Ekonomija
Građani niže oporezovani nego u Švajcarskoj, a investitori Crnu Goru vide kao novi Kipar

Vjerovali ili ne, Po poreskom opterećenju na plate građana stojimo bolje do Švajcarske. Po pitanju povoljnosti ambijenta za strane investicije blizu smo Kipru, a minimalne penzije su povećane tri puta što je najevidentniji rast u regionu.
Implementacijom programa Evropa Sad 2, Crna Gora sada ima jedno od najnižih poreskih opterećenja na rad u Evropi i po tom pitanju građani i radnici Crne Gore statistički stoje bolje građana Švajcarske. Naime, zahvaljujući programu ES2, poreski klin za prosječnu platu iznosi samo 16,2%, što znači da na 100€ zarade, zaposleni zadržava 83,8€, a državi ide 16,2€. Poređenja radi, u regionu, u BIH na zarađenih 100€, zaposleni zadržava 57,4€ a država naplaćuje 42,6€, dok je u Hrvatskoj poreski klin na prosječnu platu 39,2% što znači da zaposleni zadržava 60,8€, dakle, 23 eura manje od crnogorskog građanina.
U Evropi, najmanje opterećenje na plate snose građani Kipra (14,15 odsto), Švajcarske (23,50 odsto) i Estonije (18,85 odsto), te se iz priloženog vidi da smo ispred Švajcarske kada je u pitanju poreski klin na prosječne plate.
Takođe, nivoi oporezovanja variraju od visine plate i cilj je da građanima omogući što povoljniju finansijsku sigurnost, pa tako poreski klin u slučaju minimalne zarade od 600€ iznosi 11,1% a na zaradu od 800€ iznosi 13,5%.
Pomenuto nije samo slika odlične situacije za građane Crne Gore, već nizak poreski klin (porezi koji se plaćaju kao razlika između bruto i neto zarade) je primamljiv i za investitore jer Crnu Goru čini afirmativnim ambijentom za strane investicije, što za Kipar važi već nekoliko decenija. Dakle, ko god bude htio da investira na Zapadnom Balkanu, Crna Gora će biti destinacija koja se mora uzeti u obzir.
Kada se svedu računi dosadašnjih Vladinih reformi od 2022. godine, može se reći da nakon 2 godine implementacije Programa ES1 i ES2, prosječne zarade su uvećane duplo, poreski klin na prosječnu zaradu je smanjen za 23%, dok je uporedo sa tim minimalna penzija uvećana 3 puta.
Ekonomija
ŽICG: Željezničkog saobraćaja neće biti do daljnjeg

Željeznička infrastruktura Crne Gore (ŽICG) saopštila je da je zaposleni u tom preduzeću Andrej Kaluđerović u ime zaposlenih koji su obustavili rad, odbio da uđe u razgovore sa izvršnim menadžmentom preduzeća, kao i Odborom direktora, iako su mu u više navrata ponuđeni, kako bi se pronašlo rješenje u interesu zaposlenih i omogućilo normalno funkcionisanje saobraćaja.
“Sada je potpuno jasno da se ne radi o sindikalnoj ili radničkoj inicijativi, već o politički instruiranoj opstrukciji kojom se pokušava ugroziti rad željeznice i prouzrokovati direktna šteta putnicima i privredi. Kaluđeroviću je dobro poznato da zahtjevi koje postavlja ne mogu biti ispunjeni na način na koji to očekuje, jer za svaku odluku o povećanju zarada i izmjenama kolektivnog ugovora neophodno je učešće i odobrenje Ministarstva finansija, kao i saglasnost reprezentativnih sindikata”, navode iz ŽICG.
Ističu da Kaluđerović uporno odbija razgovore sa menadžmentom i insistira na ispunjenju svojih ultimatuma kao uslovu da vozovi normalno saobraćaju.
“Željeznička infrastruktura Crne Gore još jednom poziva sve zaposlene da ostanu posvećeni zakonitom i odgovornom radu, a relevantne institucije da adekvatno reaguju na očiglednu opstrukciju kojom se nanosi ozbiljna šteta javnom interesu i bezbjednosti saobraćaja. Takođe, obavještavamo građane, operatere putničkog i teretnog saobraćaja da do daljnjeg neće biti željezničkog saobraćaja”, zaključuju u saopštenju.
Ministarstvo saobraćaja: Blokada željeznice prouzrokovala veliku materijalnu štetu
Obustava rada od strane dijela zaposlenih u ŽICG je nezakonita i prouzrokovala je veliku materijalnu štetu, kao i ozbiljne posljedice po odvijanje saobraćaja, saopštili su iz Ministarstva saobraćaja.
Posebno zabrinjava činjenica da je blokadom pruge zaustavljen međunarodni voz, na kojem se i dalje nalazi imovina stranih državljana, uključujući automobile putnika, navode iz ministarstva.
Ističu da je Ministarstvo saobraćaja u kontinuitetu podržavalo poboljšanje uslova rada zaposlenih, a kroz rebalans budžeta obezbijedili smo dodatnih 2,5 miliona eura za funkcionisanje Željezničke infrastrukture Crne Gore.
“Uprkos tome, današnja akcija dijela zaposlenih izvedena je na ultimativan način, do sada nezabilježen u Crnoj Gori. Radi se o potezu kojim su radnici odbili svaku mogućnost dogovora sa menadžmentom i odbijali razgovor čak i sa reprezentativnim sindikatima, koji su jedini ovlašćeni da pregovaraju o kolektivnom ugovoru u skladu sa zakonom”, navode u saopštenju.
Srbijavoz: Umjesto noćnih barskih vozova autobus na relaciji Bar-Prijepolje-Bar
Za putnike koji putuju večeras međunarodnim vozom broj 432 sa polaskom u 20.10 časova iz Bara za Zemun kao i vozom 433 sa polaskom u 19.40 časova iz Zemuna za Bar, obezbjeđen je autobuski prevoz na relaciji Bar-Prijepolje teretna-Bar, saopštio je Srbijavoz.
U saopštenju se navodi da je privremena izmjena u organizaciji noćnih barskih vozova uvedena zbog prekida željezničkog saobraćaja u Crnoj Gori izazvanog obustavom rada grupe zaposlenih Železničke infrastrukture Crne Gore.
Tokom trajanja ove izmijenjene organizacije, zbog autobuskog prevoza putnika na pomenutoj relaciji, u noćne vozove se neće uvrštavati kola za prevoz automobila.
Ekonomija
Regionalni vodovod – od gubitka do rekorda

Regionalni vodovod Crnogorsko primorje je u periodu od juna 2021. do juna 2025. godine prošao transformaciju od preduzeća opterećenog višemilionskim dugovima do finansijski stabilne kompanije sa rekordnom dobiti, saopšteno je iz ovog državnog preduzeća.
Na 57. sjednici Odbora direktora usvojena je završna informacija o poslovanju za pomenuti period, a iz Regionalnog vodovoda poručuju da „ostvareni rezultati nedvosmisleno potvrđuju transformaciju preduzeća, koje je od gubitaka i nelikvidnosti 2020. godine, za svega četiri godine postalo jedan od najupečatljivijih primjera uspješnog i odgovornog upravljanja u crnogorskom javnom sektoru“.
Kako navode, ključ uspjeha bio je „profesionalan, stručan i principijelan odnos članova Odbora direktora prema misiji i viziji preduzeća“.
U saopštenju se podsjeća da je „od juna 2021. godine, kada je Zoran Lakušić preuzeo upravljačku funkciju predsjednika Odbora direktora, Regionalni vodovod bio opterećen višemilionskim dugovima i poslovao je sa gubitkom“. Četiri godine kasnije, bilježi se „gotovo tri miliona eura neto dobiti“, dok je „od gubitka iz 2020. godine, koji je iznosio skoro 200 hiljada eura, Regionalni vodovod dostigao stabilnu i održivu profitabilnost“.
Rast prihoda, kako tvrde, ostvaren je „uz očuvanje stabilnosti cijena vode“. Korekcija cijena bila je „pažljivo odmjerena, bez većih negativnih efekata po krajnje korisnike, a u funkciji dugoročne održivosti sistema“.
Posebno se izdvaja podatak da je „otplaćeno više od 21,3 miliona eura naslijeđenih obaveza, čime je Regionalni vodovod značajno oslobođen dugogodišnjih kreditnih aranžmana“. Uz to, „iz dobiti je uplatio iznos od skoro pola miliona eura Vladi Crne Gore u državni budžet, po prvi put u svom poslovanju“.
U saopštenju se naglašava i da predsjednik Odbora direktora „tokom cijelog mandata nije koristio pravo na dnevnice, posebne naknade za rad u komisijama i radnim tijelima, niti karticu za reprezentaciju“.
Politika zapošljavanja, kako navode, bila je „temeljena isključivo na stvarnim potrebama radnog procesa, u skladu sa tehnološkim i organizacionim zahtjevima, bez kadrovskog uvećanja koje bi izlazilo iz okvira racionalnog i odgovornog upravljanja“.
Iz Regionalnog vodovoda poručuju da njihovi rezultati „pokazuju da državna preduzeća mogu poslovati profesionalno, odgovorno i sa milionskom dobiti“.
Dodaju i da su „upravljanje i postignuća Regionalnog vodovoda i predsjednika Odbora direktora Zorana Lakušića više puta pohvaljena na sjednicama Vlade Crne Gore“.
Kako ističu, „ostvareni rezultati i rekordne isporuke vode ne bi bili mogući bez istorijskog iskoraka – zaustavljanja nelegalne eksploatacije pijeska i šljunka iz korita rijeke Morače, u drugoj zoni sanitarne zaštite izvorišta Bolje Sestre“, čime je, navode, poslana snažna poruka da se „odlučnom i odgovornom akcijom mogu zaštititi ključni prirodni resursi i obezbijediti održiv razvoj“.
Ekonomija
Investitori iz Egipta bi da grade eko-rizorte i akva-park u Zeti

Grupa investitora iz Egipta zainteresovana je da investira na teritoriji Zete, a najinteresantniji im je priobalni dio Skadarskog jezera, kao i mnoge druge lokacije.
Ovi investitori bave se hotelijerstvom i gradnjom velikih rizorta. O tome je juče razgovarano na sastanku ministarke saobraćaja Maje Vukićević i predstavnika Opštine sa investitorima iz Egipta. Kako su saopštili iz Ministarstva saobraćaja tema razgovora bila je saradnja između Crne Gore i Egipta, sa posebnim akcentom na infrastrukturne projekte i mogućnosti ulaganja u oblasti saobraćaja i turizma.
Vukićević je istakla da Crna Gora prepoznaje značaj međunarodnih partnerstava i da je spremna da otvori vrata ozbiljnim investitorima koji žele da doprinesu razvoju zemlje. Iz ovog Vladinog resora navode da je na sastanku govoreno o konkretnim lokacijama i potencijalima koje nudi Opština Zeta, ali i drugim dijelovi Crne Gore, kao i o modelima saradnje koji bi omogućili realizaciju zajedničkih projekata u skladu sa važećim zakonodavstvom i planskim dokumentima. Učesnici sastanka saglasili su se da postoji značajan potencijal za razvoj turizma kroz unapređenje saobraćajne infrastrukture i da je ovakva vrsta saradnje važan korak ka dugoročnom ekonomskom partnerstvu između Crne Gore i Egipta.
Jelena Aligrudić, v.d. sekretarka za uređenje prostora, zaštitu životne sredine i saobraćaj, kazala je, da su tokom sastanka predstavljeni potencijalni investicioni projekti, sa posebnim akcentom na ulaganja u turistički sektor.
“Investitori koji su prisustvovali sastanku uglavnom dolaze iz oblasti hotelijerstva, ali su iskazali interesovanje i za ulaganja u druge oblasti. Razgovarali smo o razvoju eko-rizorta, akva-parkova i sportskih kompleksa. Zeta je prepoznata kao opština sa izuzetnim razvojnim potencijalom, ne samo zbog toga što se nalazi u ranoj fazi urbanog i turističkog razvoja, već i zbog povoljnog geografskog položaja, blizine aerodroma, primorja i glavnog grada. Upravo ti faktori čine da je interesovanje investitora sve izraženije. Tema razgovora bile su i konkretne lokacije, kao i potencijalni modeli saradnje koji bi omogućili realizaciju investicija u skladu sa važećim planskim dokumentima i zakonskom regulativom”, navela je Aligrudić.
Aligrudić je navela da je posebno interesovanje investitora usmjereno ka području Skadarskog jezera.
“Priobalna zona i tokovi rijeka koji se ulivaju u Skadarsko jezero prepoznati su kao veoma atraktivne i perspektivne lokacije za realizaciju turističkih i ekološki održivih projekata. Pored toga, razmatrane su i druge lokacije koje su već definisane u važećoj prostornoplanskoj dokumentaciji. U narednim danima očekuje nas dinamičan nastavak aktivnosti koji uključuje predstavljanje lokacija na terenu, diskusije o mogućnostima ulaganja, analizu dostupnih studija i idejnih rješenja, kao i razmjenu stavova sa potencijalnim partnerima”, kazala je Aligrudić.
Izvor: Dan
-
Zanimljivosti1 дан ranije
Orao njivu i pronašao zakopanu veliku svotu novca
-
Priroda i društvo4 дана ranije
Besplatan prevoz u Podgorici i za đake iz Zete koji pohađaju podgoričke škole
-
Priroda i društvo3 дана ranije
Kolektor u Botunu izvjestan, prva uknjižena kuća na 439 metara
-
Sport4 дана ranije
Nikola Krstović i zvanično u Atalanti – rekordan transfer donosi zaradu i Zeti
-
Priroda i društvo4 дана ranije
Tokom dana sunčano, popodne i tokom noći kiša i grmljavina
-
Politika10 сати ranije
Joković: Onaj ko ne bude dio SNP-a, ne može zadržati nijednu poziciju u ime SNP-a
-
Ekonomija1 дан ranije
ŽICG: Željezničkog saobraćaja neće biti do daljnjeg
-
Digitalni svijet4 дана ranije
Šta je “AI psihoza”?