Crnogorski ministar finansija u tehničkom mandatu Aleksandar Damjanović rekao je u intervjuu za Glas Amerike da se o zaduživanju, koje je predviđeno budžetom za ovu godinu, ponovo razgovara sa partnerskim bankama i najavio novi kreditni aranžman u februaru. Damjanović ne isključuje ni mogućnost aranžmana sa Međunarodnim monetarnim fondom, u slučaju pogoršanja tržišnih uslova, ali ističe da se o tome trenutno ne razmišlja.

Komentarišući političku krizu u Crnoj Gori, Damjanović kaže da ne očekuje da će ove godine biti održani vanredni parlamentarni izbori, na kojima insistira dio političkih partija i javnosti, te SAD i EU. Očekuje, međutim, da se nastavi razgovor parlamentarne većine o vladi, bez obzira na ishod predsjedničkih izbora 19. marta. Od ponedeljka najavljuje i razgovore dijela parlamentarne većine i vlade o mogućem predsjedničkom kandidatu.

Damjanović je političku i ekonomsku situaciju u Crnoj Gori za Glas Amerike komentarisao tokom posjete Vašingtonu gdje je prisustvovao Molitvenom doručku, a između ostalih, razgovarao je sa zamjenikom pomoćnika američkog državnog sekretara Gabrijelom Eskobarom.

Glas Amerike: Kao što znamo, Crna Gora je u dubokoj institucionalnoj i političkoj krizi. Vi ste nedavno pomenuli ideju rekonstrukcije postojeće vlade koja, kako se čini, nema podršku. Da li vi smatrate da su vanredni parlamentarni izbori ipak realnija opcija u ovom trenutku, na čemu insistiraju ne samo opozicija, to očekuje većina građana, ali i SAD i EU?

Damjanović: Ja vanredne parlamentarne izbore ne vidim tokom 2023. iz dva razloga. Prvo, imamo redovne predsjedničke izbore koji se održavaju 19. sarta, ako sam ja to dobro sabrao 2. aprila bi bio drugi krug, kada bi Crna Gora mogla da dobije novog predsjednika. Čini mi se da Predsjedniku Đukanoviću mandat ističe 30. maja, da nakon toga stupa na dužnost novi presjednik, da je jedini način da se dođe do vanrednih izbora skraćenje mandata parlamentarne većine u Skupštini, a ja to ne vidim. I to je pitanje za partije parlamentarne većine. Iz moje komunikacije sa njima, mislim da se tu razmišlja prije svega da se eventualno dođe do rekonstrukcije.

Ona će svakako zavisiti od ishoda predsjedničkih izbora i, čak i kada bi se ušlo u priču o skraćenju mandata parlamenta, u maju, junu, onda bi smo ušli u zonu da te neke eventualne vanredne izbore imamo tek na jesen, u oktobru, novembru, a ja ću samo podsjetiti da je tada zakonom definisano sporovođenje popisa stanovništva u Crnoj Gori kao redovnog posla i koji se ne smije preklopiti, shodno smjernicama EU, sa izbornim ciklusom. Prema tome, ako bi neko htio da ide na vanredne izbore na jesen onda bi taj neko morao da kaže da je protiv popisa, jer će onda popis da se eliminiše i pitanje je kada će ga biti, a to je Crnoj Gori neophodna statistička podloga i osnova da bi razvijala svoje politike koje faktički ne možemo da razvijamo jer nemamo pokazatelje. Ko nam je u Crnoj Gori, koliko ljudi živi, koliko je vani, prosto bez popisa smo u nemogućnosti da imamo strateške politike. To je druga činjenica koja ukazuje na to da – a opet kažem zavisiće dosta od predsjedničkih izbora – ti izbori mogu biti i 2024. godine kada im je vrijeme. Prema tome ja, uprkos želji nekih vanparlamentarnih subjekata uz svakodnevno zapomaganje da dođe do vanrednih izbora, izbore ne vidim na horizontu a to je pravo pitanje za partije parlamentarne većine koje mogu jedino da izazovu izbore ukoliko sebi skrate mandat.