Connect with us

Politika

Đonović: Ako u Milatovićevim i Abazovićevim izjavama ima istine ponudiće koaliciju DPS-u ili Evropskom savezu

Na političkoj sceni i dalje se vodi borba ZA i PROTIV Crne Gore pa se i predstojeći lokalni izbori u Podgorici mogu posmatrati kao dio te borbe, kazao je politički analitičar Ranko Đonović.

Đonović je u razgvoru za Portal Analitika kazao da kampanja obiluje obećanjima koja ne mogu biti ispunjena, ali, dodaje, rezultati dvogodišnjeg rada ne idu na ruku dosadašnjoj vlasti. Smatra da bi mladi političari trebalo da preuzmu odgovornost i formiraju vlast koja će nedvosmisleno biti za evropsku Podgoricu i evropsku Crnu Goru.

Kako Vam izgleda predizborna kampanja u Podgorici?

Đonović: Prošao sam mnogo kampanja i ova mi izgleda sasvim uobičajeno, sa malim izmjenama koje ovo vrijeme definiše. Kao i obično, sa svih strana pljušte obećanja, niko ne razmišlja kako će ih ostvariti. Zapravo, ne treba ni razmišljati jer veliki dio i ne mogu da ostvare jer nije u njihovoj nadležnosti.

Kampanja, kao takva, nije ništa do tržište u kojem je broj glasova proizvod za koji se bore. Kada to dobiju, trudiće se da taj kolač podijele tako da za sebe dobiju najbolje što je moguće, a od obećanja neće biti ništa, kao što je bilo i na državnom nivou.

A građani će i dalje da navijaju za svoje timove i da aplaudiraju.

Mislite da građani ne vide ovo o čemu govorite?

Đonović: Čini mi se da su vidljive neke promjene, da je sve više građana koji upotrebljavaju glavu i nisu samo navijači. Na dan glasanja građani imaju apsolutnu vlast i oni je tog dana prenose na pojedince koji će ih iznevjeriti – to im garantujem.

Treba toga dana da imaju na umu šta je krajnji cilj svake od ponuđenih politika. I oni koji navijaju da nema Crne Gore i oni koji navijaju da je ima – imaju izbor. Izvolite, gospodo građani, ali znajte da vas naredne četiri godine niko više ništa neće pitati.

Izborna utakmica je iznjedrila neočekivane koalicije u Podgorici – Pokret za Podgoricu predsjednika Jakova Milatovića se udružio sa GP URA, a Pokret Evropa sad premijera Milojka Spajića sa Demokratama. URA i Demokrate, koalicioni partneri na posljednjim parlamentarnim izborima, međusobno ratuju. Kako Vama izgleda ova situacija?

Đonović: To je takva papazjanija da čovjek može samo da se nasmije. Ako se vratimo nazad u političku prošlost, možemo reći i da je Dritan Abazović u jednom momentu odnekud pao kao padobranac, da prije toga, a to sam dosta puta rekao, nije prodavao ni proizvode na tržnici.

Zatim, imate Bečića kojem politički DNK i dalje nije utvrđen i koji se samo bori za glasove. I imate ovu dvojicu (Spajića i Milatovića) koji su došli niotkuda. Zapravo, doveo ih je pokojni mitropolit Amfilohije, a onda ih Gojko Perović poveo za ruku, zajedno sa Zdravkom Krivokapićem, i rekao ovaj će biti premijer, a ovi ministri.

To su ljudi koje nismo poznavali, nismo znali šta su radili, ne znamo ni ko su ni što su. Šta mi o njima znamo? Ovaj jedan je imao djevojke na svim kontinentima, mogao bi da konkuriše za crnogorskog Romea, a ovaj drugi bi bio dobar konobar negdje po Evropi jer zna jezike. Za državnike im je to nedovoljno.

Glasači su im gurnuli državu u ruke i dali im da je vode. Ja nemam drugi osjećaj osim da se igraju. Njihove izjave, obećanja, svađe – sve izgleda kao da smo u nižim razredima osnovne škole.

Kakve su šanse ovim koalicijama u Podgorici?

Đonović: GP URA i Pokret za Podgoricu po mom mišljenju ne mogu da ostvare nikakakav značajan rezultat. Cenzus će svakako preći, po mojoj procjeni, ali sam nekada i u procjenama umio da pogriješim.

S druge strane, PES i Demokrate će sigurno ostvariti bolji rezultat, ali mislim da on neće biti ni približno rezultatu koji je ostvario PES na prošlim izborima.

Može li, nakon svega što se ovih dana može čuti u javnom prostoru, doći do saradnje ove dvije koalicije nakon izbora?

Đonović: Kad je riječ o Crnoj Gori, sve može. Ja se iskreno nadam da neće. Zašto? To ne bi bilo kvalitetno za Crnu Goru. Ako u Milatovićevim i Abazovićevim izjavama ima imalo istine, ponudiće koaliciju ili DPS-u ili Evropskom savezu upravo zbog istih programskih ciljeva. To bi bio značajan iskorak naprijed.

Neka svako brani i zalaže se za svoje političke interese, ali neka zajedno rade za dobro građana i države. Treba da zaborave šta je bilo jer u politici, sjetićemo se, nema čistih. Mi smo, kao građani, sve to dozvolili i tolerisali i, ako ikad mislimo da nam krene na bolje, to bi bila koalicija koja bi mogla da pruži neke rezultate.

Naravno, da li je i što neko radio mimo zakona neka utvrde nadležni organi. Ali ne da hapse pa po dvije godine da traže dokaze, kao u slučaju Milivoja Katnića i nekih drugih za koje javnost još ne zna razloge za hapšenje, a čiji boravak u zatvoru će, kada budu pušteni zbog nedostatka dokaza, platiti građani. I neka će.

Žao mi je samo što ti iznosi nisu petostruki za one koji nisu krivi. Čini mi se ponekad da Tužilaštvo prima plate od pojedinih političkih organizacija. Možda je to privid, možda će jednog dana od tog Tužilaštva sunce da nas ogrije, ali mislim da će ipak biti suprotno.

Kakve su šanse novoosnovane partije bivšeg premijera Duška Markovića? Ima li Stranka evropskog progresa dovoljno snage da pređe cenzus u Podgorici?

Đonović: Ne razumijem postojanje te partije, ali ne bih imao ništa protiv da uđu u lokalni parliament. Iznenadilo me da je Duško Marković napustio jednu partiju da bi osnovao drugu. Ako on i njegov tim smatraju da mogu nešto da promijene – dobro je. Ali zahvaljujući njemu može da propadne određeni broj crnogorskih glasova.

Znate, na prošlim parlamentarnim izborima pomalo su izgubile manjine, ali smo najviše izgubili zahvaljujući Crnogorcima kojima je mržnja prema Milu Đukanoviću ili DPS-u bila važnija od ljubavi prema Crnoj Gori. Kada god vas mržnja vodi, znajte da ćete vi platiti najveću cijenu. Pojedinci kroz partijski rezultat ostvaruju lične ambicije i lični interes. To je veliki problem takozvanog suverenističkog bloka.

Kod Crnogoraca su dvije najveće bolesti želja za novcem i želja za vlašću. U pojedinim partijama imamo ljude kod kojih je to dvoje vezano. Vlast se u Crnoj Gori voli više nego bilo gdje drugo, mada je slično na cijelom Balkanu. Znate, naši ljudi koji žive na Zapadu neće da budu čak ni poslovođe u fabrikama jer to znači veću odgovornost.

U Crnoj Gori te odgovornosti nema. Ako nove partije koje niču bespotrebno raspu crnogorske glasove, neka makar poslije izbora priznaju da su naštetili Crnoj Gori i neka zaćute, a ne da dijele lekcije drugima.

Pojedini koji su osnovali partije, od osnivanja do danas jedino se bave Milom Đukanovićem i DPS-om. Ovi koji danas vladaju Crnom Gorom nijesu valjali ni kao opozicija, ali bar vlast tada nije bila gora od građana koji su je birali. Nisam bio za Đukanovića, ali sam bio protiv ovih koji su danas na vlasti jer sam znao šta nas čeka, a svaki dan se na hiljadu primjera možemo uvjeriti da sam bio u pravu.

Kakve su, po Vašem mišljenju, šanse Evropskog saveza koji okuplja SD, SDP i Liberalnu partiju? Mogu li oni biti iznenađenje izbora?

Đonović: Mislim da je njima cenzus zagarantovan zahvaljujući dugom trajanju partija koje čine savez, ali da to neće biti neki ekskluzivni rezultat. Plašim se da svi ostali iz opozicije, osim DPS-a, neće preći cenzus.

Kakav rezultat mogu da očekuju partije koje su protekle dvije godine vršile vlast u glavnom gradu?

Đonović: Ova vlast za dvije godine nije ostvarila nijedan rezultat u Podgorici, mogu sad da pričaju i lažu šta hoće. Više je Ivan Vuković napravio za pola godine nego oni za dvije.

Često se kaže da su građani Podgorice glasali za to, ali istina je da je za njih glasalo manje od polovine stanovnika glavnog grada. Mislim da bi red bio da građani Podgorice konačno prepoznaju njihove rezultate. Ne treba nekoga da vole ili da mrze, ne treba da se bave onim što je bilo nego onim što će biti.

Postoje ovdje ljudi koji se jako trude da preprave istoriju, da falsifikuju i podmeću tuđu. Ko zaboravi svoju prošlost, rizikuje da mu se ona ponovi. Ovo je najpodmuklija i najlukavija politika koja se vodi i kojom se kupuju ljudi, a kako mogu da vidim, mnogi u koje sam se nadao nisu bili skupi. Za male su se pare, nažalost, prodali.

Dio članova Liberalne partije napustio je tu stranku u jeku kampanje. Šta mislite o tom potezu?

Đonović: Daju se ostavke zbog pozicije na odborničkoj listi, zbog ne znam čega. Dobili su peto mjesto na listi Evropskog saveza. Sami ga nikad ne bi dobili. Oni su proistekli iz mog Liberalnog saveza, ali ja nikada nisam htio da budem dio te partije jer je ona dugo bila satelit DPS-a. To ne znači da mi nije bilo drago ako ostvare dobar rezultat, ali to se nije dešavalo.

Postoje spekulacije da idu u drugu partiju. To samo potvrđuje moju prethodnu priču. Šta će njih 12 sada pomoći drugoj partiji? Ostaće uvijek žig da su preletači.

Kako vidite poziciju DPS-a, koji je bio najača partija na prošlim izborima u Podgorici, ali nije mogao da formira vlast. Je li se koalicioni kapacitet DPS-a promijenio?

Đonović: Sigurno da jeste. Vrijeme čini svoje, ali da li će to biti dovoljno ne znam. Mislim da je za DPS više uradila ova vlast nego sam DPS. Ako biste me pitali je li DPS mogao više, jesu li njihovi funkcioneri mogli više da pišu i govore, reći ću vam da nisam siguran koliko te priče ostavljaju utisak.

Iz ličnih kontakata sa ljudima znam da oni ne umiju opisati zašto idu za nekim iz vlasti, njima je samo važno da više nema Mila Đukanovića. Vlast je svjesna značaja Đukanovića kao političara i njegove snage pa zato traže da se partije unaprijed obavežu da neće ići u koaliciju sa DPS-om.

Svima njima je savjetovano da se ograde od DPS-a jer im je rečeno da ih građani neće glasati ako čuju da će praviti koaliciju sa DPS-om. Postizborne koalicije mogu da donesu mnogo dobra, ali i da potvrde loše stanje koje danas imamo i da ga produže.

Prva partija koja se odluči da formira postizbornu koaliciju sa DPS-om, napraviće dobar potez, makar nakon toga i nestala sa političke scene. Biće upisana u istoriju jer će promiješati karte na političkoj sceni. Neka se promiješaju karte, neka dođu na vlast mladi ljudi, časni i pošteni, koji bi se možda mogli bolje boriti.

Mnogo je mladih ljudi kojima se ne može ništa prigovoriti. Neka se sastave, neka dogovore vlast poslije izbora i neka eliminišu bivši Demokratski front, SNP Vladimira Jokovića, ali i sve ostale satelite. Neka ih sklone i stave im do znanja da nikad više neće biti nikakva vlast.

Zašto ovo govorim? Zbog Crne Gore. Meni niko od njih pojedinačno ne smeta. Niko nikome ne može zabraniti da bude četnik ili da ne bude pametan. Ali i najneinformisaniji, najneupućeniji glasač u Crnoj Gori glasa kao akademik. Da su Njegoš i sveti Petar Cetinjski živi, oni bi imali samo po jedan glas kao i najneprosvećeniji građanin.

Može li opozicija u Podgorici do boljeg rezultata nego prije dvije godine?

Đonović: Nije poenta da se vlast u Podgorici osvoji sa jednim odbornikom više. Crna Gora mora da prelomi i ubjedljivo porazi politiku koja je na vlasti. Izbori u Podgorici otpilike će nam reći kuda se stvari kreću.

Ali, i ako rezultat bude isti kao prije dvije godine, ne treba vjerovati da je Crna Gora poražena. Ako opozicija pobijedi, to bi bio vjetar u leđa svim partijama tog bloka i dalo bi im snagu da se bore na državnom nivou.

Kakav god rezultat bio, poručujem im da se za Crnu Goru vazda vrijedi boriti makar tu borbu vodilo nas petoro. Časno je i ljudski boriti se za prava i slobodu i ne postoji jača borba od te.

Problem sadašnje vlasti je što su oni i dalje opozicija državi i što se bore protiv države. Ranije su bili samo opozicija, a danas drže svu vlast i ne kriju to. Hoće krst na vrhu Lovćena kako bi mogli tamo da “oprašuju”. Niču hramovi, pokazuje se moć, sve se i dalje svodi na borbu ZA i PROTIV Crne Gore. Srbija želi da usisa Crnu Goru i prilično je uspjela da pridobije građane za to.

Šta mislite kakve su šanse liste koju predvodi bivši ministar pravde Andrej Milović?

Đonović: U današnjoj politici malo je pameti. Ne vjerujem da će Milović imati ozbiljniju podršku. Mnogi koji su glasali PES su se osjetili iznevjerenmi, biće mnogo apstinenata. Oni su ozbiljna kategorija i ne znam koliko ova kampanja može uticati na njih.

Ko je vidio šta se dešava, ko je imalo to shvatio, ne bi trebalo da bude apstinent. Ne govorim im za koga da glasaju, ali ako izađu i glasaju za partije koje nose rizik da ne pređu census, treba da znaju da je pola njihovog glasa pošlo protiv njih, a samo pola tamo gdje su željeli.

Ništa ne znači da ne izađu, da prekriže listić jer i to je glasanje. Bez obzira kao gledali na politiku, bez obzira na lična osjećanja, mora se birati manje zlo, a veliko zlo je na sceni.

Ne branim DPS, ali samo znam da je njima cilj evropska Crna Gora, da se crnogorska nezavisnost očuva i da se država kreće sigurnije tim putem. A kada govorimo o etičkim principima, najbolje da se svi pokriju po ušima jer se svakom može dokazati mnogo toga.

Kako biste opisali ukupno stanje na političkoj sceni u Crnoj Gori?

Đonović: U Crnoj Gori se ne stvara nikakva nova vrijednost. Sve o čemu se govori je rast plata na 1.000 eura, a od čega – niko ne kaže. To će premijer Milojko Spajić da stvori metodom “paf-paf”, a onda će da uzme Dritana Abazovića da kaže “to je to”. Takva je politika koja se vodi u Crnoj Gori.

To je politika neozbiljnih i neodgovornih ljudi koji su došli tu na kratko da pokupe to što mogu i da odu dalje. Neko će dobiti namještenje u Srbiji, neko po Evropi. Sumnjam da će im faliti novca, a građani će ovdje da ih psuju.

Premijer Spajić i predsjednik Milatović, nekadašnji partijski drugovi, sada ratuju međusobno. Kako vidite ovaj sukob?

Đonović: Obojica su i dalje zainteresovani, kao i svi ostali iz vlasti, za to što misli i govori predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. Ne moraju oni da idu do Beograda, oni već Vučića dobro poznaju kao i svi u Crnoj Gori. Svi u vlasti se trude da što više ugode Vučiću jer njegova podrška i podrška Crkve Srbije znači mnogo za broj glasova.

Pred prethodne izbore oko 1.000 sveštenika srpske crkve je agitovalo po selima i skupljalo glasove za njih. Sada imamo i oko 30 hiljada novozaposlenih u preduzećima i institucijama, a polovina ih je zaposlena samo sa jednim zadatkom – da agituju i ubjeđuju apstinente da izađu i glasaju za ovu vlast. To nije mala podrška.

Svi će oni reći da će, kada dobiju glasove, da se bore za Crnu Goru. Meni je sada nezamislivo da neko iz bivšeg DF-a postane borac za Crnu Goru, ali nije nemoguće. Možemo se sjetiti nekih primjera – Kilibarde ili Sekule Drljevića ili mnogih koji su bili za Podgoričku skupštinu, a zatim se sa takvim žarom borili za Crnu Goru da im je mogao pozavidjeti svaki komita. Jer su vidjeli da su prevareni.

Čujemo dosta od ovih na vlasti da se ne treba baviti prošlošću nego gledati u budućnost. Oni nas naslanjaju na lažnu istoriju da bi od građana pravili tijesto koje lako mogu da mijese, a to tijesto se miješa van Crne Gore. Njih je Aleksandar Vučić pustio da svako radi na svoj način, kako misli da treba, i oni, iako se ne slažu, ruše Crnu Goru.

To je ekipa koja će institucije, koje ne može da osvoji, učiniti nefunkcionalnim. A kada u Crnoj Gori sve instiucije budu u potpunoj blokadi, država će biti nesposobna. Još ako dobijete jednog Spajića, za čije programe svi ozbiljni ekonomski stručnjaci kažu da su neodrživi, obarate Crnu Goru i ekonomski.

Očigledno ovu supu ovdje spremaju i miješaju tamo daleko. Ali moram da im poručim da im naum neće uspjeti je Crna Gora je kao energija – neuništiva.

 

Izvor: portal Analitika

Reklama
Klikni da ostaviš komentar

Leave a Reply

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Politika

Joković: Onaj ko ne bude dio SNP-a, ne može zadržati nijednu poziciju u ime SNP-a

vladimir joković zeta

Rekao sam da se neću kandidovati ako ne budem vidio da imam najmanje dvije trećine glasova podrške. Po onome kakva je sad situacija, to će biti i te kako više od dvije trećine.

Ne znam zbog čega su nastale ljutnje i neslaganja Dragoslava Šćekića, on meni nikad nije direktno rekao zbog čega.

Oni koji istinski vole SNP i koji nijesu tu zbog lične promocije i privilegija, koje bi eventualno mogli dobiti, sigurno će ostati u SNP-u.

Ko ne bude dio Socijalističke narodne partije (SNP), ne može da vrši nijednu funkciju u ime stranke.

To je u intervjuu “Vijestima” kazao lider SNP-a i ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković.

Tvrdi da nikad nije imao problema s potpredsjednikom SNP-a i ministrom sporta i mladih Dragoslavom Šćekićem, koji će mu biti protivkandidat za mjesto predsjednika stranke na predstojećem Kongresu, zakazanom za 30. avgust, te da su pojedini ljudi oko Šćekića uticali na to da nekadašnji čelnik Berana promijeni odnos prema mnogim članovima SNP-a.

“Time je sam sebe doveo u situaciju da mu je gotovo nemoguće da postane predsjednik SNP-a… Teoretski mi se čini da Šćekić ne može pobijediti na Kongresu, a nijesam siguran ni da će učestvovati, iako je prihvatio kandidaturu”, poručio je Joković.

Zašto Vi mislite da ste najbolji izbor za lidera SNP-a? Da li mislite da ste radom u prethodna dva mandata zaslužili da dobijete i treći?

Ja ne mislim da sam najbolji izbor za predsjednika SNP-a, niti je moje mišljenje mjerodavno za to. To je odluka opštinskih odbora i organa partije, koji su mene predložili.

Dvadest i dva opštinska odbora su me predložila za predsjednika partije. Dvadeset i jedan predsjednik opštinskog odbora SNP-a me direktno podržava. Podržava me poslanički klub, podržavaju me predsjednici opština, podržavaju me i izvorni, stari članovi SNP-a, osnivači partije. Na osnovu njihovih predloga ja sam prihvatio kandidaturu, jer sam ranije već rekao da se neću kandidovati ako ne budem vidio da imam najmanje dvije trećine glasova podrške. Po onome kakva je sad situacija, onako kako vidim i kako dobijam informacije s terena, to će biti i te kako više od dvije trećine.

Da li ste zadovoljni Vašim radom u prethodna dva predsjednička mandata?

Zadovoljan sam kakav je SNP sada u odnosu na kakvog sam ga naslijedio 2017. godine. Zadovoljan sam što je u mom periodu došlo do promjene vlasti u Crnoj Gori i što je SNP jedina politička partija koja je učestvovala u svim vladama nakona pada Demokratske partije socijalista (DPS). Zadovoljan sam što smo sve ono što smo obećali prilikom ulaska u 43. Vladu i ostvarili. Obećali smo borbu protiv kriminala i korupcije, potpisivanje Temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom, popis stanovništva u Crnoj Gori – a znamo da je DPS bio protiv toga… Sve što smo obećali, učinili smo.

Volio bih da nismo 2023. godine, zbog nekih unutrašnjih problema, želeći da pokažemo da nismo ušli u tu Vladu da bismo uzeli za sebe funkcije, dali nekima određene funkcije, a oni to apsolutno nisu zasluživali. Mi smo im, želeći da proširimo našu SNP priču, dali određene funkcije, a onda su nam oni ne baš korektno vratili 2023. na izborima. Ipak, i tada smo prošli, kad su svi mislili da nećemo da ih prođemo. I sad smo stabilna partija, stranka koja je ozbiljan činilac u vlasti 44. Vlade i idemo dalje i vjerujem da ćemo na izborima 2027. godine, sad tačno znamo kad su, ostvariti značajno bolji rezultat.

Protivkandidat za mjesto predsjednika SNP-a će Vam biti Dragoslav Šćekić. U kakvim ste odnosima sa g. Šćekićem i da li mislite da, ukoliko on pobijedi na Kongresu, partija prelazi u “dobre ruke”?

Nikad nijesam imao ličnih problema sa Šćekićem. Ne znam zbog čega su nastale neke njegove ljutnje i neslaganja, on meni nikad nije direktno rekao zbog čega. Mislim da su neki ljudi oko Šćekića najviše doprinijeli tome što je on promijenio odnos ne samo prema meni, ja bih bio presrećan da je samo prema meni, nego je s mnogima u partiji on poremetio odnose.

Time je sam sebe doveo u situaciju da mu je gotovo nemoguće da postane predsjednik SNP-a. On danas nije prisustvovao sjednici Glavnog odbora. Ja sam rekao kakvu podršku očekujem, teoretski mi se čini da Šćekić ne može pobijediti na Kongresu, a nijesam siguran ni da će učestvovati, iako je prihvatio kandidaturu.

G. Šćekić je ranije ove godine izjavio da je 2017. godine, zajedno sa Draganom Ivanovićem, doprinio tome da Vas izglasaju na mjesto predsjednika SNP-a. Kako gledate na tu njegovu izjavu?

Mene niko nije doveo na mjesto predsjednika. Ja sam jedan od osnivača SNP-a, uključio sam se u politiku kad je nastajao SNP, pošao sam na kongres Momirovog (Bulatovića) krila DPS-a, kom ja (DPS-u) dotad nikad nisam pripadao, tada sam prvi put ušao u politiku. To je bilo u Kolašinu, taj je kongres prekinut i nastavljen je u Podgorici.

Ja sam od osnivanja u SNP-u, i g. Šćekić, siguran sam, da je znao da može da pobijedi – mene ne bi podržavao. Siguran sam i u to da bi Snežana Jonica tada vjerovatno pobijedila da joj ja nijesam bio protivkandidat.

Dragan Ivanović i Dragoslav Šćekić me jesu tada podržali, ali mi smo tako i pobijedili. Razlika je bila svega 25 glasova, dobro se sjećam. Tada sam bio politički neeksponirano lice – bio sam član Glavnog i Izvršnog odbora partije, ali nisam imao bilo kakve političke ambicije, ja sam došao iz biznisa.

Naravno, ja sam vratio Dragoslavu Šćekiću. Za vrijeme mog predsjednikovanja Šćekić je izabran za predsjednika Opštine Berane, gdje smo imali najviše glasova u toj koaliciji. Imenovan je za direktora Fonda zdravstva, a na moj predlog postao je ministar zdravlja, a kasnije i ministar sporta. Nešto što obično pripada predsjedniku partije, postao je i potpredsjednik Vlade, to sam isto predložio. Saglasio sam se da, pošto je imao i tu ambiciju, bude potpredsjednik Vlade. Dakle, niko u SNP-u nije imao više funkcija, niti je duže na funkcijama od ove generacije u kojoj je i Šćekić. Tako da je njegova podrška meni apsolutno vraćena.

Negdje Šćekić govori da se on povukao jednom, pa i drugi put. Jeste se povukao, znajući da ne može da pobijedi na kongresima SNP-a, ali se nikada nije povlačio s najznačajnijih državnih funkcija. To nikome drugom nije ustupao. Ja sam ustupao mjesto potpredsjednika Vlade njemu, u prošloj Vladi mjesto predsjednika Skupštine Danijeli Đurović, a i u onoj prvoj (42. Vladi Zdravka Krivokapića – prim. aut.) nijesam zauzeo najvišu funkciju, nego je neko drugi. Toliko o tome koliko ja želim da imam neke funkcije.

Kako gledate na višemjesečna “prepucavanja” unutar partije i stanje u njoj uoči Kongresa? Da li postoji podjela u partiji?

Ono što sam vidio danas i održavajući opštinske odbore i predlažući mjesto za kandidata predsjednika partije – ja ne vidim neku podjelu. Ovdje je neuporedivo najveći broj predloga onih koji čine stub partije, znači opštinskih odbora – ubjedljivo najviše su mene predlagali za predsjednika.

Nikad nijednu izjavu nisam dao, ni s kim se nijesam prepucavao, nikad nijedan intervju, niti sam, ni u naznakama, nešto negativno o nekom iz SNP-a konstatovao. To rade oni koji nemaju podršku u partiji, pa se onda obraćaju preko određenih medija, znam i na koji način i zbog čega ti mediji pišu o jednoj strani, a satanizuju mene. Međutim, ja to dobro podnosim jer sam rekao – mi unutar SNP-a se najbolje poznajemo i odluku na Kongresu će donijeti članovi partije, oni koji SNP drže i koji ga vode naprijed.

U Herceg Novom nijesmo prešli cenzus, ja sam molio predsjednika tadašnjeg Opštinskog odbora (Milana Jančića – prim. aut.) da dođem, on nije htio da me pozove da vidimo šta možemo da uradimo, da pričamo s ljudima, a dolazio je g. Šćekić.

Kad sam tražio da se održi Opštinski odbor, da pokrenemo rad u partiji uoči izbora, bile su priče da ne može da se organizuje. Kad sam ja rekao da idem na put samo jedan dan, i da to moramo završiti, baš toga dana, kad sam ja otišao, održan je Opštinski odbor i tamo je bio g. Šćekić.

Kad sam osjetio šta se dešava, ja sam g. Jančića zvao na svako Predsjedništvo, on je obećavao da imaju četiri mandata, da stvaraju koalicije… Onda je on na kraju rekao da se raduje što SNP ide sam, da o cenzusu nema nikakve priče, da imaju tri ili pet puta više glasova nego što su na kraju dobili. Na kraju su pretrpjeli fijasko, SNP je pretrpio fijasko na izborima u Herceg Novom, zahvaljući takvom postupanju.

Mnogi u Herceg Novom su napustili opštinski odbor zbog takvog djelovanja… I onda je Glavni odbor donio odluku da se raspušti Opštinski odbor u Herceg Novom. Jedan tako raspušteni opštinski odbor, koji nema nikakva ovlašćenja, okupio je određenu grupu ljudi i formirali su navodno odbor, tome je valjda prisustvovao i Dragoslav Šćekić.

Bilo je i drugih koji su tražili da se formira opštinski odbor u Herceg Novom, bilo je tu više ljudi nego ovih koji su formirali, ja sam rekao ne, i jednima i drugima. Poslije Kongresa će se formirati opštinski odbor u Herceg Novom i to će biti regulisano. Isključivi krivac za sve to je Opštinski odbor u Herceg Novom.

Pojedini mediji su prethodnih dana pisali da će g. Šćekić, ukoliko ne pobijedi na Kongresu, napustiti SNP i formirati svoju stranku, te da će sa sobom povući dio članstva partije. Ukoliko se to desi, šta ćete uraditi da zadržite taj dio, koji bi eventualno pošao za Šćekićem?

Oni koji istinski vole SNP i koji su tu zbog SNP-a, koji cijene vrijednosti partije, koji nemaju lične želje i ambicije mimo stranke, koji nijesu tu zbog lične promocije i privilegija koje bi eventualno mogli dobiti, sigurno će ostati u SNP-u.

Imam ohrabrujuće vijesti s terena da, iako bi g. Šćekić formirao partiju, da će oni ostati u SNP-u. Da li će neki mali dio SNP-a poći za Šćekićem? Ja im savjetujem da ne idu, jer je to put u bespuće. Oni nigdje neće doći, kao ni mnogi koji su izašli iz SNP-a. Da li će g. Šćekić formirati partiju, to je pitanje za njega, ali ja znam da na Kongresu neće pobijediti.

Ukoliko g. Šćekić izgubi na Kongresu, a potom napusti SNP i formira svoju stranku, da li će on ostati dio Vlade?

Onaj ko ne bude dio SNP-a i bude napustio partiju, ne može zadržati nijednu poziciju u ime SNP-a. To je definitivno. Znam kakav će rezultat biti na Kongresu, ali pod nekom krajnjom pretpostavkom, da bude drugačije, ja sam dijete SNP-a i ja ću biti u SNP-u.

 

Izvor: Vijesti

Continue Reading

Politika

Vlada usvojila PUP Glavnog grada, kolektor ostaje u Botunu

PUP Podgorica

Predlog Izmjena i dopuna Prostorno-urbanističkog plana (PUP) Glavnog grada Podgorice usvojen je na telefonskoj sjednici Vlade.

“Vlada je 15. avgusta 2025. godine, u skladu s članom 10 Uredbe o Vladi, bez održavanja sjednice, na osnovu pribavljene saglasnosti većine članova Vlade, donijela Odluku o donošenju izmjena i dopuna Prostorno – urbanističkog plana Glavnog grada Podgorice, Odluku o donošenju izmjena i dopuna Prostorno – urbanističkog plana Opštine Pljevlja, kao i Odluku o donošenju Urbanističkog projekta za kompleks pravoslavnog Sabornog hrama u Budvi. Vlada se upoznala sa Pravilnikom o izmjenama Pravilnika o načinu sprovođenja carinskog postupka za robu koja se koristi za snabdijevanje prevoznih sredstava u međunarodnom saobraćaju, vrsti robe i količinskim ograničenjima”, piše u saopštenju.

Osnovna novina PUP-a Podgorice je novo naselje Velje brdo na kojem država planira da izgradi čak 20.000 stambenih jedinica. Najvažniji planski dokument, što se tiče Podgorice, nakon Prostornog plana Crne Gore čeka se od kraja prošle godine, a nedavno su objavljene primjedbe i odgovori obrađivača na ovaj dokument.

Prema PUP-u kolektor koji je prethodnih nedjelja bio u žiži javnosti i stvorio političke tenzije u vladajućoj većini ipak ostaje u Botunu.

 

Continue Reading

Politika

SNP Zeta: Podrška jedinstvu i razvoju partije

Na redovnoj sjednici Opštinskog odbora SNP Zeta, održanoj u susret predstojećem Kongresu partije zakazanom za 30. avgust, „uspješno su sprovedene sve planirane aktivnosti u atmosferi međusobnog uvažavanja, poštovanja i pune demokratičnosti“, navodi se u saopštenju.

Sjednicom je predsjedavao predsjednik OO SNP Zeta Branko Noković, koji je, kako se ističe, predstavio rezultate rada u prethodnom periodu, „posebno naglasivši značaj otvaranja Kancelarije Ministarstva poljoprivrede u Zeti, što predstavlja ključan korak za razvoj ovog poljoprivrednog područja“.

U saopštenju se navodi da je „konstatovano zadovoljstvo radom Javne ustanove KIC Zeta, kojom uspješno rukovodi predsjednik OO SNP Branko Noković, čime se potvrđuje odgovoran i posvećen pristup SNP-a kada preuzme vođenje javnih institucija“.

Kako se dodaje, izabrano je 12 delegata iz Zete koji će, zajedno sa sedam članova Glavnog odbora iz ove opštine, učestvovati u izboru predsjednika partije.

„Kao kandidati za predsjednika SNP-a predloženi su potpredsjednica partije i poslanica u Skupštini Crne Gore Slađana Kaluđerović, aktuelni predsjednik SNP-a i ministar poljoprivrede Vladimir Joković, te potpredsjednik SNP-a i ministar sporta i mladih Dragoslav Šćekić“, stoji u saopštenju.

OO SNP Zeta izabrao je i četiri člana Glavnog odbora za naredni saziv, „ravnopravno zastupljene po polu – dva muškarca i dvije žene“, uz podsjećanje da su po funkciji članovi GO i Kaluđerović i Noković. Posebno je, kako se navodi, istaknuto zadovoljstvo radom poslanice Slađane Kaluđerović „kroz predlaganje zakonskih rješenja od značaja za cjelokupno društvo, kao i kroz konkretne rezultate ostvarene na teritoriji Zete“.

Takođe, članovi odbora su dali „punu podršku Slavku Vukčeviću, funkcioneru SNP-a i članu Odbora Željezničkog prevoza, u njegovoj borbi za izmještanje kolektora iz Botuna – jednog od ključnih ekoloških pitanja za naš kraj“.

Na kraju sjednice, „naglašena je važnost očuvanja jedinstva partije nakon Kongresa“, te poručeno da je SNP „partija sa dubokim korijenima u narodu i u temelju državnog bića Crne Gore“, a cilj ostaje „umrežavanje i snaženje unutar OO Zeta i kroz saradnju sa svim partijskim tijelima širom zemlje“.

„SNP je dokazao da je politička snaga koja svojim djelovanjem, i na riječima i na djelu, zaslužuje povjerenje građana. Ponosni smo na ono što smo postigli, ali još odlučniji da nastavimo putem razvoja, odgovornosti i stabilnosti. Predstojeći Kongres vidimo kao redovnu i zdravu fazu u našem rastu, koja će nas dodatno ojačati“, zaključuje se u saopštenju.

Continue Reading

Facebook

Istaknuto

Najnovije

Istaknuto