Ekonomija

Đukanović: Predlog budžeta je neodrživ i populistički

On je dodao i da se plaši da Predlog zakona o budžetu za narednu godinu počiva na nerealnoj pretpostavci pozicije naše države u inostranstvu.

Izvor: internet

Predloženi budžet za narednu godinu je potrošački, planiran na nerealnim pretpostavkama i neodrživ usljed visokih deficita koji su planirani, ocijenio je predsjednik Crne Gore, Milo Đukanović i dodao da se na taj način nastavlja praksa političkog populizma.

„Budžet je mnogo više potrošački nego razvojni i u značajnoj mjeri nastavlja praksu političkog populizma ustanovljenu usvajanjem budžeta za ovu godinu. To je jako opasna praksa koja ugrožava stabilnost javnih finansija i ekonomsku održivost. Zato i nalaže hitnu promjenu u politici izvršne vlasti – uspostavljanje odgovorne vlade koja će obaviti posao konsolidacije javnih finansija i realizacije strukturnih reformi, da bi se u ovoj zemlji mogla normalizovati ekonomska aktivnost, a samim tim i politički život“, rekao je Đukanović u intervjuu agenciji Mina-business.

On je dodao da je budžet planiran u visini od 2,85 milijardi eura , što je oko 165 miliona više u odnosu na tekuću godinu i što samo po sebi zabrinjava, imajući u vidu visinu i strukturu budžetske potrošnje u ovoj godini. On je podsjetio i da je kapitalni budžet planiran na 202 miliona eura , što je otprilike oko sedam odsto.

„Ako je struktura budžeta takva da je 93 odsto potrošnja, a sedam odsto investicije, onda je jasno to nije razvojni, nego potrošački budzet. To je sasvim jasno“, poručio je Đukanović.

On je rekao da ukoliko se zaista želi realizacija reformi, posebno dubokih kakve su sada potrebne Crnoj Gori, onda je neophodno imati izrazitu političku stabilnost, koje nema.

On je dodao i da se plaši da Predlog zakona o budžetu za narednu godinu počiva na nerealnoj pretpostavci pozicije naše države u inostranstvu.

„Realnije je očekivati da EU zauzme potpunu distancu u odnosu na Vladu, nego da joj pruži podršku i otvori mogućnost zaduživanja kod evropskih banaka“, kazao je Đukanović.

On je upozorio da je vrijednost crnogorskih obveznica žestoko pala na evropskom tržištu, da takođe ne postoji nepregledna mogućnost zaduživanja kod domaćih banaka, kao i da se Vlada u posljednjem kvartalu ove godine, u nemogućnosti zaduživanja na stranom finansijskom tržištu, na domaćem zadužila 55 miliona. A plan Vlade je da u narednom trogodišnjem periodu (2023. – 2025.) uzme novih 2,7 milijardi eura kredita.

„Jasno je da nije realna pretpostavka da ćemo imati niti duboke reforme, niti intenzivan priliv investicija“, rekao je Đukanović.

Budžet neodržaviv zbog deficita

On smatra da je budžet neodrživ i zbog visokih deficita koji su njime planirani.

„Deficit za narednu godinu se planira na nivou od 366 miliona, odnosno otprilike šest odsto i na tom nivou se projektuje i za 2024. i za 2025. Dakle, daleko iznad onoga što su pravila koja važe u eura ozoni. Još opasnije je da ćemo, poslije dugo vremena, imati deficit budžeta tekuće potrošnje. Na taj način direktno kršimo Zakon o budžetu i o fiskalnoj odgovornosti i narušavamo zlatno fiskalno pravilo, a to je da se tekuća potrošnja mora finansirati iz izvornih prihoda“, saopštio je Đukanović.

On je naveo da je kapitalnu potrošnju, odnosno investicije moguće do određenog nivoa finansirati iz kredita, uz pretpostavku da će taj novostvoreni proizvod, bilo da je to auto-put, kabl ili skijalište, u sljedećim godinama generisati nove prihode i da će se iz tih prihoda servisirati krediti koji su uzeti za realizaciju tih investicija.

„Mi budžetom i srednjoročnim okvirom planiramo ne samo za narednu, nego i za 2024. i 2025. otprilike po 150 miliona deficita tekuće potrošnje. To znači da ćemo plate, penzije i socijalna davanja finansirati iz kredita, te nema nikakvog osnova da vjerujemo da ćemo iz takve potrošnje stvoriti novi i veći društveni proizvod koji će nam obezbijediti da kasnije uberemo dodatne javne prihode i otplatimo kredite“, rekao je Đukanović.

On je poručio da se na taj način samo stvara iluzija da je moguće živjeti nezavisno od rezultata rada i povećavati lična primanja, odnosno zarade, nezavisno od rasta produktivnosti rada.

Đukanović smatra da je Crna Gora u ozbiljnom problemu sa održivošću budžeta i kada je u pitanju odnos tekuće i kapitalne potrošnje.

„Kapitalni budžet je planiran na nivou od 202 miliona eura , što je 20 odsto niže u odnosu na ovu godinu kada je bio 240 miliona i značajno niže u odnosu na neke prethodne godine kada je dolazio i do 280 miliona. Plašim se da u kapitalnom budžetu nije planirano ništa što bi moglo podstaći obnovu investicionog ciklusa, generisati povoljniju dinamiku ekonomskog života i obezbijediti otvaranje novih radnih mjesta“, rekao je Đukanović.

Sledeće

Penzionerima koji imaju 100 i više godina poklon po 250 eura

Ne propustite

Kamate u oktobru više 0,08%

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Ekonomija

Građani Srbije i Albanije zbog poskupljenja dizel sipaju u Crnoj Gori

Rast cijena goriva u pojedinim zemljama regiona doveo je do toga da građani iz pograničnih područja sve češće prelaze granicu kako bi natočili gorivo u Crnoj Gori, gdje je dizel trenutno povoljniji.

Cijena dizela u Albaniji na pojedinim pumpama dostigla je oko 2,05 eura po litru (oko 198 leka), što je izazvalo nezadovoljstvo među građanima. Gorivo je tako ponovo među najskupljima u regionu, iako su prosječna primanja u toj zemlji znatno niža od evropskog prosjeka.

Zbog visokih cijena, dio građana iz pograničnih oblasti sve češće odlazi u susjedne države kako bi tamo natočio gorivo. Stanovnici iz okoline Skadra često prelaze u Crnu Goru, gdje je dizel osjetno jeftiniji, dok se vozači sa juga Albanije češće upućuju prema Sjevernoj Makedoniji i Grčkoj.

Slična situacija primijećena je i na granici sa Srbijom. Građani iz pojedinih pograničnih krajeva Srbije takođe prelaze u Crnu Goru kako bi natočili gorivo po nižim cijenama.

Građani upozoravaju da visoke cijene goriva posebno pogađaju vozače i male prevoznike, ali i utiču na druge troškove, jer poskupljuju prevoz i distribucija robe. Ekonomisti upozoravaju da bi dalji rast cijena goriva mogao dodatno povećati troškove života u regionu.

U poređenju sa drugim državama Zapadnog Balkana, Crna Gora ima više cijene goriva nego Bosna i Hercegovina i Sjeverna Makedonija, ali su cijene i dalje niže nego u Albaniji, zbog čega je sve više vozača iz susjednih zemalja odlučuje da rezervoare napuni upravo na crnogorskim pumpama.

Ekonomija

U crvenom mulju “skrivene” milijarde eura

Država mora znati šta ima u bazenu crvenog mulja koji je u ovom trenutku i resurs i ekološki problem, poručio je u razgovoru za “Dan” Mileta Marko Ivanović, redovni profesor u penziji za oblast Fizička hemija na Metalurško-tehnološkom fakultetu u Podgorici.

On naglašava da je neophodno uraditi kvalitetnu, sveobuhvatnu analizu sadržaja bazena crvenog mulja Kombinata aluminijuma Podgorica (KAP), iz kojeg se, kako cijeni, mogu izdvojiti aluminijum, željezo, galijum, titan i drugi elementi, a čija vrijednost bi se mogla mjeriti i sa nekoliko milijardi eura.

Dugogodišnji profesor Metalurško-tehnološkog fakulteta, koji je deceniju radnog vijeka proveo i u KAP-u, objašnjava da rješavanje problema crvenog mulja mora obuhvatiti četiri koraka – preduzimanje pravnih radnji, izradu sveobuhvatne analize sadržaja bazena, neutralizaciju natrijum-hidroksida (žive sode) i, na kraju, sanaciju bazena.

“Dostupni podaci pokazuju da je u bazenu deponovano između 7,5 i 8,5 miliona tona otpadnog materijala koji se zove crveni mulj. Od 600 tona boksita dobija se 300 tona glinice, a od 300 tona glinice dobija se 150 tona aluminijuma. Ta razlika između 150 i 600 tona odlaže se na odlagalište, odnosno u bazen crvenog mulja. Najveći problem što se tiče ekologije jeste natrijum-hidroksid, ili živa soda. Socijalistička vlast, a ni ova prethodna, nije vodila mnogo računa o ekološkom aspektu, pa je veoma teško ovo pitanje riješiti u nekom kratkom vremenskom periodu”, ocijenio je Ivanović.

On smatra da se prvo moraju riješiti pravna pitanja, odnosno da država preuzme bazen crvenog mulja u svoje vlasništvo. Drugi korak, kako objašnjava, podrazumijeva analizu, kako površine, tako i svih ostalih dijelova sadržaja bazena, kako bi se utvrdilo šta u njemu ima, te da se odredi tačna količina natrijum-hidroksida. On pojašnjava da se natrijum-hidroksid nalazi u cijeloj zapremini bazena, a da je većina u tečnoj fazi.

“Podaci govore da u dva bazena ima negdje oko 42 do 45 hektara površine. Ne zna se tačna količina natrijum-hidroksida, zbog čega mora da se uradi analiza kako bi se ispitalo koliko ga ima. On je izuzetno agresivna supstanca. Prvi korak u sanaciji bazena mora biti eliminacija natrijum-hidroksida”, naglašava Ivanović.

Iz tog materijala, kako dodaje, izvučen je samo jedan korisni elemenat – alunimijum, a ni on u cjelosti.

“Analize iz radova koje sam čitao govore da aluminijum-oksida ima između 15 i 25 odsto. To je negdje 10 odsto alunimijuma. Ako ima 10 odsto aluminijuma u osam miliona tona crvenog mulja, to znači da aluminijuma ima 800.000 tona. Kada se ta količina pomnoži sa 2,5 eura, koliko košta kilogram aluminijuma na tržištu, vi imate resurs u aluminijumu od oko dvije milijarde. Imate i željeznih oksida, i tu variraju analize, jer nije urađena kvalitetna analiza. Taj sastav željeznih oksida kreće se oko 40–45 odsto. Kad izvučete željezo, i tu dobijate milijardu. S druge strane, imate galijum, koji je izuzetno skup materijal, koji se koristi za poluprovodnike. Titan-dioksid je prisutan negdje između četiri i pet odsto, a on se koristi za materijale za fasade, kao bjelilo. Ko zna šta sve tamo ima”, ističe Ivanović.

On ukazuje da u crvenom mulju potencijalno može biti i rijetkih elemenata, zbog kojih se sada u svijetu vode ratovi, apostrofirajući situaciju u vezi sa Grenlandom, Ukrajinom i na Bliskom istoku. Po njegovim riječima, do sada je rađena samo analiza s vrha, gdje je nađen natrijum-hidroksid.

“Ali nije isti sastav na vrhu, tečnoj fazi, u čvrstoj fazi i na dnu bazena. KAP je nekad, godinu-dvije, koristio i gvinejski boksit. Treba da se uradi dobra, kvalitetna analiza, ne samo sa površine, nego i sredine, dubine – to je cijela nauka. Procenat natrijum-hidroksida u drugim bazenima kreće se između jedan i 10 odsto. Neka ga ima tri odsto u bazenu crvenog mulja – to je 240.000 tona natrijum-hidroksida. Država treba da zna šta ima unutra”, naglašava Ivanović.

On smatra da je najbezbolnije rješenje da se natrijum-hidroksid neutrališe ugljen-dioksidom, pri čemu se u prvom koraku dobija soda-bikarbona, a u konačnom natrijum-karbonat. Napominje da taj proces nije previše isplativ jer je ugljen-dioksid skup, ali ta tehnologija ne utiče na životnu sredinu, već je opravlja.

“Kada se izvrši neutralizacija natrijum-hidroksida, tečnost, odnosno rastvor u kojem je bio natrijum-hidroksid, ta voda koja nastaje kao proizvod reakcije ili ona koja je već u sistemu propušta se kroz filtere, a danas imamo moćne filtere koji propuštaju samo molekule vode. Ta i takva voda može da ide u Moraču”, objašnjava Ivanović.

Nakon neutralizacije žive sode slijedi sanacija bazena.

“Postoje procedure za sanaciju. Mislim da se stavlja nepropusni sloj nekih polimernih jedinjena ili guma, preko toga ide glina, zemlja i onda se na površinu mogu postaviti solarni paneli, a na hektar solarnih panela može se dobiti oko pola megavata struje”, ističe profesor.

Prilikom izrade analize sadržaja sastava bazena, kako naglašava profesor Ivanović, neophodno je da se uradi i analiza radioaktivnosti.

Izvor: Dan

Ekonomija

Dizel raste za 16 centi zbog krize na Bliskom istoku

Cijene eurodizela od utorka će biti veće za 15–16 centi, dok će benzin poskupjeti pet do šest centi, potvrdilo je više izvora iz naftne industrije, pozivajući se na podatke sa međunarodnih berzi naftnih derivata i odnosa kursa dolara i eura.

Eurodizel je sada 1,34 eura, što znači da će njegova cijena biti 1,50 eura, dok bi eurosuper 98 mogao da poraste na 1,48 eura, a eurosuper na oko 1,46 eura.

Maloprodajne cijene goriva će porasti zbog napada Izraela i SAD na Iran i reakcije Irana u vidu napada na zemlje Persijskog zaliva i blokade Ormuskog moreuza.

U Crnoj Gori se maloprodajne cijene goriva formiraju na svakih 14 dana, što je dovelo do toga da je gorivo u Crnoj Gori trenutno za oko 50 centi jeftinije nego u Albaniji. Dizel u Albaniji trenutno košta oko 1,90 eura, jer se tamo cijene mijenjaju na dnevnom nivou.

Jedini način da ne dođe do povećanja cijene goriva od utorka jeste da Vlada smanji akcize na gorivo i da tako neutrališe rast njegove cijene. Iz Ministarstva finansija je saopšteno da prate situaciju, a hoće li predložiti smanjenje akciza i tako neutralisati rast goriva saznaćemo u ponedjeljak.

Prije početka rata, odnosno prošle subote, sirova nafta je koštala oko 71 dolar za barel, a u četvrtak je prešla 90 eura. Cijena nafte je konstantno rasla, dok je u srijedu došlo do blagog pada nakon najava država OPEK-a da će povećati proizvodnju i iz SAD da će garantovati deblokadu moreuza i povećati količine koje će iz svojih zaliha pustiti na tržište. Međutim, već u naredna dva dana došlo je do novog rasta cijena.

Na tržištu derivata došlo je do veće potražnje za dizel gorivom, što je značajno povećalo njegove cijene u odnosu na vrste benzina.

Ministarstvo energetike će u ponedjeljak izračunati i zvanično objaviti nove cijene goriva za narednih 15 dana.

Crna Gora još nema rezerve naftnih derivata, na čijem formiranju radi od prošle godine. Za tu svrhu je prikupljeno 12,5 miliona eura preko naknade od tri centa na maloprodajnu cijenu goriva.