Politika

DIK odbila svih devet prigovora Svetosavske srpske liste; Mugoša: Nema povrede biračkog prava

Svetosavska srpska lista ima rok od 48 sati, od kada im mi uručimo rješenje, da se žali Ustavnom sudu, rekao je predsjednik DIK-a.

Svetosavska srpska lista ima rok od 48 sati, od kada im mi uručimo rješenje, da se žali Ustavnom sudu, rekao je predsjednik DIK-a.

Državna izborna komisija (DRI) odbila je svih devet prigovora koje je Svetosavska srpska lista, na čelu sa Mirkom Rmandićem, predala žaleći se na povredu izbornih prava tokom 23. oktobra kada su održani lokalni izbori za novi saziv Skupštine Glavnog grada. To je urađeno na sinoćnjoj sjednici Državne izborne komisije, a da su prigovori odbijeni potvrdio je Nikola Mugoša, predsjednik DIK-a.

– Državna izborna komisija zaključila je da su prigovori neosnovani, jer nije došlo do povrede biračkog prava koje bi vodilo ponavljanju glasanja. Svi kojima su prigovori odbijeni od strane izbornih komisija DIK-u se mogu žaliti u roku od 72 sata od kada im je rješenje dostavljeno od strane OIK-a. Kada kome ističe rok ne znamo, jer se podnosiocima rješenja uručuju u različito vrijeme. Svetosavska srpska lista ima rok od 48 sati, od kada im mi uručimo rješenje, da se žali Ustavnom sudu – rekao je Nikola Mugoša.

Inače, Svetosavska srpska lista predala je devet prigovora i tražila uvid u izborni materijal, a u nedjelju, 23. oktobra dobili su podršku od 220 građana čime su se našli daleko ispod cenzusa za odbornički mandat. Prigovori su se odnosili na to da na biračkom mjestu 77 D glasaču nije omogućeno da glasa putem pisma, na biračkom mjestu 5 osoba sa invaliditetom nije mogla da ostvari biračko pravo jer ono nije prilagođeno njima, a na biračkom mjestu 70 birač je pokušao da ubaci dva glasačka listića. Takođe, imali su prigovor da su na mjestu 78 D pronađena dva glasačka listića manje od broja kontrolnih kupona, da je na biračkom mjestu broj 73 A deset glasačkih listića poništeno bez obrazloženja, a na biračkom mjestu 78 nije omogućeno da dva glasača glasaju putem pisma, dok na biračkom mjestu 65A članovi biračkog odbora nijesu htjeli da se testiraju prije ulaska u Klinički centar. Izbornoj komisiji Glavnog grada, a zatim i Državnoj izbornoj komisiji uložili su i prigovor jer predstavnicima njihove liste nije dozvoljeno da učestvuje u debatama u dvije TV emisije, ali i prigovor da su tokom predizborne tišine strani državljani učestvovali u agitovanju za pojedine učesnike na izborima.

Izvor: Dan

Sledeće

Nova generacija koja ce proširiti Evropu na istok

Ne propustite

Abazović: Upozoravao sam Kenteru na Spičanovića

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Joković: Na današnji dan pozivamo na jedinstvo i pomirenje

Photo by Portal Zeta

Povodom 13. jula – Dana državnosti Crne Gore, upućujem vam najiskrenije čestitke u ime Socijalističke narodne partije Crne Gore i u svoje lično ime, kazao je predsjednik SNP-a Vladimir Joković.

“Na današnji dan s ponosom se prisjećamo dva velika istorijska trenutka – međunarodnog priznanja crnogorske državnosti na Berlinskom kongresu 1878. godine i slavnog narodnog ustanka protiv fašizma 1941. godine. Ove dvije svetinje predstavljaju stubove slobodarske tradicije naše države i vječni su podsjetnik da Crna Gora pripada svom narodu – onima koji su je stvarali, branili i čuvali” navodi se u saopštenju.

SNP Crne Gore u kontinuitetu baštini te vrijednosti: slobodu, pravdu, solidarnost i borbu za dostojanstven život svakog čovjeka. Vjerujemo u Crnu Goru kao zemlju svih njenih građana, u kojoj nema mjesta za podjele, revanšizam i ucjene, već u kojoj je narod taj koji odlučuje, a država ta koja štiti njegove interese, ističe Joković.

“Naša borba je borba za narodnu državu, za ekonomsku sigurnost, za snažnu podršku domaćem seljaku, radniku i penzioneru. To je borba za državu u kojoj se cijeni rad, poštuje porodična vrijednost, njeguje vjera, tradicija i identitet, ali istovremeno gradi društvo u kojem su svi ravnopravni i slobodni. Na današnji dan pozivamo na jedinstvo i pomirenje, jer samo zajedno možemo graditi Crnu Goru koja će biti jaka, poštovana i pravedna”, zaključuje Joković.

Politika

Spajić: 13. jul – duboko ukorijenjen izraz crnogorskog slobodarskog duha i evropskog opredjeljenja

Povodom Dana državnosti i Dana ustanka naroda Crne Gore, premijer Milojko Spajić uputio je čestitku građankama i građanima, naglašavajući da ovaj datum predstavlja duboko ukorijenjen izraz crnogorskog slobodarskog duha i evropskog opredjeljenja.

Dan državnosti nas podsjeća na događaje koji predstavljaju najdublji izraz našeg beskompromisnog i kosmopolitskog kolektivnog opredjeljenja. Put slobode, pravde i građanske solidarnosti nije samo naš savremeni ideal – on je rezultat viševjekovne borbe i požrtvovanja naših predaka, poručio je Spajić.

Ističe da savremena Crna Gora svoje temelje gradi na vrijednostima koje su utkane u 13. jul 1878. godine, kada je Crna Gora dobila međunarodno priznanje na Berlinskom kongresu, kao i u 13. jul 1941. godine, kada je narod ustao protiv fašističkog okupatora.

“Dužni smo, odgovorni pred precima, a obavezni pred potomcima, da taj put nastavimo – kroz širenje i osavremenjavanje temeljnih vrijednosti 13. jula. Te vrijednosti su garant uspješnog nastavka i završetka reformskog procesa i našeg članstva u Evropskoj unije”, poručio je predsjednik Vlade.

Spajić je izrazio uvjerenje da će Crna Gora i u vremenu pred nama pokazati visoki nivo nacionalne zrelosti i društvenog jedinstva oko ključnih pitanja razvoja i napretka.

“Siguran sam da ćemo, kao mnogo puta do sada, dokazati snagu konsenzusa i dostojanstveno dočekati 150. godišnjicu Berlinskog kongresa kao punopravna članica Unije najnaprednijih evropskih država”, naglasio je premijer.

Na kraju, Spajić je građanima još jednom čestitao najveći državni praznik.

“Živjela Crna Gora”, poručuje u čestitki.

Politika

NATO nameće harač za članstvo, Knežević traži referendum

Proglasiti “istorijskom” odluku da Crna Gora odsad izdvaja za NATO oko 460 miliona eura ravno je gašenju požara kanisterima benzina, kazao je lider Demokratske narodne partije Milan Knežević.

Država koja nema auto-puteve, bolnice, domove zdravlja, škole, vrtiće, proslavlja novih 460 miliona izdatka za NATO i još zahvaljuje što nam je učinjena čast da sve to platimo iz novih kredita, kazao je Knežević.

“Zato smatram da bi povodom ove “istorijske” odluke na referendumu trebalo konsultovati crnogorske građane da li su za to da izdvajamo 460 miliona za NATO. Ako to mogu jedna Španija i Slovenija, valjda nijesmo ni mi gori od njih”, dodao je Knežević.

Posebno jer, po posljednjem istraživanju od prije desetak dana u koje sam imao uvid, članstvo Crne Gore u NATO podržava ispod 50% crnogorskih građana. I to osam godina nakon odluke donesene u Skupštini, dok smo mi bili lažno optuženi da smo planirali državni udar kako bi zaustavili isto to učlanjenje, ističe Knežević.

“Evo, niko im dosad nije smetao da povećaju tu podršku građana, mene su odmah poslije učlanjenja zatvorili, poslije prvostepeno presudili, a septembra 2020. godine nam zabranili pristup bezbjednosnom sektoru. Nijesmo im smetali, niti sad ikome smetamo da sprovodi NATO standarde po Crnoj Gori. Zato i mislim da treba organizovati referendum i pitati građane imamo li negdje pametnije uložiti ovih 460 miliona nego što ulažemo u ovu vojnu alijansu”, zaključuje u saopštenju.