Priroda i društvo

Gradsko preduzeće “Čistoća” u ozbiljnoj krizi, Čađenović uništio preduzeće

Zamjenik gradonačelnice Podgorice, Danilo Šaranović, saopštio je da situacija u gradskom preduzeću “Čistoća” izuzetno teška, te da je ozbiljno ugrožena sposobnost da ta firma obavlja funkciju. Tvrdi i da više od pola mehanizacije za odvoz otpada nije u funkciji, a riječ je o mašinama starosti od samo nekoliko godina. Šaranović je poručio da će svu dostupnu dokumentaciju uputiti Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT), ali da neće predati krivičnu prijavu protiv bivšeg izvršnog direktora Andrije Čađenovića.

Kada je u pitanju finansijsko poslovanje, istakao je da je situacija takođe teška.

“Kada je bivši direktor preuzeo čelo firme na računu je bilo 531.000 eura, a 13.06.20203. godine, na dan isteka njegovog mandata, svega 41.000 eura ili 13 puta manje”, saopštio je Šaranović.

“Dugovanja Čistoće su tada iznosila manja od 100.000 eura, a na 13.06.2023. su viša od dva miliona eura, odnosno 20 puta veća”, kazao je Šaranović.

Od tog iznosa milion duga se, kako kaže, odnosi na neizmirene obaveze prema “Deponiji” DOO čime se, kako kaže, ugrožava i poslovanje i tog preduzeća.

U istom periodu broj radnika je uvećan sa 470 na 660, dok kako tvrdi Šaranović, postoje i desetine radnika koji primaju platu, a da su prvi radni dan imali 13.6.2023.

“Od 31 vozila koja služi za odvoz komunalnog otpada samo je 14 u voznom stanju. To je dio razloga zbog kojih stižu opravdane prigovori građana na odvoz otpada”, kazao je on.

Šaranović kaže da je bivše rukovodstvo Čistoće svjesno nanosilo štetu preduzeću, te da je novac trošen nekontrolisano bez osnova.

Naglasio je da se jedan milion duga odnosi na neizmirene obaveze “Čistoće” prema drugom gradskom preduzeću “Deponija”.

Dodao je da je na osnovu raznih spoznorstava isplaćeno oko 383.000 eura…

“Isplate su vršene uz direktno kršenje normi. Uz posjedu smo i nekoliko izjava u kojima se priznaje da je nekoliko godina bila izložena pritiscima bivšeg direktora i tadašnje predsjednice Odbora direktora Stanislavke Martinović od 2021. godine. Oni su usmenim putem zahtijevali da na kontima donacija, spozorstva i pomoći fizičkim i pravnim licima ne stoje nazivi, odnosno imena lica, kojima su vršene uplate”, pročitao je Šaranović izjavu rukovoditeljke službe računovodstva.

Zamjenik gradonačelnik istakao je 1/4 presuda za mobing odnosi na bivšeg direktora “Čistoće” Andriju Čađenovića.

Dodao je da je “obrazac jasan”:

“Mehanizacija nije u funkciji, a radnici su nezakonito ostajali bez posla.”

Saopštio je i da se broj zaposlenih od 2019. povećao za 190, te da postoji više desetina osoba koje primaju platu u “Čistoći”, a kojima je prvi radni dan bio 13. jun, kada je Čađenoviću istekao mandat.

“Pitanje je da će u firmi biti dovoljno novca za neto plate…”

Na isti način će se, istakao je Šaranović, baviti i svim drugim segmentima Glavnog grada.

“Obaveza je da javnost upoznamo sa ovakvim dešavanjima”, poručio je on.

Na pitanje novinara kako su došli do ove dokumentacije novi predsjednik Odbora direktora Čistoće Milan Vukadinović je kazao da ih je dobio od aktuelnog pomoćnika direktora Vojina Katnića.

“Kao predsjednik Odbora direktora zatražio sam na uvid dokumentaciju. Došao sam do niza nelogičnosti koje ukazuju na više krivičnih djela. Dokumentaciju sam dobio posstvom pomoćnika direktora Katnića”, kazao je Vukadinović.

Na pitanje prijeti li “Čistoći” stečaj, Šaranović je kazao da se nada da do toga neće doći, zahvaljujući odgovornosti nove gradske uprave.

Sledeće

Podgorička „Čistoća“ trošila novac na cvijeće i slatkiše

Ne propustite

Poljoprivrednik iz Zete iz protesta preorao zasade salate, pozvao Jokovića da obiđe njive

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Priroda i društvo

Večeras i u petak nevrijeme, očekuju se obilne padavine i olujni vjetrovi

Na osnovu upozorenja Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore MUP obavještava javnost da prostrani i duboki visinski ciklon sa sjevera, pruža dolinu do Mediterana u sklopu kojeg se širi hladna vazdušna masa koja će sa toplim i vlažnim vazduhom sa vodenih površina izazivati frontogenetske procese sa obilnim padavinama i jakim vjetrovima.

“Prvi talas, koji se očekuje u srijedu, obilovaće čestom i jakom kišom i jakim južnim vjetrom, naročito u drugom dijelu dana i tokom noći, a usljed prodora hladnog vazduha u noćnim satima na sjeveru kiša će preći u snijeg, a vjetar skrenuti na sjeverni smjer. U četvrtak kratkotrajna stabilizacija vremena, dok se u petak očekuje novi talas sa još intenzivnijim padavinama i jačim vjetrom, tako da se lokalno očekuju obilne padavine i na udare olujni južni vjetar, koji će u kasnim noćnim satima skrenuti na sjeverni smjer”, saopšteno je iz MUP-a.

Umjerene do obilne sniježne padavine koje se očekuju u srijedu veče, vjerovatno će se dobrim dijelom u petak otopiti, dok će se snijeg u noći između petka i subote zadržati.

“Ovaj period će obilježiti velika temperaturna kolebanja – u četvrtak i subotu će biti znatno hladnije, dok se u srijedu i petak očekuje dosta toplije vrijeme. Za dane vikenda bez padavina, u subotu nešto više oblaka naročito u sjevernim predjelima uz umjeren do jak sjeverni vjetar u cijeloj zemlji. Tokom nedjelje sunčano ili pretežno sunčano uz osjetan porast dnevne temperature vazduha”, navodi se u saopštenju.

U danima sa obilnim padavinama i jakim vjetrom očekuju se i visoki talasi, more će biti talasasto do jače talasasto, u petak i uzburkano.

Direktorat za zaštitu i spašavanje MUP-a poslao je navedeno upozorenje svim učesnicima u sistemu zaštite i spašavanja i ukazao na potrebu podizanja operativne spremnosti.

Priroda i društvo

Srpskim jezikom govori skoro 60.000 Crnogoraca

Blizu 60.000 građana Crne Gore koji su se na prošlogodišnjem popisu stanovništva nacionalno izjasnili kao Crnogorci govori srpskim jezikom, oko 2.000 Srba priča crnogorskim, Bošnjaci dominantno govore bosanskim, a Muslimani crnogorskim.

To pokazuju novi podaci s popisa stanovništva, domaćinstva i stanova, koje je Uprava za statistiku MONSTAT objavila na svom sajtu.

U njima se vidi da od 256.436 građana koji su se izjasnili kao Crnogorci, crnogorskim jezikom govori 183.015 njih, a srpskim 58.856. Da govori srpsko-hrvatski, rekla su 7.463 Crnogorca, dok 1.383 građanina koja su se tako nacionalno odredila nisu željela da se izjasne kojim jezikom govore.

Kad je riječ o onima koji su se odredili kao Srbi, od 205.370 njih, srpskim jezik govore 199.844 ta građanina, a crnogorskim 1.953. Da govore srpsko-hrvatskim, navela su 2.554 građanina koja se “pišu” kao Srbi, dok njih 104 nije željelo da se izjasni kojim jezikom zbori.

Podaci MONSTAT-a pokazuju da većina Bošnjaka govori bosanskim jezikom. Od 58.956 onih koji su se izjasnili kao Bošnjaci, 42.319 priča bosanskim jezikom, a 1.843 bošnjačkim.

Crnogorski jezik govori 14.118 Bošnjaka, a srpski 197 njih.

S druge strane, građani koji su se na popisu održanom krajem prošle godine izjasnili kao Muslimani, većinski govore crnogorskim jezikom. Od 10.162 Muslimana, crnogorskim govori njih 8.550. Da govori bosanskim, izjasnila su se 464 Muslimana, srpskim priča nešto manje njih – 399, a srpsko-hrvatskim – 204.

Prema podacima sa sajta MONSTAT-a, od 5.150 građana koji su se izjasnili kao Hrvati, hrvatskim jezikom govori 2.046 njih, crnogorskim – 1.828, srpsko-hrvatskim – 605, a srpskim -189.

Kao Jugosloveni, na popisu su se izjasnila 1.632 građanina. Najviše njih, 700, reklo je da govori srpsko-hrvatskim, 587 srpskim, a 149 crnogorskim.

Priroda i društvo

Zakon o igrama na sreću direktno utiče na poslovanje medija

Ministarstvo finansija Crne Gore objavilo je nacrt novog zakona o igrama na sreću, koji je otvoren za javnu raspravu do 18. novembra. Predložene izmjene uključuju značajna ograničenja reklamiranja igara na sreću, koja se mogu sprovoditi samo na sportskim portalima i tokom prenosa sportskih događaja. Takođe, uvode se stroži uslovi za priređivače, poput dodatnih naknada, mehanizama za zaštitu maloljetnika i sprečavanje pranja novca, kao i obaveze edukacije zaposlenih u prevenciji zavisnosti kod igrača.

Međutim, ovakve odredbe izazvale su kontroverze, jer se navodi da određene zabrane oglašavanja, predviđene članovima 17, 18 i 19 nacrta zakona, nisu u skladu s Ustavom Crne Gore, Zakonom o medijima, Zakonom o audio-vizuelnim medijskim uslugama, kao ni Poveljom o osnovnim pravima Evropske unije. Iz Ministarstva kulture i medija ističu da međunarodni standardi, uključujući EU Direktivu o audiovizuelnim medijskim uslugama, ne propisuju posebna ograničenja za oglašavanje igara na sreću.

Konflikt sa postojećim zakonodavstvom

U Direktivama EU jasno su definisana pravila oglašavanja proizvoda poput alkohola, duvana i lekova, s posebnim akcentom na zaštitu maloljetnika. Zabranjeno je oglašavanje koje bi moglo nanijeti fizičku, psihičku ili moralnu štetu toj osjetljivoj populaciji. Međutim, igre na sreću nisu eksplicitno obuhvaćene ovim regulativama, već su prepuštene nacionalnim zakonodavstvima. Iz Ministarstva kulture i medija napominju da nijedna inicijativa tokom izrade novih medijskih zakona nije bila usmjerena na ovu oblast, a dodatna ograničenja oglašavanja igara na sreću nisu uvrštena u Zakon o medijima ni Zakon o AVMU.

Zabrane predviđene nacrtom zakona narušavaju slobodu poslovanja medija i priređivača, te da je nelogično ovu oblast regulisati kroz Zakon o igrama na sreću, s obzirom na to da postojeći zakoni o medijima i audiovizuelnim uslugama ne prepoznaju ovakve restrikcije.

Posljedice po medije

Iz Ministarstva finansija poručuju da cilj zakona nije ugrožavanje poslovanja priređivača i medija, već regulisanje oblasti igara na sreću u interesu države i igrača. Ipak, predložene formulacije zabrana oglašavanja značajno utiču na medije, kojima je oglašavanje igara na sreću značajan izvor prihoda. Ograničavanje ovih aktivnosti samo na sportske portale i prenose smanjuje potencijalno tržište i nameće dodatne izazove za opstanak mnogih medija.

Stručna javnost i privrednici pozivaju na pažljivo razmatranje predloženih izmjena, kako bi se osigurao balans između zaštite javnog interesa i očuvanja slobode medija i poslovanja. U suprotnom, zakon bi mogao izazvati ekonomske posljedice koje nadilaze njegovu primarnu namjenu.