Politika

Čarapić: PES će predložiti referendum o otvorenim listama

Pokret Evropa sad (PES) predložiće raspisivanje referenduma o uvođenju otvorenih listi, kako bi građani bili ti koji će odlučiti treba li Crna Gora svoje izborno zakonodavstvo da reformiše na taj način.

To je u razgovoru za Pobjedu najavio poslanik tog pokreta i kopredsjednik Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu Vasilije Čarapić.

Kada je riječ o radu tog parlamentarnog radnog tijela koje je, usljed bojkota opozicije, od kraja prošle godine u blokadi, Čarapić ističe da je unutar aktuelnog saziva Skupštine, moguće obezbijediti dvotrećinsku većinu za sprovođenje izborne reforme i bez Demokratske partije socijalista, ali i da za to pitanje ipak treba tražiti opšti konsenzus.

Čarapić smatra i da je diskurs oko izborne reforme sa Odbora moguće izmjestiti na neutralne društvene platforme, poput panel diskusija, skupština građana, te akademskih foruma i konferencija, zbog čega je političke subjekte pozvao da u tome učestvuju.

POBJEDA: Na koji način planirate da pokrenete rad Odbora i učinite ga efikasnim s obzirom da ste tražili produženje roka rada na još godinu dana, a da od tada nije održana nijedna sjednica?

ČARAPIĆ: Nastavak rada Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu u ovom trenutku je vezan za prekid opozicionog bojkota Skupštine, koja kopredsjedava ovim odborom i koja ima polovinu članova u tom tijelu. Odluka o obrazovanju Odbora daje mogućnost zakazivanja sjednica bez opozicije, međutim, u parlamentaroj većini vjerujemo da ne treba koristiti tu mogućnost već treba insistirati na dijalogu.

POBJEDA: Da li je moguće sprovesti neophodnu izbornu reformu ako se ne uključe predstavnici opozicije i očekujete li uključivanje nekog od predstavnika EU u rješavanje ove situacije?

ČARAPIĆ: Vjerujemo da je unutar ovog saziva Skupštine moguće obezbijediti dvotrećinsku većinu za sprovođenje izborne reforme i bez Demokratske partije socijalista kao najvećeg konstituenta opozicije, ali smo stava koji je utemeljen i u političkoj teoriji i praksi da oko izborne reforme treba tražiti opšti konsenzus. Kako je izborna reforma preduslov za naše članstvo u Evropskoj uniji, blokiranje rada ovog odbora znači da se direktno blokira taj naš put. U tom kontekstu, predstavnici EU su zainteresovana strana da pomognu da se prevaziđu izazovi. Međutim, sprovođenje reforme zavisi od političke volje vlasti, a naročito opozicije.

POBJEDA: Kazali ste nedavno da ćete pokušati da nađete podršku za izborne reforme kroz društveni konsenzus, a ne kroz stranački. Što to tačno znači, odnosno od koga očekujete podršku za te ideje?

ČARAPIĆ: Društveni konsenzus znači da diskurs oko izborne reforme izmjestimo sa Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, koji je u prošloj godini služio za političko potkusurivanje stranka, na neutralne društvene platforme poput panel diskusija, skupština građana, akademskih foruma i konferencija, gdje možemo obezbijediti širu participaciju učesnika. Vjerujem da je ovo način da se dio aktivnosti Odbora sprovede i mimo bojkota, pa pozivam sve političke subjekte da uzmu učešće u ovom obliku djelovanja.

POBJEDA: Na koji način planirate da promovišete koncept otvorenih lista i dobijete podršku? Kazali ste u jednom intervjuu da je rijedak broj subjekata koji bi pristali na cjelovitu promjenu izbornog sistema…

ČARAPIĆ: Smatram da je pravo vrijeme da se otvori diskurs oko otvorenih lista, te da se ovaj izborni model adekvatno predstavi građanima. U konačnici, Pokret Evropa sad će predložiti referendum o uvođenju otvorenih lista, što znači da bi građani bili ti koji bi odlučili da li treba da reformišemo naše izborno zakonodavstvo u ovom pravcu.

Izvor: Pobjeda

Sledeće

Kaluđerović i Božović: Prava radnika nijesu opcija, ona su prioritet

Ne propustite

Knežević će podnijeti tužbu protiv Borančića

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Knežević: Ako policija krene da tuče građane Zete, napuštam državnu vlast

Predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević u emisiji “Iznova” na TV Nova M saopštio je da izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu neće početi u naredne tri sedmice, te da će napustiti vlast na državnom nivou ukoliko policija primijeni represiju prema građanima Zete. Takođe je ponovio da ostaje i ranije obećanje, da će napustiti podgoričku vlast ako dođe do gradnje kolektora.

“Prva palica, prva marica, prvi napad, udarac na bilo kog građanina Botuna i Zete, znači moje aktiviranje, odnosno inicijativu za izlazak iz vlasti. Ako policija krene da tuče građane Zete iniciraću izlazak iz državne vlasti na Predsjedništvu DNP-a, a ako ne prođe tamo, podnijeću ostavku i vratiti se u Zetu da sa građanima branim njihova prava. Da li ću biti uhapšen ili ću se baviti poljoprivredom manje je bitno, ali sigurno ću principijelno zastupati stavove koje zastupam svo ovo vrijeme”, saopštio je Knežević.

On je istakao da će građani Botuna i Zete pružiti pasivni otpor ukoliko bude represije od strane policije.

“Mi ćemo stati ispred njih sa familijom i djecom – sješćemo, ili leći ispred njih. Moraće da nas gaze ili unose u marice da bi mogli da otpočnu radove. A pošto u Zeti ima 16.000 stanovnika moraće da proširuju kapacitete”, poručio je Knežević.

On je ponovo pozvao je tužilaštvo da sasluša njega, bivšeg gradonačelnika Ivana Vukovića, kao i Sašu Mujovićai direktora podgoričkog Vodovoda Aleksandra Nišavića u vezi izgradnje kolektora aludirajući da je “neko uzeo pare”.

Politika

Skupština podržala slanje vojnika u misiju pomoći Ukrajini

Skupština Crne Gore usvojila je danas odluku o upućivanju crnogorskih vojnika u NATO misiju pomoći Ukrajini.

Za ovu odluku glasali su poslanici Demokratske partije socijalista (DPS), Pokreta Evropa sad (PES), Demokratske Crne Gore, Socijaldemokrata (SD), Nove srpske demokratije (NSD), Saveza građana “CIVIS”, Albanskog foruma, Bošnjačke stranke i nezavisni poslanici.

Pripadnici Vojske Crne Gore (VCG) biće upućeni u sastav NATO aktivnosti pružanja bezbjednosne pomoći i obuke za Ukrajinu (NSATU).

Za odluku su glasala 44 poslanika, pet je bilo protiv, a dva uzdržana.

Ministar odbrane Dragan Krapović je u ponedjeljak, na sjednici Skupštine, objasnio da će NSATU imati komandu za planiranje, organizaciju i koordinaciju pružanja bezbjednosne pomoći, sa oko 700 pripadnika iz članica NATO i određenih partnerskih država, i biće locirana u Visbadenu u Njemačkoj.

On je rekao da je optimalno angažovanje do dva pripadnika VCG u toj misiji.

Krapović je ocijenio da će angažovanje pripadnika VCG u NSATU doprinijeti jačanju kredibiliteta i međunarodnog ugleda Crne Gore, unapređenju interoperabilnosti Vojske sa savezničkim snagama i jačanju individualnih sposobnosti.

Politika

Radunović: Cijenim mišljenje građana Zete, ali možda nisu u pravu za kolektor

Cijenim mišljenje građana Zete, ali možda nisu u pravu, kazao je ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović i istakao da će se izgradnjom postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu riješiti veliki problem za građane Zete i Podgorici.

“Insistiraju da ostanu da žive u prostoru koji je zagađen već ko zna koliko godina”, dodao je Radunović u intervjuu za Adria televiziju.

On je ocijenio da je njegovo lično mišljenje o gradnji postrojenja beznačajno.

“Nismo čekali da se prvo održi referendum o tom pitanju prije izdavanja građevinske dozvole, jer ovo nije moje privatno Ministarstvo, nego moram da radim po zakonu. Postoje rokovi koji se moraju ispoštovati, kao i dokumentacija koja se mora prikupiti, a kada se svi uslovi ispune – ne postoji druga zakonita opcija nego da se građevinska dozvola izda”, pojasnio je Radunović.

Ministar je kazao da je najveći problem mještana Botuna bazen crvenog mulja, te da je pitanje da li se tamo više uopšte može živjeti normalno.

Radunović je ponovio da je jedino dugoročno rješenje da država građane pravično obešteti – da mogu da kupe negdje drugo imanja, da dobiju stanove u Podgorici ili gotovinu…

“Podižu djecu u sredini gdje je smrtnost veća nego bilo gdje u Podgorici ili Crnoj Gori. To je proizvod tog crvenog mulja. To bi trebalo da se sanira najhitnije. Što se tiče kolektora, on samo može da popravi situaciju”, dodao je ministar.

On je kazao da nije pitanje za njega ni njegov resor to da li kolektor može da se gradi negdje drugo. Upozorio je i da bi došlo do velike finansijske štete ukoliko bi se odustalo od tog projekta.

“I, koliko ja znam, Vlada nema takvu namjeru”, naglasio je.

Najavio je i da se od Evropske unije očekuju ogromna sredstva za kolektore i u drugim opštinama.

“Kolektori postoje u mnogim gradovima u Crnoj Gori, funkcionišu normalno, ljudi žive na 50 metara u njima. U Beranama, recimo, nemaju nikakvih problema”, istakao je Radunović.