Zanimljivosti

Evo kako se treba ponašati na slavi…

Srbi su jedini narod na svetu koji slavi slavu, a ova tradicija potiče još iz srednjeg veka od vremena Svetog Save.

U čast sveca zaštitnika doma i porodice, uz svečarsku trpezu neke slave smo već proslavili, a neke nam tek dolaze. Bilo da se proslavlja samo u krugu porodice, s rođacima ili prijateljima uz sečenje slavskog kolača, žito, sveću i ikonu svetitelja, valja ispoštovati i neka nepisana pravila.

1. Poziv za slavu

Nekada su se uoči slave gosti obavezno pozivali, i za to je bio zadužen neko od mlađih ukućana. Negde se na slavu i nije pozivalo, smatralo se da su gosti uvek dobrodošli, a odlazilo se na slave po principu uzvraćanja posete. Danas je poziv gostiju slobodan izbor domaćina, obično se zna krug ljudi koji redovno jedni drugima idu na slave i svake godine zajedno provode taj svečani dan.

2. Poštovanje domaćina

Gosti ipak, prema nepisanom slavskom bontonu, treba da poštuju domaćina, da se zahvale na pozivu, dođu tačno na vreme i uz dobre želje čestitaju dan sveca zaštitnika. Posle služenja žitom, gost treba da pozdravi ostale goste i sedne na mesto za trpezom koje je domaćin odredio. Najbolje bi bilo da ozaboravite na mobilni telefon, a za stolom ne podižete glas i uzdržite se od neprimerenih tema.

3. Dvorenje slave

U našem narodu sačuvan je i običaj dvorenja slave. Domaćin, na dan slave, dočekuje goste i ne seda dok sveća gori. To čini iz poštovanja prema svetitelju koga toga dana slavi i koji je glavni gost u njegovoj kući. Na usluzi je gostima, raspoložen i ljubazan i kao i gosti, ne bi trebalo da koristi mobilni telefon.

Izvor: Prva

Slične teme:krsna slava običaji srbi

Sledeće

Koliko Maraja Keri svake godine zaradi od pjesme “All I Want for Christmas Is You”

Ne propustite

Naučnici tvrde: Ovo je najpametniji pas

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Zanimljivosti

Izabrana najčudnija srpska riječ, a ovo je njeno porijeklo

“Čalabrcnuti” – je navodno najčudnija riječ u srpskom jeziku. Ne po značenju, nego po tome kako zvuči.

Na stranici Dnevna doza pravopisa birala se po zvučnosti najčudnija srpska riječ. Pratioci su predlagali i glasali, a skoro 500 glasova dobila je riječ – “čalabrcnuti”.

“Čalabrcnuti je ujedno i možda najomiljenija srpska riječ, pogotovo u kasnim noćnim satima “, jedan je od komentara.

Međutim, mada svi znaju da to znači pojesti nešto malo, na brzinu – rijetko ko se zapitao kako se došlo do jednog tako zanimljivog izraza.

Porijeklo riječi “čalabrcnuti”

“Čalabrcnuti ili labrcnuti znači prezalogajiti, pojesti nešto malo i na brzinu. Isto tako riječ čalabrčak znači zalogaj, užina”, navodi se na stranici Porijeklo riječi, a dat je i primer: “Čalabrčak dok ne prispije ručak”.

“Prefiks ‘čala’ dolazi od turskog glagola ‘çalmak’ (udariti) i znači ‘udri’, te on opisuje brzinu radnje. Glagol ‘brcnuti’ je u vezi s glagolom ‘brkati’ koji znači prevrtati, preturati; mešati jelo. Glagoli brcnuti i brkati nastali su onomatopejom br-br. Istog porekla su i reči ‘brljati’ (kašikom premetati po činiji), ‘brljav’ (musav), ‘brljotina’, ‘brlog'”, objašnjeno je.

Zanimljivosti

U britanskom zoološkom vrtu rođen narandžasti majmun

Fransin langur je ugrožena vrsta i smatra se da ih u divljini ima oko dvije hiljade jedinki. Prirodno stanište su im Kina i Vijetnam, ali ih ljudi ilegalno love zbog mesa.

Rođenje mladunčeta veoma ugrožene vrste majmuna smatra se tračkom nade da languri opstanu, pa makar i u zoološkom vrtu. Posljednja beba koja je došla na svijet rođena je 1. februara u zoološkom vrtu Vipsnejd i veoma je posebna zbog svoje boje krzna.

Mladunče je rodila desetogodišnja mama Ngujen koja je u vezi sa devetogodišnjim tata Vangom. Iako je beba privukla dosta pažnje, samo još malo će izgledati kao na početku svog života jer će rijetko krzno boje mandarine da mu potamni.

Kako piše Sun, bebe se rađaju sa ovom bojom da bi roditelji lako mogli da uoče svoje mladunce kada se o njima brinu drugi članovi grupe. Tim u zoološkom vrtu Vipsnejd je obaviješten o rođenju od strane uzbuđenog posjetioca, koji je primijetio majku Ngujen kako nosi novorođenče u naručju.

„Oduševljeni smo što imamo bebu fransin langura u našem vrtu”, rekla je Amanda Robinson, rukovodilac odjeljenja za primate u zoološkom vrtu Vipsnejd.

Zanimljivosti

Nestašica kondoma na ZOI, prevencija na prvom mjestu

Olimpijsko selo u Milanu, gde se trenutno održavaju Zimske olimpijske igre, ostalo je bez kondoma samo pet dana nakon početka takmičenja, a poblem je nastao jer su zalihe smanjene sa uobičajenih 300.000 na samo 10.000.

Prema pisanju italijanskih medija, 10.000 kondoma sa logoom Zimskih olimpijskih igara bilo je besplatno podeljeno sportistima u olimpijskom selu u Kortini, ali je nestašica zavladala samo pet dana nakon početka takmičenja.

Kondomi se tradicionalno obezbeđuju sportistima koji borave u olimpijskim selima, i to je praksa koja je prisutna i tokom letnjih i tokom zimskih igrara.

To je prvi put učinjeno 1988. godine na Letnjim igrama u Seulu. Italijanski mediji navode da je na Igrama u Parizu 2024. godine obezbeđeno oko 300.000 kondoma, i da jedan anonimni sportista koji je u to vreme boravio u olimpijskom selu tvrdi da su potrošeni za samo tri dana.

Organizatori Zimskih olimpijskih igara (ZOI) u Milanu i Kortini obećali su će dopuniti zalihe besplatnih kondoma za sportiste nakon što su prve količine u olimpijskim selima neočekivano nestale zbog povećeg interesovanja, saopšteno je iz organizacionog komiteta.