Politika

Vlada Dritana Abazovića prihvatila lažnu garanciju?

Projekat sa lažnom garancijom, kako tvrde izvori iz vrha Vlade, bivši premijer Dritan Abazović i bivši ministar ekonomskog razvoja i turizma u njegovom kabinetu Goran Đurović uvrstili su u listu prioritetnih projekata u junu 2022.

Nakon što je 44. Vlada htjela da naplati garanciju, u iznosu od 2,5 miliona, utvrđeno je da je ona lažna.

Podsjetimo, ,,Magnum Development” i prestižna hotelska grupacija ,,IHG” su 6. juna 2023. godine potpisali ugovor kojim su se obavezali da će do 30. oktobra 2024. godine izgraditi hotel u Kolašinu pod nazivom ,,Crowne Plaza Kolašin”, a koji je trebao biti fokusiran na zdravstveni turizam.

Hotel je projektovan tako da ima 105 smještajnih jedinica (201 ležaj, različitog tipa i površine), a predračunska vrijednost investicije iznosila je 13,3 miliona eura.

S obzirom da to do sada nije realizovano, Ministarstvo regionalno-investicionog razvoja je prije 10 dana, preko ambasade Crne Gore u Italiji, pokrenulo proceduru naplate za tu bankarsku garanciju koju je dala italijanska banka ,,Credit Agricole”.

Vlada je investitoru još u septembru tražila da dostavi novi biznis i dinamički plan, kao i novu bankarsku garanciju imajući u vidu da projekat izgradnje hotela neće biti završen u skladu sa prethodnim biznis planom prema kojem je i uvršten na listu razvojnih projekat, a sve u okviru projekta ekonomskog državljanstva.

“Ministarsvo ekonomskog razvoja investitoru je 16. septembra 2024. godine uputilo dopis u kojem je zahtijevalo da se na saglasnost dostavi novi biznis i dinamički plan, kao i nova bankarska garancija na isti iznos na koji je i trenutna važeća bankarska garancija, imajući u vidu da projekat izgradnje hotela “Magnum” neće biti završen u skladu sa biznis planom prema kojem je i uvršten na listu razvojnih projekat. “Magnum” 7.11.2024. godine uputilo je dopis Ministarstvu regionalno-investicionog razvoja u kojem, između ostalog navodi, da je investitor izvršio ulaganja iz sopstvenih sredstava i prodaje preko šest miliona eura, kao i da je obezbijedio finansijska sredstva za eventualne potrebe daljeg finansiranja projekta od Investiciono-razvojnog fonda Crne Gore u iznosu od pet miliona eura. Navodi se da su završeni grubi građevinski radovi od 90% i očekuje se postavljanje krovne konstrukcije do 20.12.2024. godine, a da je krajnji rok za završetak radova 31.12.2025. godine. Investitor navodi da su započeti pregovore sa komercijalnim bankama u Crnoj Gori radi izdavanja nove bankarske garancije koja bi pokrila period produženja roka završetka projekta na iznos od1 milion eura, kako je to bilo predviđeno zadnjom Odlukom i u istom traži saglasnost za dostavljanje garancije na navedeni iznos. Investitor i pored urgencije od 16.09.2024. godine nije dostavio novi biznis plan i dinamički plan na saglasnost “, piše u Informaciji Vlade Crne Gore, koja je razmatrana 19. novembra.

Sledeće

Đurović: Spajićeva Vlada ponovo uhvaćena u laži, garancija nema veze sa 43. Vladom

Ne propustite

Abazović: Ne prihvatamo da gradonačelnik Podgorice bude iz drugih redova osim naših

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Vlast se ne odriče službenih putovanja, radi veće socijale

Glasovima 50 poslanika vladajuće koalicije usvojen je rebalans budžeta. Izmjene zakona o budžetu, koje su tehničke prirode i koje neće dovesti do promjene budžetskog rezultata, predložene su u cilju tehničkog usaglašavanja, usljed donošenja i primjene nove uredbe o organizaciji i načinu rada državne uprave, odnosno formiranja novog resora Ministarstva javne uprave i spajanja u jedan resor energetike i rudarstva.

Rebalans budžeta će stupiti na snagu dan nakon dana objavljivanja u Službenom listu.

Predlogom zakona, primici u iznosu od 4,03 milijarde eura raspoređuju se na tekući budžet 1,5 milijardi eura, fondove 1,3 milijarde, kapitalni budžet 280 miliona, budžetsku rezervu 43 miliona i transakcije finansiranja 890 miliona. U odnosu na prvobitni zakon, došlo je do uvećanja ukupnog budžeta za svega sedam eura, usljed potrebe otvaranja pojedinih budžetskih pozicija neophodnih za adekvatnu evidenciju izdataka. U strukturi je došlo do uvećanja tekućeg budžeta za 409 hiljada eura. Za isti iznos umanjena su sredstva tekuće rezerve, dok su kapitalni i budžet državnih fondova, kao i transakcije finansiranja, ostali nepromijenjeni.

Sastavni dio budžeta nisu postali amandmani SD-a, koje je juče obrazlagao na Odboru za ekonomiju, a potom i na plenumu Boris Mugoša (SD). Opoziciona partija je predložila četiri amandmana, kojima bi se za ukupno 5,5 miliona umanjila službena putovanja, reprezentacija, konsultantske usluge, advokatske usluge i ugovori o djelu, zarad povećanja materijalnog obezbjeđenja, unapređenja konkurentnosti privrede, ostalih prava iz oblasti socijalne zaštite, direktnog otvaranja radnih mjesta i podsticaja za zapošljavanje nezaposlenih lica. Preciznije, predložili su da se smanje izdaci za službena putovanja za milion, reprezentacije za pola miliona, konsultantskih usluga za dva miliona, advokatske usluge i za ugovore o djelu po milion.

Amandmane na Odboru za ekonomiju nije prihvatio pomoćnik ministra finansija za budžet Bojan Paunović, njih nije podržala ni većina članova Odbora, kao ni većina poslanika vladajuće koalicije. Paunović je kazao da se ne mogu smanjiti izdvajnja za pomenute stavke, jer su ona već uračunata u planirane aktivnosti državnih funkcionera i državnih službi.

Poslanici vladajuće koalicije nisu imali sluha za smanjenje izdataka za beneficije funkcionera, na račun uvećanja socijalnih davanja i otvaranja novih radnih mjesta, ali jesu za zaključak uz rebalans koji je predložio Dejan Đurović (NSD). Đurovićev zaključak kojim se 50 hiljada iz sredstava budžetske rezerve daje za finansiranje rada Naučne ustanove Institut za srpsku kulturu Nikšić, podržala je većina poslanika, iako Paunović na Odboru nije podržao zaključak. Na Odboru zaključak nije podržala ni većina poslanika.

Poslanici vladajuće većine usvojili su i zaključak poslanika BS-a da se iz budžetske rezerve izdvoji 50 hiljada za podršku programu DENEYAP Fondacije T3 u saradnji sa opštinom Ulcinj.

Izvor: Dan

Politika

Božović: Dosljedno ka cilju – izbori objedinjeni, obećanja ispunjena

Socijalistička narodna partija Crne Gore pozdravlja odluku da se svi lokalni izbori u Crnoj Gori održe u jednom danu, 13. juna 2027. godine, jer se radi o još jednom važnom koraku ka jačanju političke stabilnosti i funkcionalnosti izbornog procesa, kazao je poslanik SNP CG Bogdan Božović.

Ovo je bila jedna od naših ključnih programskih odrednica i višegodišnja inicijativa za koju smo se dosljedno zalagali, i danas možemo reći da je još jedan cilj naše politike ispunjen, naveo je Božović.

“Zajednički datum lokalnih izbora doprinosi racionalizaciji troškova, većoj izlaznosti građana, boljoj kontroli izbornog procesa i smanjenju političkih tenzija koje su često potpirivane parcijalnim, razvučenim izbornim ciklusima. Ova promjena nije samo tehničko, već i suštinsko demokratsko unapređenje, koje donosi konkretnu korist svim građanima”, ističe Božović.

Nakon što su, kako je kazao, u prethodnom periodu realizovane dvije velike tačke iz našeg političkog programa – sprovođenje popisa stanovništva i potpisivanje Temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom – ova odluka predstavlja treći važan uspjeh koji potvrđuje našu posvećenost datim obećanjima.

“Građani Crne Gore mogu biti sigurni da SNP ostaje dosljedan svojim principima i obećanjima. Ne mijenjamo stavove zarad političkih poena, već istrajno radimo na ostvarivanju onoga za šta smo se obavezali pred našim narodom”, poručuje Božović.

Politika

Svi lokalni izbori 13. juna 2027.

Prema načelnom dogovoru parlamentarne većine i opozicije, 13. juna 2027. godine bili bi održani objedinjeni lokalni izbori

Time bi se ispunila preporuka Evropske unije (EU) da se lokalni izbori održavaju u jednom danu.

Pošto je to termin redovnih parlamentarnih izbora, planirano je da tada budu održani i parlamentarni izbori zajedno sa lokalnim.

Ovaj dogovor tek treba da bude politički ozvaničen, saopšteno je Portalu RTCG.

Podsjetimo, parlamentarna većina i opozicija načelno su dogovorili da svi lokalni izbori u državi budu održani u jednom danu 2027. godine, te ostaje još da se utvrdi precizno kada u toku te godine.

Osim toga, razmatraće se i opcija da se istog dana kada se budu održavali lokalni, održe i parlamentarni izbori, ukoliko politički uslovi to dozvole, s obzirom da je 2027. godina redovan termin njihovog održavanja. O tome će se, kako se očekuje, razgovarati u okviru nastavka rada na izbornoj reformi.