Politika

Đukanović: Bankrot Crne Gore do kraja 2023

Predsjednik DPS-a Milo Đukanović i predsjednički kandidat na predstojećim izborima, u razgovoru sa građanima na tribini u Zagoriču, kazao je da je cilj svake odgovorne politike poboljšanje životnog standarda, i naglasio da se do tog cilja mora doći na odgovoran način a ne manipulacijama i sijanjem iluzija.

„Kad Crna Gora postane članica EU, realno je da prosječna plata bude 1.500 eura. Do toga dolazimo realizacijom reformi i ulaskom u članstvo u EU. Ovo je realno, sve ostalo opasno prijeti da ovu zemlju uvede u bankrot. Ovakvom politikom kakva se sada vodi, ova zemlja teško može izbjeći bankrot do kraja 2023“, kazao je Đukanović.

On je rekao da moramo da vodimo računa o jednoj bitnoj činjenici.

„Koliko god je bila važna visina plata i penzija, to nije ipak kompletan životni standard. Jako je važno kakav je nivo zdravstvene usluge, kakvo je obrazovanje…“, kazao je Đukanović.

Đukanović je posebnu pažnju posvetio položaju penzionera, koji su najviše pogođeni inflacijom i dodao da se njihov status mora poboljšati.

„Sto dvadeset hiljada penzionera danas ima mnogo veći problem nego što su ga imali prije ovoga perioda“, kazao je Đukanović.

On je objasnio da se ovakvim vođenjem javnih finansija stvara inflacija, koja je u ovom trenutku najveća od nezavisnosti.

„Danas je u Evropi inflacija devet posto a u Crnoj Gori 17,2. Ta inflacija pogađa sve, ali najdrastičnije penzionere, ljude koji su časno odradili svoj životni vijek, dali to što su znali i umjeli da bismo mi danas imali temelje države Crne Gore. Nekada je penzija bila na nivou 57 posto prosječne plate, a sada je 50“, kazao je predsjednik DPS-a.

Đukanović je rekao da je važno i kako se do kvalitetnog životnog standarda dolazi.

„Nije dovoljno željeti da se dođe do povećanog životnog standarda, jako je važno znati kako se to ostvaruje. Ne prodavati ljudima iluzije, jako je važno dijeliti sa ljudima ono što je neka spoznaja i iskustvo koje morate imati čak i ako vodite domaćinstvo – da prvo nešto morate stvoriti da biste mogli potrošiti“, kazao je Đukanović.

Đukanović je konstatovao da je vlast na čijem je bio čelu imala i neke slabosti, i da je to karakteristika za sve vlasti koje dugo traju. On je preuzeo odgovornost za te slabosti i kazao da je spreman da ih otkloni. Naglasio je da se, ma koliko neobjektivni kritičari pokušavali da ocrne vlast koju personifikuje, te greške ne mogu uporediti sa onim što radi ovi koji su poslije 30. avgusta postali većina.

„Kao što nema živog čovjeka bez mana, tako nema ni politike bez slabosti. Nema ni vlasti bez slabosti. A posebno nema vlasti bez slabosti, ako ona dugo traje… Potpuno sam toga svjestan i kao čovjek koji je personifikovao tu politiku, koji je predvodio politiku koja je Crnu Goru dovela do ovih ostvarenja. Ja odgovorno preuzimam svoju odgovornost za slabosti koje ste identifikovali i sposoban sam da ih otklonim. Mi moramo da pokažemo da smo razumjeli poruku građana iz 2020. i da smo se ozbiljno ozbiljno posvetili onome što su oni identifikovali kao naše mane”, kazao je Đukanović i dodao da i pored toga što su vlastodršci bili samo posvećeni ostrašćenom revanšizmu, do sada nema ni jedne optužnice i presude protiv predstavnika bivše izvršne i zakonodavne vlasti.

Đukanović je na kraju rekao da je uvjeren će pobjede na izborima 2. aprila i na parlamentarnim 11. juna povratiti normalnost i stvoriti uslove da Crna Gora uhvati priključak sa onim trendovima koje je imala do 30. avgusta 2020

Slične teme:2023 bankrot Crna gora kandidat za predsjednika Milo đukanović predsjednički izbori

Sledeće

SNP: Uvijek ćemo se sjećati i pamtiti žrtve NATO bombardovanja

Ne propustite

Danas pretežno sunčano, do 23 stepena

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Knežević: Izlazak DNP-a iz parlamentarne većine doveo bi do rekonstrukcije Vlade

Lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević izjavio je u intervjuu za Novosti da se evropski put Crne Gore danas, paradoksalno, prelama preko pitanja fekalne infrastrukture, uz poruku da se opština Zeta pritiska da preuzme teret problema koje nije sama stvorila.

Knežević je, slikovitim poređenjem, naveo da mu je objašnjeno kako Zeta treba da bude „dobrovoljac“ i prihvati izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda na svojoj teritoriji, iako su, kako tvrdi, problemi sa kanalizacionom mrežom nastali u Podgorici.

On je naglasio da, prema njegovim saznanjima, ne postoji primjer u svijetu da jedna opština gradi kolektor na teritoriji druge, naročito uz ignorisanje referendumskog izjašnjavanja građana, gdje je 98,5 odsto stanovnika Zete glasalo protiv izgradnje tog postrojenja.

“Niko u Zeti nema ništa protiv kolektora, ali na teritoriji Podgorice. Svi smo protiv toga da Zeta postane septička jama glavnog grada, a da nas pritom ubjeđuju kako je to za naše dobro”, rekao je Knežević, dodajući da se, po njegovim riječima, javnost dovodi u zabludu tvrdnjama da od tog projekta zavisi zatvaranje pregovaračkog poglavlja 27 sa Evropskom unijom.

Prema njegovim riječima, evropske integracije Crne Gore ne koče zahtjevi za ostvarivanje osnovnih identitetskih prava, već organizovani kriminal i korupcija, zbog čega, kako smatra, poglavlja 23 i 24 do sada nijesu zatvorena.

“Ne mogu me optužiti da kočim evropski put zato što tražim da većinski jezik bude službeni ili da imamo još jednu zastavu. To su elementarna prava koja su zemlje poput Francuske i Njemačke definisale još u 18. i 19. vijeku”, naveo je Knežević, dovodeći u pitanje postojeća ustavna rješenja u Crnoj Gori kada je riječ o jeziku.

Knežević je kazao da pitanje izgradnje kolektora u Botunu potresa i vlast u Podgorici i Vladu Crne Gore, te najavio da će predstavnici DNP-a u Vladi pokrenuti inicijative koje se tiču identitetskih pitanja. To, kako je rekao, podrazumijeva ustavne promjene u cilju normiranja srpskog jezika kao službenog, izmjene zakona o državljanstvu, kao i promjene propisa o državnim simbolima kako bi trobojka bila proglašena narodnom zastavom.

“Srpski jezik, dvojno državljanstvo, trobojka i razgovor sa građanima Botuna mnogo su manje od onoga što Hrvatska traži od Crne Gore, a što joj se, kako vidimo, nesebično daje”, poručio je Knežević.

On je dodao da izlazak DNP-a iz parlamentarne većine ne bi ugrozio njen opstanak, ali bi, kako smatra, suštinski promijenio političke odnose.

“U slučaju izlaska iz parlamentarne većine formalno i dalje postoji većina, ali suštinski više ništa ne bi bilo isto, jer će neminovno doći do polarizacije političke scene koja može u jednom trenutku rezultirati i rekonstrukcijom Vlade. Crna Gora je jedina država čija opozicija ne želi vanredne izbore kako bi došla na vlast, već kroz rekonstrukciju pokušava da uđe u nju”, naveo je Knežević.

Govoreći o odnosima unutar koalicionog saveza, Knežević je istakao da su Andrija Mandić i on gotovo deceniju i po na čelu zajedničkog političkog projekta, te da njihove razlike ne mogu ugroziti lične i političke odnose.

On je kritikovao aktuelnu spoljnu politiku Crne Gore, navodeći da je ona u velikoj mjeri nastavak politike bivšeg režima DPS-a, uključujući sankcije Rusiji i negativan odnos prema Republici Srpskoj. Takođe je naveo da Kosovo ostaje saveznik Podgorice sve dok, kako je rekao, predstavnici srpskog naroda ne budu imali značajniju ulogu u budućim vladama.

Knežević se osvrnuo i na reakcije dijela javnosti povodom njegovog privatnog boravka u Beogradu, ocijenivši da se od toga prave političke konstrukcije, dok se, kako tvrdi, kontakti drugih političara sa regionalnim liderima predstavljaju kao legitimni i poželjni.

Komentarišući odnose sa Hrvatskom, Knežević je rekao da je Crna Gora odlučila da ispuni sve zahtjeve koje Zagreb postavi.

” Ne mogu oni tražiti koliko mi možemo davati”, rekao je Knežević, dodajući da smatra da se pritisci na Srpsku pravoslavnu crkvu u regionu nastavljaju kao dio dugotrajnog istorijskog kontinuiteta.

Knežević je poručio da se zalaže za to da Srbi u Crnoj Gori ne budu samo formalno zastupljeni, već da stvarno odlučuju o svojoj političkoj i društvenoj budućnosti.

Izvor: Večernje Novosti

Politika

Mujović: Nema prekida radova u Botunu

Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović kazao je za Televiziju Crne Gore da neće biti izmjene lokacije, kao ni prekida radova u Botunu.

Kako je istakao, određene inicijative i stavovi su već pokrenuti, ali njegov lični i ranije jasno saopšten stav ostaje nepromijenjen. Prema njegovim riječima, radovi na postrojenju su već započeti i taj proces se mora dovesti do kraja.

“Oni su pokrenuli neke stavke, ali ja zaista nisam mogao da kažem ništa drugačije u odnosu na stav koji je već dobro poznat. Postrojenje je započeto, radovi su u toku i moramo ići u tom pravcu. Ono se mora izgraditi iz brojnih razloga”, kazao je Mujović.

Gradonačelnik je dodao da je spreman na razgovor sa lokalnom zajednicom, ukoliko za to postoji spremnost i razumijevanje obje strane.

“Volio bih, ukoliko je to moguće i koliko je to njima prihvatljivo, da razgovaramo o realnim stvarima – o pitanjima koja se tiču lokalne zajednice, kako bismo pomogli Botun, ali i cijelu Zetu, i to zajednički, kao Vlada i kao Glavni grad”, naglasio je Mujović.

Posebno je istakao značaj što skorijeg pokretanja procesa sanacije crvenog mulja.

Politika

Mještani Zete danas organizuju protest ispred zgrade Glavnog grada

Arhiva

Predsjednik Demokratske narode partije (DNP) Milan Knežević, najavio je protest ispred zgrade Glavnog grada koji je planiran da počne u 11 sati. Knežević je u pozivu naveo da protest se organizuje kako bi se gradskoj vlasti uručila odluka SO Zeta kojom se zabranjuje gradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu.

Nezadovoljni građani Botuna i Zete, na čelu sa predsjednikom Demokratske narodne partije (DNP), zakazali su za danas protest ispred zgrade Glavnog grada, kako bi gradskoj vlasti uručili odluku koju je juče donijela Skupština opštine Zeta, kojom se zabranjuje izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu.

Protest je zakazan za 11 časova.

Podsjećamo, mještani Botuna i Zete protestuju zbog početka realizacije projekta postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.

Oni su već izražavali svoj bunt blokadom saobraćajnica u Podgorici i Zeti.