Priroda i društvo

Građani najviše vjeruju vjerskim zajednicama i policiji

Crnogorski građani najviše povjerenja imaju u vjerske zajednice, policiju i obrazovni sistem, a najmanje u medije i političke partije, pokazalo je istraživanje Centra za građansko obrazovanje (CGO).

Istraživanje javnog mnjenja o ulozi civilnog društva u procesu demokratizacije i evropeizacije Crne Gore sprovedeno je u periodu od 18. do 24. januara na uzorku od 1.012. osoba, a podatke je prikupila agencija Damar.

Prema podacima iz istraživanja, bilježi se rast povjerenja građana u institucije od 2021. do ove godine, iako nijedna i dalje nema najveće povjerenje.

Građani najviše vjeruju vjerskim zajednicama, koje imaju prosječnu ocjenu 2.72, a slijede policija i obrazovni sistem sa ocjenama 2.6, zdravstvo 2.57 i predsjednik države 2.55.

Mediji i političke stranke su na dnu liste, a najznačajniji rast povjerenja se konstatuje kod tužilaštva.

Iz CGO su ukazali da građani kao najodgovorniji za dobrobit društva vide zdravstveni sistem, zatim Vladu, pa Skupštinu.

“Obrazovni sistem se vidi nešto odgovornijim za dobrobit društva u odnosu na raniji talas”, navodi se u rezultatima istraživanja.

Kao institucije koje imaju najmanje odgovornosti za dobrobit percipiraju se nevladine organizacije, mediji, sindikati i banke.

Rezultati istraživanja su pokazali da se nezaposlenost percipira kao najvažniji problem, a kao veliki problem ostaju i borba protiv korupcije i organizovanog kriminala i unaprjeđenje životnog standarda.

“Najveći rast percepcije problema zabilježen je u domenu obrazovanja, sa 4,7 odsto u 2021. na 8,1 odsto u ovoj godini”, navodi se u rezultatima istraživanja.

Iz CGO su ukazali da se, u odnosu na istraživanje iz 2021, bilježi pad podrške članstvu Crne Gore u Evropskoj uniji (EU) sa 77,3 odsto na 70,3 odsto.

“Članstvu se protivi 17,1 odsto što je približno ranije procentu, dok raste broj neopredjeljenih oko ovog pitanja”, navodi se u rezultatima istraživanja.

Istraživanje je pokazalo da većina od skoro 60 odsto građana smatra da se Crne Gora kreće sporo ili veoma sporo ka EU.

“Nešto više od četvrtine građana (28 odsto), smatra da će Crna Gora za pet godina postati članica EU, četvrtina je na poziciji da će to biti za deset godina, a 13,8 odsto da će to biti za 20 godina”, navodi se u rezultatima.

Prema podacima iz istraživanja, skoro petina građana smatra da Crna Gora nikada neće postati članica EU.

Građani vide Vladu kao najodgovorniju za dinamiku procesa pristupanja, slijede Skupština, pravosuđe, a bilježi se rast u percepciji odgovornosti političkih partija i istaknutih pojedinaca.

Istraživanje je pokazalo da većina građana ima generalno pozitivno mišljenje o radu nevladinih organizacija (NVO).

Da NVO dobro rade smatra 50,1 odsto građana, negativno mišljenje ima 21,8 odsto, dok stav o tome nije dalo 28,1 odsto ispitanika.

Iz CGO-a su kazali da su se NVO 2021. godine prepoznavale kao glavni akteri civilnog društva, dok danas manji broj građana civilno društvo gledaju samo kroz NVO.

Prema rezultatima istraživanja, fondacije, sindikati, mediji i strukovna udruženja se mnogo više vide kao sastavni dijelovi civilnog društva.

Iz CGO-a su ukazali na vidljiv pomak u informisanosti građana o civilnom sektoru.

Između 2021. i ove godine procenat onih koji su se izjasnili kao potpuno neinformisani smanjio se sa 20,3 odsto na 14,2 odsto, a značajan rast se vidi kod onih koji su se izjasnili kao uglavnom informisani.

U CGO smatraju da to ukazuje na poboljšanje u dostupnosti informacija o civilnom sektoru ili povećanoj pažnji građanstva prema aktivnostima ovog sektora.

Istraživanje je pokazalo da se trećina ispitanika o radu civilnog sektora informiše putem TV-a, za četvrtinu su izvor portali, a za petinu društvene mreže.

Prema rezultatima, najvažniji faktor koji utiče na kreiranje stava o NVO su njihove aktivnosti, a veoma značajni su i stavovi lidera tih NVO.

Istraživanje je pokazalo da je građanski aktivizam u padu, sa 14,5 odsto u 2021. na 9,9 odsto u ovoj godini, uz priličan rast kod onih koji ne vjeruju da bi to išta promijenilo – sa 14,9 na 21,4 odsto.

“Više od četvrtine građana bi razmotrilo uključenje u aktivnosti NVO koja promoviše ciljeve, aktivnosti ili promjene za koje se zalažu, dok to ne bi učinilo 57,1 odsto, a što je slično podacima iz ranijeg talasa”, navodi se u rezultatima istraživanja.

Da su NVO nezavisne od vlasti, djelimično ili u potpunosti, procjenjuje petina građana, 20,2 odsto, što je pad u odnosu na 2021. kada je tog stava bila skoro trećina, a sličan odnos se bilježi i kod pitanja u nezavisnosti od političkih partija.

Iz CGO su rekli da 37,9 odsto ispitanika smatra da NVO pokušavaju biti korektiv vlasti, a 21,3 odsto da to nije tako.

Kako se navodi u rezultatima istraživanja, postoji percepcija da su NVO bile kritične prema prethodnoj vladi, ali da je to sada manje slučaj.

Istraživanje je pokazalo da je većina ispitanika saglasna da se NVO bore za pravdu i ljudska prava, ali se i tu konstatuje rast broja neodlučnih.

Iz CGO su ukazali na smanjenje procenta građana koji smatraju da se NVO zalažu za evropske vrijednosti i standard – sa 40,5 odsto u 2021. na 34,4 odsto u ovoj godini, dok je povećan broj neodlučnih oko ovog pitanja.

Smanjen je i procent onih smatraju da NVO pretežno služe za lične interese pojedinaca sa 29,5 odsto u 2021. na 24,3 odsto u ovoj godini, dok raste broj građana koji ne smatraju da su NVO podređene pojedinačnim interesima.

Istraživanje je pokazalo da pada percepcija važnosti uloge NVO u društvu sa 38,7 odsto u 2021. na 28,5 odsto u ovoj godini, iako je i manji broj onih koji su protivni takvoj percepciji.

Kako se navodi, da NVO rade u javnom i interesu građana danas smatra 38,2 odsto njih, što je manje nego u prethodnom istraživanju iz 2021. godine kada je to mišljenje imao 45,1 odsto građana.

“Za oko tri odsto je porastao broj onih koji smatraju da NVO rade u interesu svojih lidera, a primjetan je blagi rast u percepciji da NVO rade u interesu političkih partija, odnosno u interesu Vlade”, piše u rezultatima istraživanja.

Istraživanje je pokazalo da građani kao ključnog aktera u promovisanju demokratije u društvu vide Vladu, a slijede obrazovni sistem, predsjednik države, mediji, i NVO koje u tom dijelu imaju rast u odnosu na 2021. godinu

Prema rezultatima istraživanja, međunarodni donatori su prepoznati kao glavni u finansiranju NVO, a primarno EU fondovi, zatim međunarodne organizacije pa ambasade država članica EU, Ujedinjenog Kraljevstva, Sjedinjenih Američkih Država i Kanade.

Bilježi se pad u percepciji Vlade kao glavnog donatora, a raste broj onih koji u tom pogledu vide više lokalne samouprave, biznis sektor.

Rezultati istraživanja su pokazali da je povećan broj građana koji smatraju da je saradnja između Vlade Crne Gore i NVO zadovoljavajuća, ali i onih koji je vide kao lošu, dok značajno opada broj neopredjeljenih oko ovog pitanja.

Kako se navodi u rezultatima, značajno je porastao broj onih koji smatraju da u Crnoj Gori ne postoje uslovi za razvoj NVO koje slobodno kritikuju ograničavaju vlast kada je to potrebno – sa 36,8 odsto iz 2021. na 43,1 odsto u ovoj godini.

Istraživanje je dio projekta OCD u Crnoj Gori – od osnovnih usluga do oblikovanja politika – M’BASE koji sprovodi CGO, u partnerstvu sa njemačkom fondacijom Friedrich Ebert, NVO Centar za zaštitu i proučavanje ptica i Politikon mreža, a u saradnji sa ministarstvom javne uprave i evropskih poslova.

Projekat finansira EU, a kofinansira Ministarstvo javne uprave.

Izvor: RTCG

Slične teme:istraživanje poverenje građana

Sledeće

Jokić više nije direktor Doma zdravlja

Ne propustite

Crnogorac postao bogatiji za 200,000€!

Portal Zeta

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

You must be logged in to post a comment Login

Priroda i društvo

Dragićević prijavio policiji navodno nepropisno odlaganje crvene zemlje u Botunu

Ekološki aktivista Aleksandar Dragićević podnio je danas Upravi policije obavještenje zbog, kako tvrdi, nepropisnog odlaganja velikih količina crvene zemlje na lokaciji nekadašnjeg KAP-a u Botunu, gdje se izvode radovi na izgradnji solarne elektrane.

Dragićević je prethodno na društvenim mrežama objavio da se na gradilištu „otkrivaju i uklanjaju ogromne količine crvene zemlje koje deponuju pored puta u Botunu na samo 30 metara od prvih kuća“, upozoravajući da bi moglo doći do stvaranja „ogromnih oblaka crvene kancerogene prašine“, te pozvao Ekološku inspekciju da izađe na teren.

U zapisniku o obavještenju prikupljenom od građanina, koji je sačinila Uprava policije, Dragićević je naveo da je 26. jula dobio poziv mještana Botuna zbog radova na lokaciji nekadašnjeg KAP-a.

„Dana 26.07.2026. godine u poslijepodnevnim časovima primio sam poziv od mještana naselja Botun u opštini Zeta da se na lokaciji nekadašnjeg KAP-a sprovode građevinski radovi i pritom deponuju velike količine crvene zemlje pored same saobraćajnice u selu. Ovom prilikom primio sam i video zapis koji potkrjepljuje tvrdnje i na kojem se vidi da se širi oblak crvene prašine nalik onom koji se širi iz opasnog bazena crvenog mulja.“

On je policiji kazao da je narednog jutra obišao lokaciju kako bi provjerio navode mještana.

„Dana 27.07.2026. u jutarnjim časovima zaputio sam se ka predmetnoj lokaciji kako bi se lično uvjerio u tvrdnje mještana i situaciju na terenu, a imam saznanja da se radi o izgradnji solarne elektrane od strane kompanije ‘Soluno’ DOO iz Podgorice. Uvidom u dokumentaciju koja se podnosi uz zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade elaborata o procjeni uticaja projekta izgradnje foto-naponske elektrane od 1,5 MW vidi se da upravo ova kompanija sprovodi radove.“

U nastavku izjave naveo je da je na terenu zatekao više građevinskih mašina koje dovoze crvenu zemlju.

„Dolaskom na lokaciju zatekao sam više mašina koje dovoze zemlju crvene boje koja može biti boksit ili opasni crveni mulj koji u suvom stanju u vazduh ispušta prašinu, tj. suspendovane čestice koje sadrže brojne polutante i teške metale koji su opasni za zdravlje ljudi i životnu sredinu.“

Dragićević je u izjavi istakao i da je, prema njegovim zapažanjima, na lokaciji došlo do propusta u sprovođenju mjera zaštite zemljišta od negativnih uticaja.

„Izlaskom na teren utvrdio sam da nijesu ispoštovane mjere za zaštitu zemljišta od negativnih uticaja:

– Da se prilikom privremenog odlaganja iskopa ne vodi računa da se sitan materijal i zemlja ne rasipaju okolo kretanjem vozila i da se ne miješaju sa podlogom;

– Da se u periodu suvog vremena ne vrši kvašenje zemlje kako bi se izbjegla eolska erozija, tj. raznošenje sitnijih čestica vjetrom i deponovanje na okolno zemljište;

– Da se prilikom transporta otpadnog materijala ne vodi računa o brzini kretanja kamiona pa samim tim dolazi do emisija čestica.“

Priroda i društvo

Obilne padavine napravile probleme u Podgorici

Služba zaštite i spašavanja Glavnog grada od ranih jutarnjih časova interveniše na više lokacija širom Podgorice zbog obilnih padavina koje su izazvale prodor vode u stambene i poslovne objekte.

Komandir Službe zaštite Podgorica Nikola Bojanović kazao je za portal Dan da je od 7 časova zabilježen veliki broj prijava građana.

“Službi zaštite i spašavanja Glavnog grada od sedam časova pristigao je veliki broj prijava građana koje se odnose na prodor vode u podrumske i druge prostorije stambenih i poslovnih objekata usljed obilnih padavina”, rekao je Bojanović.

Prema njegovim riječima, sve raspoložive ekipe nalaze se na terenu i rade na otklanjanju posljedica nevremena.

“Sve raspoložive ekipe Službe nalaze se na terenu i, uz upotrebu crpnih i potopnih pumpi, rade na ispumpavanju vode i sanaciji posljedica”, istakao je Bojanović.

On je dodao da su paralelno angažovane i druge ekipe koje obilaze kritične tačke u gradu.

” Druge ekipe obilaze kritične lokacije na teritoriji Glavnog grada, gdje vrše čišćenje i oslobađanje protoka vode na slivnicima i šahtama, kako bi se omogućilo nesmetano odvođenje atmosferskih voda i spriječilo dalje plavljenje”, kazao je Bojanović.

Iz Službe zaštite i spašavanja poručuju da će nastaviti sa intenzivnim aktivnostima na terenu i apeluju na građane da prijave sve situacije koje zahtijevaju hitnu intervenciju.

“Ekipe će, u skladu sa prioritetima i stepenom ugroženosti, nastaviti sa pružanjem pomoći na svim prijavljenim lokacijama”, zaključio je Bojanović.

Hronika

Saznajte gdje da očekujete presretače i mobilne patrole policije ovog vikenda

Mobilna jedinica policije za bezbjednost saobraćaja, tzv. „presretači“ biće angažovana 18. i 19. jula na auto-putu Princeza Ksenija, putnim pravcima Podgorica–Grahovo, Podgorica–Virpazar i Podgorica–Cetinje. Presretači će, kako naglašavaju u Upravi policije, vršiti mobilne kontrole brzine i sankcionisati najteže saobraćajne prekršaje, pri čemu će se tokom cijelog dana i noći kontinuirano premještati između više putnih pravaca i kontrolnih tačaka.

Na području Podgorice pojačane kontrole saobraćaja biće usmjerene na putnim pravcima Podgorica–Danilovgrad i Podgorica–Bar, sa posebnim akcentom na kontrolu prekoračenja brzine, vožnje pod dejstvom alkohola i psihoaktivnih supstanci, kao i drugih težih saobraćajnih prekršaja.

Na području Danilovgrada kontrole će se sprovoditi na regionalnom putu Danilovgrad–Spuž–Podgorica, u užem gradskom jezgru, na putnom pravcu Danilovgrad–Glava Zete, kao i na magistralnom putu Podgorica–Danilovgrad–Nikšić.

Na području Cetinja pojačane kontrole biće usmjerene na magistralni put Budva–Cetinje, na dionici od Zavale do Brajića. Patrole će obilaziti kompletnu dionicu između Podgorice, Cetinja i Budve, sa posebnim akcentom na kontrolu brzine, nepropisnog preticanja i drugih težih prekršaja.

Na području Herceg Novog kontrole će biti organizovane na magistralnom putu od graničnog prelaza Debeli Brijeg do Meljina, kao i na dionici Zelenika–Kamenari, uz pojačano prisustvo policije u Igalu, Sutorini, Meljinama, Dubravi, Baošićima, Kumboru, Bijeloj, Zelenici i Kamenarima. U užem gradskom jezgru poseban akcenat biće stavljen na kontrolu vozača pod dejstvom alkohola i psihoaktivnih supstanci.

Na području Kotora pojačane kontrole biće usmjerene na magistralni put Lipci–Kotor–Radanovići, kao i na putni pravac Budva–Tivat, uz prisustvo policije u Škaljarima, Trojici, Dobroti, na Gradskoj rivi i u Radanovićima.

Na području Tivta kontrole će biti organizovane na magistralnom putu Lepetani–Donja Lastva–Seljanovo–Župa–Kalimanj–Dumidran–Kukoljina–Radanovići, kao i na lokalnim putnim pravcima Radanovići–Solila–Radovići, Solila–Krašići–Luštica, Gornja Lastva, Kukoljina–Gradiošnica i gradskim saobraćajnicama. Poseban akcenat biće stavljen na kontrolu motociklista, prekoračenja brzine, vožnje pod dejstvom alkohola i psihoaktivnih supstanci.

Na području Budve pojačane kontrole saobraćaja biće usmjerene na putnim pravcima Budva–Cetinje i Budva–Petrovac–Kufin, uz organizovan pješački obilazak Petrovca i pojačano prisustvo policije u gradskom jezgru Budve.

Na području Bara kontrole će biti usmjerene na putnim pravcima Bar–Ulcinj i Bar–Petrovac–Virpazar, sa pojačanim prisustvom policije u naseljima Čeluga, Tomba, Zaljevo, Dobre Vode, Utjeha, Šušanj, Ratac, Sutomore, Haj Nehaj, Kufin i Orahovo.

Na području Ulcinja pojačane kontrole saobraćaja biće vršene na putnim pravcima Ulcinj–Ada Bojana, Ulcinj–Bar i Ulcinj–Sukobin, sa posebnim akcentom na kontrolu povećanog intenziteta saobraćaja na području Velike plaže, Donjeg i Gornjeg Štoja.

Na području Nikšića kontrole će se sprovoditi na magistralnom putu Nikšić–Vilusi–Grahovo–Dragalj–Risan–Kotor, uz pojačano prisustvo policije na dionicama Vitalac–Podbožur, Podbožur–Vilusi, Grahovo, Dragalj–Risan i na povratnom pravcu prema Nikšiću.

Na području Plužina kontrole će biti organizovane na magistralnom putu Šćepan Polje–Plužine–Javorak, uz pojačano prisustvo policije na područjima Zaborja i Seljana, kao i u gradskom i prigradskom području.

Na području Šavnika pojačane kontrole biće usmjerene na putnim pravcima Šavnik–Žabljak i Šavnik–Nikšić, sa posebnim akcentom na radarsku kontrolu i sankcionisanje težih saobraćajnih prekršaja.

Na području Žabljaka pojačane kontrole saobraćaja biće usmjerene na putnim pravcima Žabljak–Šavnik i Žabljak–Đurđevića Tara, sa pojačanim prisustvom policije na lokacijama Razvršje, Usijek, Javorje, Tepačko Polje, Borje i Meždo, dok će policijski službenici u gradskom i prigradskom području vršiti povremene obilaske putnih pravaca i kontrolu učesnika u saobraćaju.

Na području Pljevalja kontrole će biti usmjerene na magistralne puteve Pljevlja–Đurđevića Tara i Pljevlja–Ranče, kao i na gradske saobraćajnice, uz angažovanje motociklističkih patrola na najfrekventnijim dionicama.

Na području Bijelog Polja kontrole će se sprovoditi na putnim pravcima Bijelo Polje–Berane i Ribarevina–Barski Most, sa pojačanim prisustvom policije u Ribarevini, Zatonu, Bioči, Sutivanu, Rakonjama, na obilaznici i u užem gradskom jezgru.

Na području Berana kontrole će biti organizovane na putnim pravcima Berane–Andrijevica i Berane–Bijelo Polje, uz pojačano prisustvo policije u Pešcima, Buču, Gradinskom Polju, Rijeci Marsenića, Beranselu, Zaostru, Tifranu i Bioči. Poseban akcenat biće stavljen na kontrolu alkoholisanosti vozača i vozača pod dejstvom psihoaktivnih supstanci.

Na području Kolašina kontrole će se sprovoditi na magistralnim i regionalnim putevima Kolašin–Mojkovac, Kolašin–Podgorica i Kolašin–Berane, uz pojačano prisustvo policije u Bakovićima, Trebaljevu, Sjerogoštu, Lugovima, Polju, Babljaku i gradskom području Kolašina.

Na području Mojkovca kontrole će biti usmjerene na magistralne puteve prema Kolašinu i Bijelom Polju, na dionicama Podbišće, Štitarička Rijeka, Tutići, Krstac, Stevanovac, Lepenac, Mijatovo Kolo i u Ulici junaka Mojkovačke bitke.

Na području Rožaja pojačane kontrole saobraćaja biće organizovane na magistralnom putu Rožaje–Bać, sa kontrolama u Rasadniku, Dedeićima, Skerepači, Kalačama, Zelenima, Njegušu i Lokvama.

Na području Plava kontrole će se sprovoditi na putnim pravcima Plav–Murino i Plav–Gusinje, dok će na području Andrijevice policijski službenici vršiti kontrole na putnim pravcima Andrijevica–Berane i Andrijevica–Plav.

“Sve navedene lokacije predstavljaju planirane pravce djelovanja, dok će se policijski službenici tokom trajanja akcije, u skladu sa operativnim procjenama, intenzitetom saobraćaja i bezbjednosnom situacijom, kontinuirano premještati između više kontrolnih tačaka”, poručuju Upravi policije.