Priroda i društvo

Danas je Nikoljdan – zaštitnik putnika, moreplovaca i djece

Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici slave Svetog Nikolu, zaštitnika putnika, moreplovaca, djece. Sveti Nikola je najčešća krsna slava.

Srpska pravoslavna crkva slavi Svetog Nikolu Čudotvorca, jednog od najvećih hrišćanskih svetitelja, zaštitnika putnika, moreplovaca, ribara i splavara.

Sveti Nikola je hramovna i manastirska slava SPC. Posvećeno mu je više od 600 crkava.

Sveti Nikola je slava nepromjenljivog datuma – 6. decembra po starom, odnosno 19. decembra po novom kalendaru, na dan kada je 343. godine taj svetitelj preminuo.

Sveti Nikola se slavi i 22. maja, u znak sjećanja na dan kada su njegove mošti 1096. godine prenijete iz Mira u Likiji u tada pravoslavni Bari, u Italiji, i položene u Crkvu Svetog Jovana Preteče, koja je ubrzo postala stecište hodočasnika. Tri godine potom građani Barija su u čast Svetom Nikoli podigli velelepnu crkvu.

Sveti Nikola, arhiepiskop mirlikijski, slavi se u cijelom hrišćanskom svetu. Praznuje se kao dječji praznik u zemljama zapadne Evrope, jer tada djeca, ako su bila poslušna, dobijaju poklone. Zaštitnik je grada Amsterdama.

Sveti Nikola je rođen u gradu Patara u oblasti Likija u Maloj Aziji, od roditelja Teofana i None, u vreme rimskog cara Valerijana. Još kao dijete Nikola je pokazivao neobične duševne darove. Kada je odrastao i izučio škole, želio je da stupi u sveštenički čin, pa ga je njegov stric, arhiepiskop, “proizveo” za sveštenika grada Mira.

Svoj duhovni život počeo je u manastiru Novi Sion, gdje se i zamonašio. Posle smrti roditelja, svu nasleđenu imovinu razdijelio je siromašnima.

Prema predanju, vođen čudesnim glasom krenuo je u narod da širi veru, pravdu i milosrđe i već je svojom pojavom donosio utjehu, mir i dobru volju.

Sveti Nikola pada u vrijeme velikog božićnog posta, pa vjernici pripremaju isključivo ribu i drugu posnu hranu.

Sledeće

Danas počinje zima

Ne propustite

Uskoro novi zakon o ribarstvu i akvakulturi

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Priroda i društvo

Kaluđerović: Konkretnim mjerama ženama na selu olakšati svakodnevnicu

Kad pomislim na žene sa sela, vidim one koje ranom zorom ustaju, brinu o porodici i raduju se svakom plodu svog rada, kazala je poslanica SNP Slađana Kaluđerović povodom Međunarodnog dana žena na selu.

“Odrasla sam pored takvih žena, znam koliko truda i ljubavi ulažu u svoje domove i zajednice. One svakodnevno održavaju sela živim, iako njihov rad često ostaje neprimijećen”, smatra Kaluđerović.

Danas žene na selu nisu samo čuvari tradicije – mnoge su, ističe, preduzetnice, poljoprivrednice, žene koje pomjeraju granice i bore se za bolje uslove života.

Napominje da se one suočavaju sa izazovima – od pristupa zdravstvenoj zaštiti do ekonomske sigurnosti.

“Kao poslanica, ne govorim samo riječima. Podsjećam na svoj amandman kojim smo uveli rodnu perspektivu u Zakon o popisu poljoprivrede, da bismo bolje razumjeli ulogu žena u ovom sektoru i osigurali im podršku koju zaslužuju. Nastaviću da radim na konkretnim mjerama koje će ženama na selu olakšati svakodnevnicu, kroz socijalne programe, obrazovanje i pristup resursima”, dodala je.

Izrazila je želju da sve žene na selu znaju da nisu same.

“Vidim vas, poštujem vaš rad i boriću se da vaš trud bude prepoznat i podržan. Snaga Crne Gore je i u vašim rukama, i zajedno možemo izgraditi bolje sjutra za sve nas”, rekla je Kaluđerović.

Priroda i društvo

Mi smo uz tebe! Brini o sebi! Meridianbet obezbjeđuje 150 termina za ranu dijagnostiku u klinici Natal

Meridianbet pokreće kampanju „Mi smo uz tebe! Brini o sebi!“ kako bi prevencija raka dojke bila bliža, jednostavnija i dostupna svima. U partnerskoj saradnji sa klinikom Natal, obezbijeđeno je 100 besplatnih preventivnih pregleda dojki, kao i 50 besplatnih mamografija za dame starije od 40 godina – sve na jednoj adresi, uz podršku stručnog medicinskog tima.

Suština kampanje je jednostavna: rani pregled bira ishod. Zato smo, kao organizator, osmislili iskustvo bez suvišnih koraka: od prvog poziva do potvrde termina sve je jednostavno i brzo i vođeno pažnjom prema pacijentkinjama. Zakazivanje se vrši telefonom, pozivom na broj klinike Natal: 069 71 71 71, a termini se dodjeljuju redosledom prijava do popune kapaciteta.

Poruka kampanje nosi dva obećanja. Prvo, „Mi smo uz tebe“ – Meridianbet stoji uz sve dame naše zajednice, jer prevencija je zajednički napor. Drugo, „Brini o sebi“ — podsjetnik da je briga o sopstvenom zdravlju čin hrabrosti i ljubavi prema životu. Danas je najbolji dan da sebe stavite na prvo mjesto,a samo jedan poziv može donijeti dug mir – vama i onima koji vas vole.

Meridianbet će, kao organizator, nastaviti da razvija projekte koji uklanjaju prepreke i pretvaraju prevenciju u naviku — jer briga je snaga, a rani pregled hrabrost.

Priroda i društvo

FUNK govornica: Upoznajte poljoprivredu kakvu niste vidjeli u Crnoj Gori

U okviru Festivala umjetnosti, nauke i kulture – FUNK 2025, Biotehnički fakultet Univerziteta Crne Gore organizuje FUNK interaktivnu govornicu „Upoznajte poljoprivredu kakvu niste vidjeli u Crnoj Gori“, 14. oktobra u 19.00 časova, na Biotehničkom fakultetu u sali A4. Ova interaktivna govornica na inovativan i dinamičan način približava savremena dostignuća iz oblasti poljoprivrede, šumarstva i biotehničkih nauka.

Govornica je koncipirana kao serija kratkih prezentacija stručnjaka i istraživača koje podstiču diskusiju i pitanja publike. Učesnici će govoriti o aktuelnim i zanimljivim temama: invazivne vrste insekata, ljekovito bilje Crne Gore, zaboravljene voćne vrste poput drena i smokve, upotreba biopesticida, uzgoj divljači, očuvanje autohtonih sorti vinove loze, sterilni komarci kao mjera zaštite zdravlja, kao i genotipizacija domaćih životinja. Na događaju učestvuju profesori, doktoranti i istraživači Biotehničkog fakulteta, a podršku u diskusiji pružiće i eksperti iz oblasti pedologije, agrohemije i fitopatologije šuma. Ova govornica nudi drugačiji pogled na poljoprivredu – inovativan, interdisciplinaran i duboko ukorijenjen u nauci i lokalnom znanju.

Učesnici FUNK govornice su: dekan BTF-a prof. dr Igor Pajović, prodekan za nastavu prof. dr Snježana Hrnčić, prodekan za nauku i međunarodnu saradnju prof. dr Milić Čurović, prof. dr Sanja Radonjić, mr Andrea Komnenić (doktorand), dr Miroslav Čizmović, prof. dr Nedeljko Latinović, mr Bogoljub Kandić (doktorand), doc. dr Tatjana Popović, i dr Milena Đokić. U diskusiji će učestvovati i prof. dr Mirko Knežević (pedologija), prof. dr Ana Topalović (agrohemija) i dr Jelena Lazarević (fitopatologija šuma).