Politika

Čarapić: PES će predložiti referendum o otvorenim listama

Pokret Evropa sad (PES) predložiće raspisivanje referenduma o uvođenju otvorenih listi, kako bi građani bili ti koji će odlučiti treba li Crna Gora svoje izborno zakonodavstvo da reformiše na taj način.

To je u razgovoru za Pobjedu najavio poslanik tog pokreta i kopredsjednik Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu Vasilije Čarapić.

Kada je riječ o radu tog parlamentarnog radnog tijela koje je, usljed bojkota opozicije, od kraja prošle godine u blokadi, Čarapić ističe da je unutar aktuelnog saziva Skupštine, moguće obezbijediti dvotrećinsku većinu za sprovođenje izborne reforme i bez Demokratske partije socijalista, ali i da za to pitanje ipak treba tražiti opšti konsenzus.

Čarapić smatra i da je diskurs oko izborne reforme sa Odbora moguće izmjestiti na neutralne društvene platforme, poput panel diskusija, skupština građana, te akademskih foruma i konferencija, zbog čega je političke subjekte pozvao da u tome učestvuju.

POBJEDA: Na koji način planirate da pokrenete rad Odbora i učinite ga efikasnim s obzirom da ste tražili produženje roka rada na još godinu dana, a da od tada nije održana nijedna sjednica?

ČARAPIĆ: Nastavak rada Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu u ovom trenutku je vezan za prekid opozicionog bojkota Skupštine, koja kopredsjedava ovim odborom i koja ima polovinu članova u tom tijelu. Odluka o obrazovanju Odbora daje mogućnost zakazivanja sjednica bez opozicije, međutim, u parlamentaroj većini vjerujemo da ne treba koristiti tu mogućnost već treba insistirati na dijalogu.

POBJEDA: Da li je moguće sprovesti neophodnu izbornu reformu ako se ne uključe predstavnici opozicije i očekujete li uključivanje nekog od predstavnika EU u rješavanje ove situacije?

ČARAPIĆ: Vjerujemo da je unutar ovog saziva Skupštine moguće obezbijediti dvotrećinsku većinu za sprovođenje izborne reforme i bez Demokratske partije socijalista kao najvećeg konstituenta opozicije, ali smo stava koji je utemeljen i u političkoj teoriji i praksi da oko izborne reforme treba tražiti opšti konsenzus. Kako je izborna reforma preduslov za naše članstvo u Evropskoj uniji, blokiranje rada ovog odbora znači da se direktno blokira taj naš put. U tom kontekstu, predstavnici EU su zainteresovana strana da pomognu da se prevaziđu izazovi. Međutim, sprovođenje reforme zavisi od političke volje vlasti, a naročito opozicije.

POBJEDA: Kazali ste nedavno da ćete pokušati da nađete podršku za izborne reforme kroz društveni konsenzus, a ne kroz stranački. Što to tačno znači, odnosno od koga očekujete podršku za te ideje?

ČARAPIĆ: Društveni konsenzus znači da diskurs oko izborne reforme izmjestimo sa Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, koji je u prošloj godini služio za političko potkusurivanje stranka, na neutralne društvene platforme poput panel diskusija, skupština građana, akademskih foruma i konferencija, gdje možemo obezbijediti širu participaciju učesnika. Vjerujem da je ovo način da se dio aktivnosti Odbora sprovede i mimo bojkota, pa pozivam sve političke subjekte da uzmu učešće u ovom obliku djelovanja.

POBJEDA: Na koji način planirate da promovišete koncept otvorenih lista i dobijete podršku? Kazali ste u jednom intervjuu da je rijedak broj subjekata koji bi pristali na cjelovitu promjenu izbornog sistema…

ČARAPIĆ: Smatram da je pravo vrijeme da se otvori diskurs oko otvorenih lista, te da se ovaj izborni model adekvatno predstavi građanima. U konačnici, Pokret Evropa sad će predložiti referendum o uvođenju otvorenih lista, što znači da bi građani bili ti koji bi odlučili da li treba da reformišemo naše izborno zakonodavstvo u ovom pravcu.

Izvor: Pobjeda

Sledeće

Kaluđerović i Božović: Prava radnika nijesu opcija, ona su prioritet

Ne propustite

Knežević će podnijeti tužbu protiv Borančića

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

ASK: Đukanović sakrio bar sedam satova, vrijednosti i do 225.000 eura

Agencija za sprječavanje korupcije (ASK) konstatovala je da je bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović dostavio netačne i nepotpune podatke u svojim izvještajima o prihodima i imovini, jer nije prijavio vrijednu kolekciju luksuznih ručnih satova čija ukupna tržišna vrijednost prelazi 200.000 eura.

Prema nalazu Agencije, Đukanović je time prekršio član 25 stav 2 i 3, u vezi sa članom 26 stav 1 tačka 3 alineja 2 Zakona o sprečavanju korupcije.

ASK je 9. aprila 2019. godine primila inicijativu nevladine organizacije MANS, u kojoj je navedeno da je bivši predsjednik u svojim izvještajima iz 2019. godine dostavio netačne podatke, jer nije prijavio cjelokupnu pokretnu imovinu velike vrijednosti. Uz inicijativu su dostavljene i fotografije objavljene u dnevnom listu Dan, na kojima je Đukanović viđen sa luksuznim ručnim časovnicima.

U inicijativi se pominju i modeli satova „Patek Philippe Sky Moon Tourbillion“, „Ulysse Nardin Classic Skeleton Tourbillion 18k“ i „Breguet Tourbillon Perpetual Calendar“, za koje je NVO tvrdila da se nalaze u njegovom posjedu.

Na osnovu naloga ASK-a, ovlašćeni procjenjivač – sudski vještak ekonomsko-finansijske struke – izvršio je analizu tržišnih vrijednosti satova za koje se sumnjalo da pripadaju Đukanoviću. Dopunsko vještačenje zatraženo je 5. maja 2025. godine, a nalaz dostavljen 10. jula iste godine, nakon čega je obavljena i digitalna identifikacija modela.

“Analizom su obuhvaćeni sljedeći modeli: Breguet Classique Tourbillon Thermometer 3767BA/13/2VU – oko 59.502 eura, Franck Muller Mariner Chronograph 8080 CC AT – 8.400 do 13.355 eura, Franck Muller Mariner Chronograph 9080 CC AT – 8.700 do 26.000 eura, u zavisnosti od stanja i dokumentacije, Cartier Pasha de Cartier 2770 – 8.700 do 11.000 eura, Roger Dubuis Excalibur 45 Automatic – 6.600 do 18.500 eura, Rolex Cosmograph Daytona 18k “Zenith” 16518 Inverted Six – 13.800 do 34.600 eura, Patek Philippe Neptune 5081J-001 – 15.000 do 27.000 eura i Cartier Pasha de Cartier Moonphase Chronograph (žuto zlato) W30012 – 35.000 do 90.000 eura”, piše u odluci ASK.

U dopunskom nalazu, vještak je utvrdio da se tržišna cijena posljednjeg modela, s kožnim kaišem i prepoznatljivim plavim dizajnom brojčanika, kreće između 34.000 i 47.500 eura, uz napomenu da trenutan oglas za prodaju tog modela ne postoji.

ASK je 28. jula 2025. godine Đukanoviću na kućnu adresu uputila rezultate ispitnog postupka, ali se pošiljka vratila kao uredno uručena bez njegovog odgovora. Nakon toga, dokument mu je 29. septembra 2025. godine dostavljen posredstvom punomoćnika.

Bivši predsjednik tvrdio je da su sporni satovi pokloni iz ranijeg perioda, ali Agencija te navode nije prihvatila. Prema nalazu vještaka, modeli koje je naveo nijesu postojali, niti je dostavio dokaze koji bi potvrdili da se radi o ranijim poklonima.

ASK je zaključila da je Đukanović bio dužan da prijavi pokretnu imovinu pojedinačne vrijednosti iznad 10.000 eura, što nije učinio, čime je prekršio odredbe Zakona o sprečavanju korupcije.

Politika

Knežević: Ako policija krene da tuče građane Zete, napuštam državnu vlast

Predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević u emisiji “Iznova” na TV Nova M saopštio je da izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu neće početi u naredne tri sedmice, te da će napustiti vlast na državnom nivou ukoliko policija primijeni represiju prema građanima Zete. Takođe je ponovio da ostaje i ranije obećanje, da će napustiti podgoričku vlast ako dođe do gradnje kolektora.

“Prva palica, prva marica, prvi napad, udarac na bilo kog građanina Botuna i Zete, znači moje aktiviranje, odnosno inicijativu za izlazak iz vlasti. Ako policija krene da tuče građane Zete iniciraću izlazak iz državne vlasti na Predsjedništvu DNP-a, a ako ne prođe tamo, podnijeću ostavku i vratiti se u Zetu da sa građanima branim njihova prava. Da li ću biti uhapšen ili ću se baviti poljoprivredom manje je bitno, ali sigurno ću principijelno zastupati stavove koje zastupam svo ovo vrijeme”, saopštio je Knežević.

On je istakao da će građani Botuna i Zete pružiti pasivni otpor ukoliko bude represije od strane policije.

“Mi ćemo stati ispred njih sa familijom i djecom – sješćemo, ili leći ispred njih. Moraće da nas gaze ili unose u marice da bi mogli da otpočnu radove. A pošto u Zeti ima 16.000 stanovnika moraće da proširuju kapacitete”, poručio je Knežević.

On je ponovo pozvao je tužilaštvo da sasluša njega, bivšeg gradonačelnika Ivana Vukovića, kao i Sašu Mujovićai direktora podgoričkog Vodovoda Aleksandra Nišavića u vezi izgradnje kolektora aludirajući da je “neko uzeo pare”.

Politika

Skupština podržala slanje vojnika u misiju pomoći Ukrajini

Skupština Crne Gore usvojila je danas odluku o upućivanju crnogorskih vojnika u NATO misiju pomoći Ukrajini.

Za ovu odluku glasali su poslanici Demokratske partije socijalista (DPS), Pokreta Evropa sad (PES), Demokratske Crne Gore, Socijaldemokrata (SD), Nove srpske demokratije (NSD), Saveza građana “CIVIS”, Albanskog foruma, Bošnjačke stranke i nezavisni poslanici.

Pripadnici Vojske Crne Gore (VCG) biće upućeni u sastav NATO aktivnosti pružanja bezbjednosne pomoći i obuke za Ukrajinu (NSATU).

Za odluku su glasala 44 poslanika, pet je bilo protiv, a dva uzdržana.

Ministar odbrane Dragan Krapović je u ponedjeljak, na sjednici Skupštine, objasnio da će NSATU imati komandu za planiranje, organizaciju i koordinaciju pružanja bezbjednosne pomoći, sa oko 700 pripadnika iz članica NATO i određenih partnerskih država, i biće locirana u Visbadenu u Njemačkoj.

On je rekao da je optimalno angažovanje do dva pripadnika VCG u toj misiji.

Krapović je ocijenio da će angažovanje pripadnika VCG u NSATU doprinijeti jačanju kredibiliteta i međunarodnog ugleda Crne Gore, unapređenju interoperabilnosti Vojske sa savezničkim snagama i jačanju individualnih sposobnosti.