Među nekoliko desetina članova kriminalnih klanova sa područja Zete koji se bave zelenašenjem, u taj ilegalni posao, prema operativnim podacima bezbjednosnih službi, uključeni su i neki od kradljivaca šljunka, ali i vlasnici poznatog lanca restorana…

Obavještajni podaci pokazuju da na području Zete zelenaše pripadnici škaljarskog i kavačkog klana, ali i drugih organizovanih kriminalnih grupa, poput one čiji vođa je Igor Krstović, ali i osobe bliske bezbjednosno interesantnim licima – braći Lambulić…

Izvori “Vijesti” navode da su službe registrovale i obrazac po kojem prikrivaju kako su se domogli vrijednih nekretnina – kroz mehanizam dužničkog ropstva, u kojem se dug pretvara u omču, a potpis u presudu.

“Nedavno je u vlasništvo dvojice kamataša sa područja Zete prešla izuzetno vrijedna imovina u Podgorici. Vjerujemo da je model bio isti kao i u većini slučajeva do sada – smišljenim prevarama, odnosno, na način da ciljano i planski, namjerno ne preuzimaju rate kako bi istekao rok upisan u, najčešće fiktivnom ugovoru. Potom slijede pritisci da se isplati ukupno potraživanje, obračunavanje kamate na kamatu, što otplatu duga čini nemogućom. Kada žrtve shvate da ne mogu vratiti dug, ostaje im samo jedno – da potpišu saglasnost za prenos vlasništva”, navode izvori iz bezbjednosnog sektora.

Objasnili su i kako funkcioniše mehanizam organizovane naplate dugova pod kamatom, ističući brutalnost pojedinih zelenaša sa područja Zete.

“Osim psihološkog pritiska, maltretiranja dužnika doslovno iz minuta u minut, operativni podaci ukazuju i da neki od zelenaša iz Zete konstantno zastrašuju svoje klijente, čak ako im i sat zakasne sa ratom, prijete im, tuku ih, zlostavljaju. I u tim slučajevima, koji su do sada ostajali neprijavljeni, najčešći uzrok zbog kog ostaju van domašaja pravde je strah žrtve, nedostatak materijalnih dokaza, jer se novac daje na ruke bez priznanice”, objašnjavaju sagovornici.

O brutalnosti jednog od zetskih kamataša Vijesti su nedavno pisale, u ispovijesti jedne od njegovih žrtava, koja je priznala da je u dužničkom ropstvu zbog kockanja.

“…Problem je što kada jednom uzmeš novac, više ti ne daju da iskočiš. To je jedina istina. To rade obračunavanjem kamate na kamatu, pritiscima, prijetnjama. Da pojasnim, ako dugujete kamatašu 3.000 eura i mjesečno mu plaćate 300 eura, ako u danu u kom treba da mu date ratu nemate, on kaže dobro, sada si mi dužen 5.000 eura, jer sam od tih 300 eura danas trebao da zaradim toliko. To radi B. Rašović iz Zete, on je najbrutalniji. Zatvara ljude u gepek, vozi ih, tuče ih, otima ih… Slično rade i A. Vujović i P. Kujović iz Podgorice. Sa tim niko ne može da se izbori”, rekao je nedavno taj sagovornik Vijesti.

Obavještajni podaci pokazuju da na području Zete zelenaše pripadnici škaljarskog i kavačkog klana, ali i drugih organizovanih kriminalnih grupa, poput one čiji vođa je Igor Krstović, ali i osobe bliske bezbjednosno interesantnim licima – braći Lambulić.

“Sa područja Zete, pored više pripadnika OKG Igora Krstovića – S. Ivezić, St. Popović, P. Krstović, B. Popović, Sr. Popović i mnogih drugih, u zelenašenje je uključeno više drugih zetskih bezbjednosno interesantnih lica”, pokazuju operativni podaci.

Do nekih od zetskih kamataša obavještajci su došli produbljujući saznanja o zelenašima iz Budve, jer, kako navode, imaju iste žrtve, koje im duguju po nekoliko stotina hiljada eura pod kamatu, a ukupno nekoliko miliona eura…

U operativnim dokumentima navedena su imena budvanskih zelenaša od kojih je taj tridesetogodišnjak iz Budve posudio 400.000 eura, ali i objašnjeno kako je dug u kratkom roku narastao na 630.000 eura.

Pojašnjeno je i da je isti Budvanin novac posuđivao od nekoliko bezbjednosno interesantnih osoba, a onda uz pomoć posrednika Sr. Popovića, došao do zelenaša B. Popovića iz Zete, Krstovićevog saradnika.

“ Prema novijim podacima, saradnik Krstovića koji je izuzetno aktivan u poslovima zelenašenja je B. Popović… Bezbjednosno interesantno lice iz Budve M. K. koji duguje nekoliko miliona eura uzetih sa kamatom od više bezbjednosno interesantnih lica iz Crne Gore i iz inostranstva, između ostalih i B. Popoviću duguje značajna novčana sredstva sa kamatama. Nedavno smo registrovali niz prijetnji koje je na račun K. i njegove porodice uputio Popović. Kao posrednik prilikom primopredaje novca između K. i B. Popovića bio je Sr. Popović”, objašnjavaju sagovornici lista.

Operativci bezbjednosnog sektora naglašavaju i da su registrovali da je saradnik braće Lambulić – R. Adžiahmetović “intenzivirao aktivnosti zelenašenja”.

Navode i da je zapaženo da Adžiahmetović “povremeno prelazi državne granice sa sinovima braće Lambulić”.

“Osim njih, u zelenašenje su uključena i zetska bezbjednosno interesantna lica: M. Vučković, Đ. Peličić, B. Maraš, M. Ceković, B. Rašović, P. Đuretić, braća D. i D. Radičković, zatim dvojica Kneževića – M. i R., kao i trojica Matanovića – V., M. i D. kao i M. Rončević i J. Bećirović i brojna druga lica, među kojima i pojedinci koji su prepoznati kao osobe koje nelegalno vade šljunak iz rijeke Morače… Evidentirano je da Bećirović ostvaruje veoma indikativne kontakte i blisku saradnju sa pojedinim od značajnijih organizatora zelenaških aktivnosti u posljednjem periodu, na prvom mjestu sa kriminogenim licem Rončevićem, sa kojim organizuje zelenaške poslove”, objašnjavaju sagovornici Vijesti.

Istraživanje “Vijesti” pokazuje da se dužničko ropstvo ne dešava samo “neodgovornima”. U njega mogu upasti svi – i mirni i vrijedni, i radni i odgovorni, i jaki i slabi. Zelenaši čekaju samo trenutak slabosti.

Potvrđuju to i rezultati ankete – dio građana se zaduživao iz nužde, kada institucionalna pomoć nije bila dostupna ili je bila prespora, dok je značajan broj ulazio u dugove kako bi održao stil života iznad realnih mogućnosti ili pokrio kockarske gubitke, odluke koje danas, u razgovoru sa novinarkom, prepoznaju kao teške lične greške.

Ko daje novac ili druge potrošne stvari na zajam i pri tome ugovori nesrazmjernu imovinsku korist, kazniće se zatvorom do tri godine i novčanom kaznom, glasi opis krivičnog djela “zelenaštvo” u Krivičnom zakoniku (KZ) Crne Gore.

Ako zelenaš pri tome “iskorišćava teško imovinsko stanje, teške prilike, nuždu, lakomislenost ili nedovoljnu sposobnost za rasuđivanje oštećenog”, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do tri godine i novčanom kaznom.

KZ propisuje da se zelenaš može kazniti zatvorom od šest mjeseci do pet godina i novčanom kaznom ako su nastupile teške posljedice za oštećenog ili je učinilac pribavio imovinsku korist u iznosu koji prelazi tri hiljade eura.

“Vijesti” su već objavile da bezbjednosni sektor naglašava kako rezultata u borbi protiv zelenaša nema zbog nekoliko glavnih problema u procesuiranju kamataških grupa – straha žrtve, nedostatka materijalnih dokaza…

“…Jedini dokaz je često svjedočenje žrtve, a često je i povlačenje iskaza. Nerijetko se, naime, dešava da žrtva prijavi zelenašenje, ali pod pritiskom ili prijetnjama na samom suđenju promjeni iskaz i kaže da joj je zapravo samo učinjena usluga i da je to bio beskamatni zajam. Tada predmet pada u vodu”, piše u spisima.

U jeku feljtona o razmjerama zelenašenja u Crnoj Gori, iz Uprave policije saopšteno je da su, po nalogu direktora te bezbjednosne institucije Lazara Šćepanovića, formirana dva posebna tima sa zadatkom da sistematski i temeljno ispitaju sve do sada prijavljene slučajeve zelenašenja, ali i da istraže kako su u prethodnom periodu u tim predmetima postupale njihove kolege. Naveli su i da je zadatak tih timova da u novim predmetima, sa posebnom pažnjom i senzibilitetom, preduzimaju sve zakonom propisane mjere i radnje u cilju zaštite lične i imovinske sigurnosti građana.

Objašnjavajući da je zelenaštvo nerijetko povezano sa drugim krivičnim djelima, poput nasilničkog ponašanja, iznude, prijetnji i tjelesnih povreda, iz te bezbjednosne institucije pozvali su građane da im prijavljuju zelenašenje, garantujući im profesionalan i konspirativan pristup…

Izvor: Vijesti

Policija je večeras, po nalogu tužilaštva, pozvala na saslušanje bivšu državnu službenicu Mirjanu Pajković. Ona se trenutno nalazi u prostorijama OB Podgorica. Kako saznaje Portal RTCG, nakon saslušanja tužilac će odlučiti da li u njenom postupanju postoje elementi krivičnog djela.

U javnosti su se danas pojavila dva eksplicitna snimka. Na jednom su navodno Pajkovićeva i Nikola Drecun, kojeg policija potražuje zbog sumnje da je počinio najteža krivična djela.

Ranije je objavljen i video za koji je dio medija napisao da je snimljen u prostorijama Vlade.

Tim povodom oglasili su se iz Vlade Crne Gore, i demantovali te navode.

“Imajući u vidu da su se u javnosti pojavili određeni video snimci bivše generalne direktorice u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava za koje pojedini mediji navode kako su nastali u prostorijama koje “neodoljivo liče na kabinete unutar zgrade Vlade Crne Gore koja se nalazi u Karađorđevoj ulici” obavještavamo javnost da u konkretnom slučaju nijesu u pitanju prostorije Generalnog sekretarijata Vlade Crne Gore”, kaže se u saopštenju.

Mole medije da se, kako kažu, u cilju očuvanja profesionalnih standarda uzdrže od dijeljenja ove, netačne informacije.

Apelacioni sud Crne Gore je uvažio žalbu Specijalnog državnog tužilaštva u Podgorici, pa je povodom te žalbe i po službenoj dužnosti, ukinuo presudu Specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici i predmet vratio prvostepenom sudu na ponovno suđenje.

Rješenje je donijeto nakon tajnog vijećanja i glasanja od 24. februara 2026.godine.

“Prvostepenom presudom optuženi Duško Knežević, Branislav Todorović, Živko Šljivančanin, Tamara Krdžić, Goran Grujović, Tomica Knežević i Slavoljub Stijepović oslobođeni su od optužbe da su izvršili i to optuženi Duško Knežević krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, optuženi Tomica Knežević, Branislav Todorović, Živko Šljivančanih, Goran Grujović i Tamara Krdžić krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i da su kao saizvršioci izvršili krivično djelo pranje novca”, piše u obrazloženju.

Žalbu protiv navedene presude izjavilo je Specijalno državno tužilaštvo u Podgorici.

“Polazeći od razloga izjavljene žalbe i po službenoj dužnosti, Apelacioni sud, kao drugostepeni, ocijenio je da je osnovana žalba Specijalnog državnog tužilaštva kojom se ukazuje da je prvostepeni sud počinio bitnu povredu odredaba krivičnog postupka, jer nema razloga o odlučnim činjenicama, dok su dati razlozi potpuno nejasni i u znatnoj mjeri protivrječni”,  kazali su iz Apelacionog suda.

Po ocjeni Apelacionog suda, obaveza je prvostepenog suda da u ponovnom postupku istinito i potpuno utvrdi činjenice koje su od važnosti za donošenje zakonite i pravične odluke, kao i da sa jednakom pažnjom ispita i utvrdi činjenice koje terete optuženog i one koje mu idu u korist, kao i da određeno i potpuno iznese koje činjenice i iz kojih razloga uzima kao dokazane ili nedokazane, dajući pritom naročito ocjenu vjerodostojnosti protivrječnih dokaza, kao i kojim razlozima se rukovodio prilikom izvodjenja pojedinih činjeničnih i pravnih zaključaka.

Rješenje Apelacionog suda Crne Gore Kž-S.br. 30/25 od 24.02.2026.godine sa bližim razlozima biće objavljeno na internet stranici tog suda.