punim servera koje troše hiljade megavata električne energije. Ti serveri moraju stalno da se hlade, da rade bez prestanka, i da procesuiraju ogroman broj zahtjeva u sekundi.
Za trening jednog velikog AI modela potrebno je potrošiti količinu struje dovoljnu da napaja stotine domaćinstava tokom čitave godine. A kada se model stavi u upotrebu, njegova potrošnja se dodatno umnožava, jer se koristi širom svijeta, svakog dana, bez pauze.
Rudarenje kriptovaluta – digitalna industrija koja spaljuje energiju
Paralelno sa razvojem AI, svijet bilježi ekspanziju rudarenja kriptovaluta – procesa koji zahtijeva masovno korišćenje računarske snage kako bi se “izvukle” digitalne valute poput Bitcoina. Ovaj proces je toliko energetski zahtjevan da neke kriptovalute troše više struje godišnje nego pojedine države.
U mnogim slučajevima, rudari koriste najjeftinije izvore energije, koji su često i najprljaviji – poput uglja. Takvi izvori ne samo da emituju ogromne količine CO₂, već zagađuju vazduh, vodu i tlo. U zemljama poput Kazahstana, Rusije ili SAD, rudarske farme često funkcionišu bez ikakvog ekološkog nadzora.
Ekocid iza ekrana
Pojam ekocid podrazumijeva uništenje ekosistema na velikim razmjerama – i to je upravo ono što se dešava kada se digitalna industrija razvija bez ograničenja i bez prelaska na zelene izvore energije. Krče se šume za gradnju data centara, zagađuju se rijeke za potrebe hlađenja servera, a klima trpi posljedice zbog povećane emisije gasova sa efektom staklene bašte.
Tehnologija koja bi mogla pomoći u rješavanju klimatskih problema – paradoksalno – postaje njihov saučesnik.
Šta možemo da uradimo?
Digitalni svijet nije sam po sebi loš, ali mora biti odgovorno vođen. Neophodno je da tehnološke kompanije investiraju u obnovljive izvore energije, da se uvedu međunarodni standardi za energetsku efikasnost u rudarenju i da krajnji korisnici – svi mi – budemo svjesni koliko svaki naš digitalni korak može značiti u stvarnom svijetu.
Digitalni svijet
Najbolji telefoni za snimanje i obradu fotografija

Fotografija je postala sastavni deo našeg života, posebno u eri pametnih telefona. Gotovo svi imaju pametni telefon sa kamerom i fotografije se često koriste za društvene mreže, blogove, web stranice i lične kolekcije. Međutim, ne svi pametni telefoni su jednako dobri za fotografiju i obradu slika. U ovom blog postu ćemo razmotriti najbolje modele pametnih telefona za snimanje i obradu slika.
iPhone 13 Pro Max
Apple je već godinama lider u mobilnoj fotografiji, a iPhone 13 Pro Max je poslednja u nizu impresivnih telefona u njihovoj liniji. Ima tri kamere od 12 megapiksela (široka, ultrawide i telefoto), a uz nove funkcije kao što su fotografije u ProRAW formatu i mogućnost snimanja videa u Dolby Vision HDR, ovaj telefon je savršen za fotografe koji žele vrhunske rezultate. Takođe, iPhone 13 Pro Max ima jednu od najboljih funkcija za obradu slika, a to je Deep Fusion tehnologija, koja omogućava brzu i preciznu obradu fotografija.
Samsung Galaxy S21 Ultra
Samsung Galaxy S21 Ultra je najbolji Android telefon na tržištu i jedan od najboljih telefona za fotografiju. Ima četiri kamere, uključujući telefoto kameru od 10 megapiksela, a prednja kamera ima impresivnih 40 megapiksela. Osim toga, ovaj telefon ima niz korisnih funkcija, uključujući Space Zoom, Super Steady Video, 8K video i Single Take. Samsung je takođe unapredio softversku stranu fotografije, što olakšava obradu fotografija na telefonu.
Google Pixel 6 Pro
Google Pixel 6 Pro donosi novu generaciju fotografije na Android platformu. Ovaj telefon ima dve kamere od 50 i 12 megapiksela, što omogućava snimanje kristalno jasnih fotografija. Pixel 6 Pro ima i novi Tensor procesor, koji pomaže u obradi fotografija, kao i u boljoj osetljivosti na niskom svetlu. Aplikacija za obradu fotografija je takođe izuzetno intuitivna i jednostavna za korišćenje.
OnePlus 9 Pro
OnePlus 9 Pro je još jedan Android telefon koji se ističe u pogledu fotografije. Ima tri kamere od 48 megapiksela (široka, ultrawide i telefoto) i pruža impresivnu stabilnost slike i jasnoću. Jedna od najboljih stvari kod ovog telefona je podrška za RAW format, koji omogućava fotograferima da rade sa neobrađenim fotografijama i prilagođavaju ih po sopstvenom izboru.
iPhone SE (2020)
Za one koji su ograničeni budžetom, iPhone SE je izvrsna opcija za kvalitetne fotografije. Iako ima samo jednu kameru od 12 megapiksela, ovaj telefon koristi istu kameru kao i iPhone 8, što znači da je i dalje vrlo sposoban u snimanju fotografija. Osim toga, iPhone SE (2020) ima isti A13 Bionic čip kao i iPhone 11, što olakšava obradu fotografija na telefonu.
Huawei P40 Pro
Huawei P40 Pro je odličan izbor za one koji žele mnogo opcija i efekata prilikom snimanja fotografija. Ima četiri kamere (50, 40, 12 i ToF senzor), a korisnici mogu uživati u naprednim funkcijama poput 10x optičkog zooma i mogućnosti snimanja videa u 4K rezoluciji. Huawei je takođe poznat po svojim vrhunskim kamerama, pa ne iznenađuje što je ovaj telefon jedan od najboljih na tržištu.
Xiaomi Mi 11 Ultra
Xiaomi Mi 11 Ultra je novi igrač na tržištu, ali već se ističe svojim kamerama. Ima tri kamere (50, 48 i 48 megapiksela), a prednja kamera ima impresivnih 20 megapiksela. Osim toga, ovaj telefon ima podršku za RAW format, Super Steady Video, 8K video i Night mode 2.0. Sve ove funkcije čine Xiaomi Mi 11 Ultra izvrsnim izborom za sve one koji traže kvalitetne fotografije i opcije za obradu.
Digitalni svijet
Skype prestaje s radom

Poznata usluga za internet razgovore i pozive, koju posjeduje Microsoft, Skype, obavijestila je korisnike o svom gašenju.
“Od maja 2025. godine Skype više neće biti u funkciji. U narednim danima moći ćete da se prijavite na Microsoft Teams Free koristeći svoj Skype nalog kako biste nastavili kontakt s prijateljima i sačuvali svoje razgovore. Zahvaljujemo vam što ste bili dio Skypea i našeg tima”, saopšteno je iz Microsofta.
Skype je svojevremeno bio predvodnik u svijetu online komunikacija. Lansiran 2003. godine, brzo je postao omiljen zbog besplatnih poziva, videopoziva i slanja poruka. Koristili su ga milioni ljudi širom planeta, bilo za privatne ili poslovne svrhe.
Ovaj servis ušao je u istoriju kao jedan od prvih koji je omogućio laku i besplatnu komunikaciju između ljudi s različitih krajeva svijeta. Iako danas postoje brojni rivali poput Zooma, WhatsAppa i Microsoft Teamsa, Skype je godinama bio važan alat za razgovore na mreži i poslovne sastanke.
S obzirom na to da Microsoft Teams dominira u poslovanju i obrazovanju, čini se da Skype više nema nekadašnju važnost zbog napretka tehnologije i sveobuhvatnijih rješenja. Microsoft je odlučio da stavi naglasak na Teams kao glavni alat za timski rad, što znači kraj za Skype.
-
Hronika4 дана ranije
UZNEMIRUJUĆI VIDEO: Ostavila poruku pre nego što je pojurila ka hramu?!
-
Zeta3 дана ranije
DPS Zeta: Službena su bila veći prioritet od vatrogasnih vozila
-
Sport3 дана ranije
Igračice i trener RK Zeta dio reprezentativnih selekcija ovog ljeta
-
Priroda i društvo3 дана ranije
Zeta prednjači po broju domaćinstava sa tri do pet članova
-
Hronika2 дана ranije
Uhapšen Zećanin: Osumnjičen za lažno prijavljivanje ubistva, pa napao policajca
-
Sport3 дана ranije
Damir Ljuljanović novi čuvar mreže Zećana
-
Zeta11 сати ranije
Asanović: Nećemo dozvoliti odlaganje opasnih i kancerogenih materijala u Zeti
-
Zeta4 дана ranije
Vatra ne čeka podjelu imovine između Zete i Podgorice