Ekonomija

Đukanović: Predlog budžeta je neodrživ i populistički

On je dodao i da se plaši da Predlog zakona o budžetu za narednu godinu počiva na nerealnoj pretpostavci pozicije naše države u inostranstvu.

Izvor: internet

Predloženi budžet za narednu godinu je potrošački, planiran na nerealnim pretpostavkama i neodrživ usljed visokih deficita koji su planirani, ocijenio je predsjednik Crne Gore, Milo Đukanović i dodao da se na taj način nastavlja praksa političkog populizma.

„Budžet je mnogo više potrošački nego razvojni i u značajnoj mjeri nastavlja praksu političkog populizma ustanovljenu usvajanjem budžeta za ovu godinu. To je jako opasna praksa koja ugrožava stabilnost javnih finansija i ekonomsku održivost. Zato i nalaže hitnu promjenu u politici izvršne vlasti – uspostavljanje odgovorne vlade koja će obaviti posao konsolidacije javnih finansija i realizacije strukturnih reformi, da bi se u ovoj zemlji mogla normalizovati ekonomska aktivnost, a samim tim i politički život“, rekao je Đukanović u intervjuu agenciji Mina-business.

On je dodao da je budžet planiran u visini od 2,85 milijardi eura , što je oko 165 miliona više u odnosu na tekuću godinu i što samo po sebi zabrinjava, imajući u vidu visinu i strukturu budžetske potrošnje u ovoj godini. On je podsjetio i da je kapitalni budžet planiran na 202 miliona eura , što je otprilike oko sedam odsto.

„Ako je struktura budžeta takva da je 93 odsto potrošnja, a sedam odsto investicije, onda je jasno to nije razvojni, nego potrošački budzet. To je sasvim jasno“, poručio je Đukanović.

On je rekao da ukoliko se zaista želi realizacija reformi, posebno dubokih kakve su sada potrebne Crnoj Gori, onda je neophodno imati izrazitu političku stabilnost, koje nema.

On je dodao i da se plaši da Predlog zakona o budžetu za narednu godinu počiva na nerealnoj pretpostavci pozicije naše države u inostranstvu.

„Realnije je očekivati da EU zauzme potpunu distancu u odnosu na Vladu, nego da joj pruži podršku i otvori mogućnost zaduživanja kod evropskih banaka“, kazao je Đukanović.

On je upozorio da je vrijednost crnogorskih obveznica žestoko pala na evropskom tržištu, da takođe ne postoji nepregledna mogućnost zaduživanja kod domaćih banaka, kao i da se Vlada u posljednjem kvartalu ove godine, u nemogućnosti zaduživanja na stranom finansijskom tržištu, na domaćem zadužila 55 miliona. A plan Vlade je da u narednom trogodišnjem periodu (2023. – 2025.) uzme novih 2,7 milijardi eura kredita.

„Jasno je da nije realna pretpostavka da ćemo imati niti duboke reforme, niti intenzivan priliv investicija“, rekao je Đukanović.

Budžet neodržaviv zbog deficita

On smatra da je budžet neodrživ i zbog visokih deficita koji su njime planirani.

„Deficit za narednu godinu se planira na nivou od 366 miliona, odnosno otprilike šest odsto i na tom nivou se projektuje i za 2024. i za 2025. Dakle, daleko iznad onoga što su pravila koja važe u eura ozoni. Još opasnije je da ćemo, poslije dugo vremena, imati deficit budžeta tekuće potrošnje. Na taj način direktno kršimo Zakon o budžetu i o fiskalnoj odgovornosti i narušavamo zlatno fiskalno pravilo, a to je da se tekuća potrošnja mora finansirati iz izvornih prihoda“, saopštio je Đukanović.

On je naveo da je kapitalnu potrošnju, odnosno investicije moguće do određenog nivoa finansirati iz kredita, uz pretpostavku da će taj novostvoreni proizvod, bilo da je to auto-put, kabl ili skijalište, u sljedećim godinama generisati nove prihode i da će se iz tih prihoda servisirati krediti koji su uzeti za realizaciju tih investicija.

„Mi budžetom i srednjoročnim okvirom planiramo ne samo za narednu, nego i za 2024. i 2025. otprilike po 150 miliona deficita tekuće potrošnje. To znači da ćemo plate, penzije i socijalna davanja finansirati iz kredita, te nema nikakvog osnova da vjerujemo da ćemo iz takve potrošnje stvoriti novi i veći društveni proizvod koji će nam obezbijediti da kasnije uberemo dodatne javne prihode i otplatimo kredite“, rekao je Đukanović.

On je poručio da se na taj način samo stvara iluzija da je moguće živjeti nezavisno od rezultata rada i povećavati lična primanja, odnosno zarade, nezavisno od rasta produktivnosti rada.

Đukanović smatra da je Crna Gora u ozbiljnom problemu sa održivošću budžeta i kada je u pitanju odnos tekuće i kapitalne potrošnje.

„Kapitalni budžet je planiran na nivou od 202 miliona eura , što je 20 odsto niže u odnosu na ovu godinu kada je bio 240 miliona i značajno niže u odnosu na neke prethodne godine kada je dolazio i do 280 miliona. Plašim se da u kapitalnom budžetu nije planirano ništa što bi moglo podstaći obnovu investicionog ciklusa, generisati povoljniju dinamiku ekonomskog života i obezbijediti otvaranje novih radnih mjesta“, rekao je Đukanović.

Sledeće

Penzionerima koji imaju 100 i više godina poklon po 250 eura

Ne propustite

Kamate u oktobru više 0,08%

Portal Zeta

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

You must be logged in to post a comment Login

Ekonomija

Vlada Crne Gore poskupljenjem goriva u pet do 12 udarila na džep građana i privrede

Da nije bilo odluke o smanjenju akciza na gorivo, poskupljenje bi sa najnovijim obračunom bilo i više, poručili su iz Ministarstva finansija. U Udruženju naftnih kompanija tvrde da nije urađeno u mjeri mogućeg, već je izvršna vlast prošle nedjelje smanjila akcizu na dizel trideset procenata, a ove sedmice korigovala za deset. Građani komentarišu da nije skuplje samo gorivo, već i ostali proizvodi i usluge, ali kako ocjenjuju, to ne utiče na smanjenje gužvi u saobraćaju.

Privrednici, a i građani, bili su neprijatno iznenađeni kada je Ministarstvo energetike (MEiR) u ponedjeljak uveče objavilo cijene goriva koje su zbog odluke Vlade, donesene na predlog Ministarstva finansija (MF), poskupile od 12 do 14 centi.

Da su tu informaciju imali na vrijeme, građani i prevoznici bi sigurno napunili svoje rezervoare, kao što je bio slučaj sedam dana ranije kada su pohrlili ka pumpama nakon informacije da će gorivo poskupjeti 16 centi.

Zbog toga, iz Udruženja naftnih kompanija (UNPCG) trenutni ambijent u kom posluju ocjenjuju nepredvidivim i suprotnim od standarda.

“Svako poslovanje treba da bude predvidivo, da se unaprijed znaju stvari koje utiču na poslovanje, a ne da od medija saznajemo odluku, koja na kraju bude suprotna od očekivane. Generalni sekretar Udruženja Draško Striković kazao je da će se tim povodom obratiti Vladi i njenim institucijama.Naš je stav i preporuka da Vlada treba jasno da kaže kada će koristiti mehanizam smanjenja akciza ili da jasno kaže kada ga neće koristiti. Odnosno, da odredi cijenu u skladu sa kojom će reagovati smanjenjem ili povećanjem akciza u zavisnosti od kretanja na berzi. Privredi je potrebno da se na vrijeme najavi da li se razmatra smanjenje ili povećanje akciza, da se to uradi tri do pet dana ranije, a ne da u ponedjeljak čekamo i ne znamo da li se razmatra smanjenje ili povećanje akciza. Mi smo jedan od lanaca snabdjevanja i trudimo se da pravovremeno obezbijedimo količine. Da bi obezbijedili, moramo znati koje će biti maksimalne maloprodajne cijene”, pojasnio je Striković.

Istakao je da je problem što Vlada nema okvirni način djelovanja.

” Okvirni način bi bio da ako dođe do pada na berzi, da će Vlada da vrati punu akcizu, ili ako dođe do rasta na berzi, da će da smanje akcizu. Odluka od ponedjeljka uveče je bila potpuno iznenađenje i za privrednike i za građane, jer nisu imali vremena da reaguju na informaciju o povećanju cijena. Za veće firme koje se bave prevozom, to je bio nenajavljeni trošak od deset do 20 hiljada, jer već imaju ugovorene poslove”, kazao je Striković.

Prema njegovim riječima, da je Ministarstvo finansija u petak najavilo da razmatra povećanje akcize, onda su i privreda i građani mogli da pripreme zalihe, a sada su prinuđeni da mijenjaju i koriguju cijene, a to može da utiče na inflatornu spiralu.

“Pitanje je da li se državi isplati povećanje svih cijena. Možda je to njihov cilj i njihov interes, jer će biti sve više prihoda od PDV-a. Za državu je to kratkoročno dobro, ali dugoročno smanjuje standard građana”, zaključio je Striković.

Ekonomski analitičar Davor Dokić smatra da se Vlada odlučila na povećanje cijena goriva zbog turističke sezone i zbog toga što je propala koncesija za aerodrome, pa su ostali bez 100 miliona prihoda.

“Propalo je 100 miliona jednokratne naknade i sada se taj novac mora namaći. Sreća je što cijena sirove nafte pada, ali ako Vlada u tom slučaju podigne akcize, cijene goriva neće padati kod nas ni u narednom periodu”, naveo je Dokić.

Naredni obračun cijena goriva biće u ponedjeljak. Poslednja dva ponedjeljka obilovala su neočekivanim dešavanjima. Nadamo se da će narednog ponedjeljka, Vlada i Ministarstvo imati više obzira prema privredi i građanima. Od petka veče ili subote ujutru imaju dovoljno vremena da izračunaju koliko mogu akcizu smanjiti ili povećati.

Ekonomija

Sa 456 eura mjesečno živi preko 64 hiljade penzionera

Minimalna penzija trenutno iznosi 456 eura i prima je preko 64,5 hiljada penzionera, pokazuju podaci Fonda penzijsko-invalidskog osiguranja (PIO) dostavljeni “Danu”.

“Izmjenama i dopunama Zakona o PIO, koje su stupile na snagu 1. januara 2024. godine, shodno članu 29 pomenutog zakona, najniža penzija iznosi 456 eura. Pomenutim izmjenama zakona takođe je propisano da korisnicima prava na starosnu, invalidsku i porodičnu penziju pripada razlika primanja do najnižeg iznosa penzije. Prema podacima iz isplatne baze za jun 2026. godine, broj korisnika koji primaju penziju u iznosu od 456 eura je 49.475, dok je za isti mjesec za 15.143 korisnika isplaćena razlika do najnižeg iznosa penzije”, naveli su iz Fonda PIO, čiji je direktor Vladimir Drobnjak.

Prosječna penzija za jun iznosila je 561,97 eura.

“Penziju do iznosa prosječne penzije (uključujući i najnižu penziju) prima ukupno 83.228 penzionera. Sa druge strane, penziju koja je veća od državnog prosjeka u Crnoj Gori prima 35.095 penzionera. Fond PIO Crne Gore isplaćuje 132.524 korisnika prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, koji su to pravo ostvarili shodno Zakonu o PIO ili primjenom međunarodnih sporazuma o socijalnom osiguranju zaključenim od strane Crne Gore. Navedeni broj obuhvata 121.501 korisnika prava u Crnoj Gori i 11.023 korisnika prava u inostranstvu. Od ukupnog broja korisnika prava u Crnoj Gori, 118.323 su penzioneri, a 3.178 su korisnici ostalih prava iz PIO (tjelesno oštećenje, tuđa pomoć i njega, naknada invalidima rada, dodatak na spomenicu). Van Crne Gore isplaćuju se 10.959 korisnika penzije i 64 korisnika ostalih prava. Broj penzionera u junu 2026. godine, u odnosu na decembar 2025. godine, uvećan je za 0,30 odsto”, precizirali su iz Fonda PIO.

Granica siromaštva je 580 eura, što bi značilo da većina penzionera ima primanja ispod granice siromaštva.

Prema njihovim riječima, struktura penzija po vrstama prava smatra se povoljnom, s obzirom na višegodišnji trend porasta udjela starosnih i smanjenja udjela invalidskih penzija u ukupnom broju korisnika ovog prava.

“Takođe, konstantno je i smanjenje broja korisnika ostalih prava, s obzirom na to da se radi o stečenim pravima koja se, od primjene novog Zakona o PIO, ne ostvaruju u Fondu PIO Crne Gore”, kazali su iz te državne institucije.

Kada su u pitanju prihodi, rashodi i deficit Fonda, stanje je bolje nego prošle godine.

“Fond je od januara do juna ostvario primitke u ukupnom iznosu od 412,81 milion eura, koji su veći za 4,74 odsto u odnosu na isti period 2025. godine kada su iznosili 394,15 miliona eura. Prihodi od doprinosa za šest mjeseci ove godine iznose 193,06 miliona eura i veći su za 19,28 odsto od prihoda od doprinosa ostvarenih u 2025. godini, koji su iznosili 161,86 miliona eura. Opšti prihodi budžeta – tj. nedostajuća sredstva ili deficit Fonda PIO, nominalno iznosi 219,75 miliona eura, i za 5,4 odsto su niži od iznosa deficita u 2025. godini, koji je iznosio 232,29 miliona eura”, naveli su iz Fonda.

Izvor: DAN

Ekonomija

Plate i penzije kroz pet vlada: Spajićeva Vlada napravila najveći iskorak

Dok političke partije godinama vode rasprave o tome ko je više uradio za životni standard građana, podaci o minimalnim i prosječnim zaradama, kao i penzijama, nude konkretnu osnovu za poređenje učinka posljednjih pet crnogorskih vlada.
Analiza pokazuje da je rast primanja bio prisutan u svim mandatima, ali različitim intenzitetom. Najveći skok zabilježen je nakon 2020. godine, kada su sprovedene reforme koje su značajno povećale minimalnu zaradu i ubrzale rast prosječnih plata i penzija. Ipak, najveći učinak je ostvarila Vlada premijera Milojka Spajića.

Đukanovićeva vlada: Umjeren rast

U mandatu Vlade Mila Đukanovića (2012–2016) minimalna zarada povećana je sa 146 na 193 eura, dok je minimalna penzija porasla sa 100,4 na 121 euro.
Prosječna plata u tom periodu povećana je sa 487 na 510 eura, dok je prosječna penzija zabilježila simboličan rast – sa 278 na 280 eura.

Markovićev mandat: Stabilnost bez velikih pomaka

Tokom mandata Duška Markovića (2016–2020) nastavljen je postepen rast primanja.
Minimalna zarada povećana je sa 193 na 222 eura, minimalna penzija sa 121 na 147 eura, dok je prosječna plata porasla sa 510 na 524 eura. Prosječna penzija povećana je sa 280 na 289 eura, što predstavlja jedno od najmanjih povećanja u posmatranom periodu.

Krivokapićeva vlada: Prekretnica u zaradi

Najveći zaokret dogodio se u mandatu Zdravka Krivokapića (2020–2022).
Minimalna zarada gotovo je udvostručena, sa 222 na 450 eura, što predstavlja najveći pojedinačni rast u posljednjih deset godina. Istovremeno, prosječna plata porasla je sa 524 na 706 eura, dok je minimalna penzija povećana sa 147 na 200 eura.
Prosječna penzija dostigla je 304 eura.

Abazovićeva vlada: Fokus na penzije

U periodu Vlade Dritana Abazovića (2022–2023) minimalna zarada ostala je na 450 eura, ali su značajno povećane penzije.
Minimalna penzija porasla je sa 200 na 296 eura, dok je prosječna penzija povećana sa 304 na 425 eura. Prosječna zarada nastavila je rast, sa 706 na 808 eura.

Spajićeva vlada: Novi rekordni iznosi

Od oktobra 2023. godine do danas, u mandatu Milojka Spajića, zabilježeni su novi rekordi.
Minimalna zarada povećana je sa 450 na 600 eura (uz viši iznos od 800 eura za visoku stručnu spremu), minimalna penzija sa 296 na 456 eura, dok je prosječna plata dostigla 1.033 eura, u odnosu na oko 803 eura na početku mandata.
Prosječna penzija porasla je sa 425 na 561 euro, što predstavlja najveći nominalni iznos do sada.