Politika

Danilović: Predsjednik treba mudro da miri građane

Predsjednik Crne Gore nema nadležnosti da mijenja Ustav ili vodi ekonomsku politiku, ali je ima ogroman legitimitet i da treba strpljivo i mudro da miri tamo gdje drugi svađaju, poručio je predsjednički kandidat i lider Ujedinjene Crne Gore Goran Danilović.

“Miriti i ujediniti se moramo, uostalom ta želja je upisana u imenu stranke na čijem sam čelu. Od jednog uslova, međutim, nema odustajanja – pomirenje u istini je uslov. A šta je istina i juče i danas? Istina je da Milo Đukanović decenijama truje i zasipa javni prostor lažima i te laži moraju biti odbačene. Jedna od najkrupnijih je da Crnoj Gori prijeti velikosrpska hegemonija, a da je SPC ključni hegemon. Od toga se ne odustaje ni nakon što je 30. avgusta 2020 polomio zube na toj laži”, naveo je Danilović u izjavi za medije.

Istina je, kako kaže, da je srpski narod mrcvaren i da su mu oduzimana i oduzeta mnoga pojedinačna i kolektivna prava diskriminatorskim Ustavom, a konačan poraz i progon izbjegnut je, kako kaže Danilović, žilavošću tog istog naroda i veličanstvenim otporom na litijama koje su podržali mnogi pripadnici drugih naroda i vjera.

“Pomirenje je da se ta nepravda ispravi i da to prihvate političke elite, i to kao znak poštovanja prema srpskom narodu, prema svojim, a ne tuđim građanima, prema svojoj, a ne tuđoj istorijskoj istini. Pomirenje je da se građani, a samim tim i pripadnici svih naroda, izjednače u pravu na rad, u pravu na zdrav i kvalitetan život, da se uravnoteženo razvijaju svi krajevi Crne Gore, živjeli u njima dominantno Crnogorci, Srbi, Bošnjaci ili Albanci”, kazao je Danilović.

Istina je da se sa nepromijenjenim DPS-om i njenim, istim, diskriminatorskim rukovodstvom koje i dalje vodi svađalački rat sa narodima i kulturama, potirući istine, ne možemo miriti prije nego se te opasne laži i lažovi ne detronizuju do kraja.

Istina je, kako ističe Danilović, da nam treba bogatiji i srećniji život, da su nam nasušno porebnne veće plate.

“Istina je i da to ne znači da naše razlike treba da se ukinu, da su naše različite kulture i tradicije smetnja napretku. Istina je da nijesu u minule dvije decenije diskriminisani samo Srbi, ali je istina da DPS Ustavom nije niko diskriminisan kao srpski narod. Istina je da neće biti sloge bude li Crna Gora samo srpska, ali je istina da treba da bude i srpska i to onoliko koliko zaslužujemo svojim postojanjem, koliko je naša i koliko smo mi njeni”, poručio je Danilović.

Istina je, kako kaže, da je zemlja Crna Gora naša majka, ali je istina da država Crna Gora mora podjednako da gleda na sve građane i narode u njoj.

“Istina je da su kriminalci i lažovi razorili biće naše države, da su isfabrikovali prijeteće nacionalizme kako bi nas držali u svađi i potlačenosti. To ne znači, međutim, da je sramota pominjati i voljeti svoj narod, svoju kulturu i naciju, da je sramota biti svoj, poštovati druge i ljubomorno čuvati svoje. Istina je da predsjednik Crne Gore nema nadležnosti da mijenja Ustav ili vodi ekonomsku politiku, ali je istina i to da ima ogroman legitimitet i da treba strpljivo i mudro da miri tamo gdje drugi svađaju”, ističe Danilović.

Predsjednik, kako kaže Danilović, ne može da traži sredinu između istine i laži jer kompromis izmedu to dvoje uvijek laž.

“Dužan je da ukazuje na procese koji nas dijele i razaraju, da ukazuje na obavezu Skupštine i Vlade da se posvete materijalnom i duhovnom napretku građana, da štiti obespravljene pojedince, zajednice i narode, da štiti ustavna prava svih makar pojedine norme Ustava i dalje bile diskriminatorne”, naveo je predsjedniški kandidat UCG.

Obaveza predsjednika Crne Gore je, kako kaže Danilović, da sve što treba mijenjati bude rađeno na demokrstski način, javno i bez pritiska. Nepravde se, ističe on, ne mogu ispravljati novom diktaturom i nepravdama od strane nove vlasti.

“Istina je da predsjednik države predstavlja Crnu Goru u zemlji i inostranstvu, ali je istina da do sada nikada nije predstavljana cijela država, nego uvijek i samo politički interes tijesne većine. Da se pomirimo da, ali da se pomirimo u istini i sa istinom. Đukanovićeva politika je satkana od laži i ultimatuma, od pritisaka i ucjena – sa njim i tom politikom pomirenja nema. Laž mora biti detronizovana”, zaključio je Danilović.

Sledeće

AEM podsjeća političke stranke da ne koriste maloljetnike u političke svrhe

Ne propustite

SNP: Podržaćemo Andriju Mandića

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Ni nakon tri godine SO Zeta nije usvojila deklaraciju o nepriznavanju Kosova

Urednik

U političkom životu postoje odluke koje mijenjaju tok stvari – i postoje one koje služe samo da ostave utisak da se nešto radi. Deklaracija o poništenju i nepriznavanju Odluke o priznanju Kosova u SO Zeta nesumnjivo pripada ovoj drugoj kategoriji.

Kada je rukovodstvo Opštine Zeta najavilo dokument koji bi, kako je predstavljeno, trebalo da artikuliše stav „većinske Crne Gore“, činilo se da lokalna vlast ulazi u ozbiljan politički proces. Međutim, vrlo brzo se pokazalo da iza te najave ne stoji ni institucionalna volja, ni politička dosljednost.

Tri godine kasnije, deklaracija nije usvojena. Nije postala dio pravnog sistema. Nije proizvela nikakvu obavezu. Nije čak ni dobila priliku da bude predmet ozbiljne skupštinske rasprave. Većina u Skupštini opštine Zeta jednostavno je nije stavila na dnevni red.

To nije proceduralni propust – to je politička odluka.

deklaracija zeta kosovo

Jer kada vlast želi da nešto usvoji, ona to i uradi. Kada ne želi – tema se razvlači, odlaže i na kraju zaboravlja. Upravo to se dogodilo sa deklaracijom koja je, u javnosti, predstavljena kao pitanje od „istorijskog značaja“.

Sličan obrazac viđen je i u slučaju kolektora u Botunu. Lokalna vlast je organizovala referendum, podigla očekivanja i predstavila proces kao borbu za interese građana. Međutim, kao i u slučaju deklaracije, rezultat nije imao pravnu snagu. Kolektor nije zaustavljen, niti je referendum proizveo obavezujuće posljedice.

Dakle, dva procesa – ista logika: snažna politička retorika, slaba institucionalna realizacija.

Ono što povezuje ova dva slučaja jeste način na koji se politika u Zeti vodi – kroz teme koje mobilizuju emocije, a ne kroz odluke koje proizvode konkretne efekte. Kosovo kao identitetsko pitanje i Botun kao lokalno pitanje egzistencije postali su instrumenti političkog opstanka, a ne rješavanja problema, od glasne najave do tihog povlačenja.

Ako je deklaracija zaista bila izraz „volje naroda“, kako se tvrdilo, onda je njen izostanak iz skupštinske procedure poruka da ta volja nije bila prioritet – već sredstvo.

Zeta tako danas ostaje primjer politike koja proizvodi događaje, ali ne i odluke. U kojoj se organizuju referendumi bez posljedica i najavljuju deklaracije bez epiloga. Deklaracija nije usvojena, kolektor nije zaustavljen, ali su politički poeni – makar privremeno – ubirani.

Politika

Zoran Lakušić razriješen, izabran novi Odbor direktora Regionalnog vodovoda

Nakon što je partija Milana Kneževića napustila Vladu, na red su došle i smjene njenih funkcionera. Tako je kadar Demokratske narodne partije Zoran Lakušić, iako je ostavku podnio još u decembru 2024. godine, tek juče smijenjen sa funkcije predsjednika Odbora direktora Regionalnog vodovoda „Crnogorsko primorje“.

Vlada Crne Gore imenovala je novi Odbor direktora Regionalnog vodovoda „Crnogorsko primorje“.

Boro Lučić izabran je za novog predsjednika. On je magistar pomorstva i predstavnik Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera.

Za članove su izabrani: Rajko Radusinović, diplomirani inženjer elektrotehnike, predstavnik Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera; Dritan Redža, magistar fizičke kulture, predstavnik istog ministarstva; Miloš Stanković, diplomirani menadžer, predstavnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede; Jelena Janićijević, magistar menadžmenta u turizmu i ugostiteljstvu, predstavnica Ministarstva zdravlja; Ivan Rakonić, diplomirani pravnik, predstavnik Ministarstva finansija; i Lazar Pešić, magistar menadžmenta u saobraćaju, predstavnik Generalnog sekretarijata Vlade Crne Gore.

Politika

PES: Identitetske teme mogu na red nakon ispunjenja obaveza iz evropske agende

Teme koja zahtijevaju šire društvene konsultacije i tiču se identitetskih pitanja mogu doći na red nakon ispunjavanja svih obaveza iz evropske agende, poručili su iz Pokreta Evropa sad (PES).

Iz Demokratske narodne partije (DNP) saopštili su ranije da očekuju da se na dnevnom redu sjednice Skupštine zakazane za danas nađe Predlog dopuna zakona o državnim simbolima i Danu državnosti Crne Gore, kojim je predviđeno uvođenje trobojke kao narodne istorijske zastave.

Iz PES-a su kazali da u potpunosti uvažavaju pravo kolega iz opozicionog DNP-a da bez ikakvih konsultacija kandiduju inicijative koje su dio njihove političke agende, ali da su dužni da konstatuju da su zajednički usvojili Barometar 26 kojim su zajedno dali apsolutni prioritet temama koje su ključne i neophodne za evropski put Crne Gore.

“U tom smislu naš pristup i otvorenost za razgovore i na ovu temu se nijesu promijenili, pa stoga teme koja zahtijevaju šire društvene konsultacije i tiču se identitetskih pitanja mogu doći na red nakon ispunjavanja svih obaveza iz evropske agende”, kazali su iz PES-a.

Iz te stranke su istakli da se njihov odnos prema tim pitanjima ne može i ne smije tumačiti kroz dnevnopolitičke konstrukcije.

“Riječ je o temama koje imaju istorijsku i društvenu težinu i koje zahtijevaju ozbiljan, inkluzivan i odgovoran pristup, a ne jednostrane poteze u dnevnopolitičke svrhe”, kaže se u saopštenju.

Iz PES-a su rekli da vjeruju da u ovom trenutku Crna Gora mora ostati fokusirana na strateške prioritete, prije svega na proces pristupnih pregovora, kao i na cilj zatvaranja preostalih otvorenih poglavlja do kraja godine.

“Podsjećamo da je upravo Barometar 26, koji je podržao i DNP, pedvidio formiranje posebnog mehanizma za razrješenje pitanja polarizujućih tema, kojim bi se stvorio širi, formalni dijalog, vodeći računa da je ishod procesa u skladu sa evropskim standardima i u interesu svih građana Crne Gore”, navodi se u saopštenju.

Iz PES-a su poručili da vjeruju da je za eventualno rješavanje ovih pitanja neophodno političko iniciranje i djelovanje koje počiva na povjerenju, partnerstvu i iskrenoj namjeri da se dođe do održivih i inkluzivnih rješenja.