Politika

DNP: Intervenciju u Botunu tražio Papić, ne Radenović

Demokratska narodna partija saopštila je da intervenciju policije na protestu u Botunu nije tražio načelnik komunalne policije Radenko Radenović, jer mu je, kako tvrde, gradonačelnik Saša Mujović oduzeo komandovanje, već da je to uradio njegov zamjenik Darko Papić. Poručuju da je “manipulativni pokušaj šefa policije Lazara Šćepanovića da za intervenciju optuži Radenovića najbolji pokazatelj o svjesnosti njegove zloupotrebe službenog položaja i krivične odgovornosti koju će utvrđivati tužilaštvo i sudovi”.

“Uprava policije u svojim saopštenjima sve više podsjeća na Medijski centar jednog političkog subjekta da više nemamo dilemu da je u toku postupak stvaranja partijske milicije u kojoj će Lazar Šćepanović umjesto činova kao znak inicijacije zadužiti crvenu kravatu”, saopšteno je iz DNP-a.

View this post on Instagram

A post shared by Демократска народна партија (@dnp_cg)

Poručuju da će Šćepanović odgovarati za optužbe na račun načelnika komunalne policije Radenka Radenovića.

“Manipulativni pokušaj Lazara Šćepanovića da za intervenciju 680 policajaca u Botunu optuži načelnika komunalne policije Raša Radenovića najbolji je pokazatelj o svjesnosti njegove zloupotrebe službenog položaja i krivične odgovornosti koju će utvrđivati tužilaštvo i sudovi”, kazali su iz DNP-a.

Tvrde da je jedina istina da je intervenciju policije u Botunu usmenim pozivom tražio zamjenik načelnika Darko Papić, jer je, kako tvrde, gradonačelnik Saša Mujović oduzeo Radenoviću komandovanje akcijom komunalne policije kad je naredio povlačenje svojih službenika.

“Po zakonu, Radenović je bio dužan da 24 časa nakon sprovedene akcije i formalno uputi zahtjev UP što je i učinio, ali tek kad je akcija bila završena jasno navodeći da su službenici policije pozvani na intervenciju usmenim putem od strane njegovog zamjenika. Dokaz za to je službena zabilješka čiji dio prilažemo uz ovo reagovanje i koja u potpunosti raskrinkava pokušaj pranja ruku Lazara Šćepanovića od sramne akcije u Botunu”, kazali su iz DNP-a.

Poručuju da je čitava Crna Gora vidjela da je akcija pripremana danima, da je 680 policajaca dovedeno iz čitave Crne Gore.

“Da se iste noći u Budvi dogodilo ubistvo jer nije bilo policije u gradu, i da je Šćepanović tražio da bude izabran na telefonskoj sjednici kako bi pokazao svoju lojalnost u sprovođenju represije nad golorukim narodom. Naravno, Šćepanoviću nije padalo na pamet da ovako reaguje prilikom blokade Sozine, blokade Šavnika, blokade željezničkog saobraćaja i mnogih drugih blokada”, navodi se u saopštenju.

Kažu da izgleda da je Šćepanović odlučio da nad Zećanima pokaže „snagu“ države i prvog dana svog punog mandata udje u istoriju da je uhapsio 54 građana Botuna.

“To nije uspjelo ni Veselinu Veljeoviću ni Slavku Stojanoviću u punoj snazi. Ponašanje direktora policije Lazara Šćepanovića neodoljivo podsjeća na Milivoja Katnića, princip je isti, sve su ostalo nijanse. I siguran treba da bude da mu ovi jeftini politički spinovi i partijska saopštenja za koja koristi pečat UP neće proći”, navodi se u saopštenju i dodaje:

“Koliko sjutra će dobiti nekoliko pitanja za koja očekujemo da mu napišu odgovor, pošto je očigledno da je Šćepanović više „usmen“ nego što je pismen.”

Sledeće

Bojović napustio DNP: Srpski jezik ne dovoditi u vezu sa bilo kojom lokalnom temom

Ne propustite

Uprava policije o Botunu: Postupano isključivo u skladu sa zakonom

Portal Zeta

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

You must be logged in to post a comment Login

Politika

Za prijem u crnogorsko državljanstvo najviše zahtjeva podnijeli državljani Srbije

Državljanstvo Crne Gore je tokom prethodne tri godine dobilo ukupno 6.652 građanina. To proizilazi iz podataka koji su dostavljeni iz Ministarstva unutrašnjih poslova.

Prema tim podacima, od ukupno 3.199 zahtjeva za prijem u crnogorsko državljanstvo tokom prethodne tri godine, Ministarstvo unutrašnjih poslova pozitivno je riješilo 2.160. Takođe, u prethodne tri godine pozitivno su riješena još 4.492 zahtjeva podnijeta prije 2024. godine.

Razvrstano po godinama, MUP-u je 2024. godine podnijet 1.341 zahtjev, od čega je pozitivno riješeno njih 1.109. Tih zahtjeva je naredne 2025. godine bilo 1.244, od kojih je 903 pozitivno riješeno.

Takođe, do početka jula ove godine Ministarstvo je dobilo 614, a pozitivno riješilo 148 zahtjeva za prijem u crnogorsko državljanstvo.

Iz Ministarstva pojašnjavaju i da u tom periodu to pravo niko nije stekao na osnovu programa ekonomskog državljanstva.

“Kao bitno napominjemo da je 2024. godine od ukupnog broja pozitivno riješenih zahtjeva, donijeto 1.278 pozitivnih rješenja za aplikante i članove njihovih porodica, 2025. godine 38 rješenja, a tokom prve polovine 2026. godine šest rješenja (ekonomsko državljanstvo)”, naveli su iz resora unutrašnjih poslova.

Pojašnjavaju i da su najviše zahtjeva podnijeli državljani Srbije, zatim Bosne i Hercegovine, Rusije, Albanije i Kosova.

Iz Ministarstva pojašnjavaju i da prijem u crnogorsko državljanstvo po automatizmu ne znači i sticanje prava glasa u Crnoj Gori.

“Svako lice za koje je donijeto rješenje o prijemu u crnogorsko državljanstvo, danom dostavljanja rješenja o prijemu u crnogorsko državljanstvo upisuje se u registar crnogorskih državljana, ali se samim tim ne upisuje se u birački spisak i ne stiče pravo da bira i da bude biran”, naveli su iz Ministarstva.

Dodaju i da, nakon sticanja crnogorskog državljanstva prijemom, osoba koja ima namjeru da stalno živi u Crnoj Gori i koja će biti središte njegovih životnih aktivnosti, podnosi zahtjev za prijavu prebivališta i izdavanja lične karte.

“Nakon odobrenja prebivališta i izdavanja lične karte potrebno je da protekne period od dvije godine kako bi lice steklo biračko pravo”, naglasili su iz MUP-a.

Napominju da Ustav i zakonski propisi regulišu oblast sticanja biračkog prava.

Odredbom člana 45 Ustava Crne Gore propisano je da pravo da bira i da bude biran ima državljanin Crne Gore koji je navršio 18 godina života i ima najmanje dvije godine prebivališta u Crnoj Gori.

Takođe, članom 11 Zakona o izboru odbornika i poslanika propisano je da pravo da bira i da bude biran za poslanika ima birač koji je navršio 18 godina života, koji ima prebivalište u Crnoj Gori najmanje dvije godine prije dana održavanja izbora.

Ministarstvo unutrašnjih poslova trenutno radi na obezbjeđivanju kadrovskih i materijalno-tehničkih kapaciteta neophodnih za uspostavljanje kancelarije koja će služiti kao pomoć osobama koje podnose zahtjev za prijem u crnogorsko državljanstvo.

Otvaranje te kancelarije je krajem prošlog mjeseca na sjednici Skupštine najavio ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović. Iz MUP-a međutim nijesu mogli da potvrde kada će tačno ta kancelarija početi da radi.

“O detaljima koji se tiču otvaranja navedene kancelarije, javnost će biti blagovremeno informisana, a Ministarstvo unutrašnjih poslova radi na obezbjeđivanju kadrovskih i materijalno tehničkih kapaciteta”, rečeno je listu iz resora unutrašnjih poslova.

Izvor: Pobjeda

Politika

NSD najavljuje sveobuhvatni dijalog o Deklaraciji o pomirenju i zajedništvu

Nova srpska demokratija (NSD) započeće od 1. septembra sa koalicionim partnerima sveobuhvatni dijalog o Deklaraciji o pomirenju i zajedništvu u evropskoj Crnoj Gori, saopštila je funkcionerka te stranke, Jelena Milošević.

Ona je ukazala na veliku medijsku pažnju koju dobija NSD-ova proaktivna politika političkog pomirenja i zajedništva, dodajući da je to najbolji pokazatelj da su krenuli pravim smjerom.

“Naš naredni korak jeste da već od 1. septembra započnemo sveobuhvatni dijalog sa koalicionim partnerima, ali i svim drugim zainteresovanim političkim akterima, kako bi ova Deklaracija bila ugaoni kamen političkog života u Crnoj Gori”, kazala je Milošević.

Ona je istakla da u NSD-u žele da taj tekst bude zajedničko djelo svih koji hoće da budu dio tog velikog dogovora.

“Trudićemo se da ono nastane u duhu sloge i pozitivnoj atmosferi”, navela je Milošević.

Kako je dodala, iz NSD-a ne tvrde, kako bi to pojedini da im imputiraju, da su građani Crne Gore međusobno zavađeni.

“Naprotiv, mi mislimo da su građani često mnogo ispred politike i da su oni nakon istorijskih promjena 2020. godine prvi započeli proces praštanja i pomirenja kako među svojim porodicama, tako među komšijama i prijateljima. Upravo zato i želimo da i politika izađe iz rovova u kojima se predugo nalazi”, naglasila je Milošević.

Ona je poručila da najveća pobjeda ove generacije neće biti da jedna strana konačno trijumfuje nad drugom, već da njihova djeca više nemaju potrebu da vode njihove stare bitke.

“Ne ostavljajmo im u amanet nekadašnje političke rovove. Gradimo stabilnu, slobodnu, srećnu i evropsku Crnu Goru – državu u kojoj se niko ne izvinjava zbog onoga što jeste i u kojoj će svačija nacionalna osjećanja biti poštovana na ispravan način, a tu posebno mislim na naš srpski narod”, rekla je Milošević.

Kako je rekla, ravnopravnost Srba ne umanjuje prava Crnogoraca, Bošnjaka, Albanaca ili Hrvata.

“Prava se ne otimaju, ona pripadaju svima jednako, a u pomirenoj i zajedničkoj Crnoj Gori, postoji dovoljno mjesta za sve”, zaključila je Milošević.

Politika

Spajić: Dobrosusjedski odnosi da, dvostruki standardi ne

Premijer Milojko Spajić poručio je da Crna Gora želi dobrosusjedske odnose sa Srbijom, ali i jasnu evropsku politiku.

“Želimo dobrosusjedske odnose, ali i jasnu evropsku politiku koju, očigledno, gospodin Vučić ne želi da razumije”, ocijenio je Spajić u objavi na društvenoj mreži iks (X).

Spajić je dodao da nije primjereno da sa pozicije koju obavlja preuzima ulogu „PR-a Rusije“ i, prema njegovim riječima, drugima drži lekcije o principijelnosti.

“Zato jedno jednostavno pitanje za predsjednika Vučića: kako to da je Srbija, prema dostupnim podacima, jedan od značajnijih izvora oružja i municije za Ukrajinu, dok Moskvi šalje jednu, a Evropi drugu poruku”, poručio je on.

Premijer je poručio da Crna Gora nema problem sa zauzimanjem jasnog stava, već sa, kako je naveo, primjenom dvostrukih standarda.