Politika
Čarapić: PES će predložiti referendum o otvorenim listama

Pokret Evropa sad (PES) predložiće raspisivanje referenduma o uvođenju otvorenih listi, kako bi građani bili ti koji će odlučiti treba li Crna Gora svoje izborno zakonodavstvo da reformiše na taj način.
To je u razgovoru za Pobjedu najavio poslanik tog pokreta i kopredsjednik Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu Vasilije Čarapić.
Kada je riječ o radu tog parlamentarnog radnog tijela koje je, usljed bojkota opozicije, od kraja prošle godine u blokadi, Čarapić ističe da je unutar aktuelnog saziva Skupštine, moguće obezbijediti dvotrećinsku većinu za sprovođenje izborne reforme i bez Demokratske partije socijalista, ali i da za to pitanje ipak treba tražiti opšti konsenzus.
Čarapić smatra i da je diskurs oko izborne reforme sa Odbora moguće izmjestiti na neutralne društvene platforme, poput panel diskusija, skupština građana, te akademskih foruma i konferencija, zbog čega je političke subjekte pozvao da u tome učestvuju.
POBJEDA: Na koji način planirate da pokrenete rad Odbora i učinite ga efikasnim s obzirom da ste tražili produženje roka rada na još godinu dana, a da od tada nije održana nijedna sjednica?
ČARAPIĆ: Nastavak rada Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu u ovom trenutku je vezan za prekid opozicionog bojkota Skupštine, koja kopredsjedava ovim odborom i koja ima polovinu članova u tom tijelu. Odluka o obrazovanju Odbora daje mogućnost zakazivanja sjednica bez opozicije, međutim, u parlamentaroj većini vjerujemo da ne treba koristiti tu mogućnost već treba insistirati na dijalogu.
POBJEDA: Da li je moguće sprovesti neophodnu izbornu reformu ako se ne uključe predstavnici opozicije i očekujete li uključivanje nekog od predstavnika EU u rješavanje ove situacije?
ČARAPIĆ: Vjerujemo da je unutar ovog saziva Skupštine moguće obezbijediti dvotrećinsku većinu za sprovođenje izborne reforme i bez Demokratske partije socijalista kao najvećeg konstituenta opozicije, ali smo stava koji je utemeljen i u političkoj teoriji i praksi da oko izborne reforme treba tražiti opšti konsenzus. Kako je izborna reforma preduslov za naše članstvo u Evropskoj uniji, blokiranje rada ovog odbora znači da se direktno blokira taj naš put. U tom kontekstu, predstavnici EU su zainteresovana strana da pomognu da se prevaziđu izazovi. Međutim, sprovođenje reforme zavisi od političke volje vlasti, a naročito opozicije.
POBJEDA: Kazali ste nedavno da ćete pokušati da nađete podršku za izborne reforme kroz društveni konsenzus, a ne kroz stranački. Što to tačno znači, odnosno od koga očekujete podršku za te ideje?
ČARAPIĆ: Društveni konsenzus znači da diskurs oko izborne reforme izmjestimo sa Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, koji je u prošloj godini služio za političko potkusurivanje stranka, na neutralne društvene platforme poput panel diskusija, skupština građana, akademskih foruma i konferencija, gdje možemo obezbijediti širu participaciju učesnika. Vjerujem da je ovo način da se dio aktivnosti Odbora sprovede i mimo bojkota, pa pozivam sve političke subjekte da uzmu učešće u ovom obliku djelovanja.
POBJEDA: Na koji način planirate da promovišete koncept otvorenih lista i dobijete podršku? Kazali ste u jednom intervjuu da je rijedak broj subjekata koji bi pristali na cjelovitu promjenu izbornog sistema…
ČARAPIĆ: Smatram da je pravo vrijeme da se otvori diskurs oko otvorenih lista, te da se ovaj izborni model adekvatno predstavi građanima. U konačnici, Pokret Evropa sad će predložiti referendum o uvođenju otvorenih lista, što znači da bi građani bili ti koji bi odlučili da li treba da reformišemo naše izborno zakonodavstvo u ovom pravcu.
Izvor: Pobjeda

Uprkos višemjesečnim protestima mještana Botuna i jasnoj poruci građana Zete, gradnja kolektora je počela. Mašine su na terenu, gradilište se oprema, a radovi se – kako saopštavaju nadležni – odvijaju „kontinuirano, u skladu sa planom“. Time je postalo jasno da protivljenje mještana Botuna i rezultat referenduma nijesu uticali na odluku o početku gradnje.
Građani Zete su se na referendumu 14.decembra prošle godine, ogromnom većinom izjasnili protiv izgradnje Postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda Podgorica u Botunu. To nije bila simbolična poruka, već jasan i nedvosmislen demokratski stav lokalne zajednice – čak 98 odsto izašlih glasalo je protiv. Ipak, danas je jasno da tu volju nema ko da brani. Referendumska odluka nije proizvela nikakvu političku posljedicu, niti je usporila ili zaustavila projekat. Volja građana Zete ostala je bez zaštite i bez ikakvog stvarnog značaja.
Posebnu težinu svemu daje činjenica da je i Demokratska narodna partija koja ima vlast u Zeti, i koja je u vrijeme referenduma javno govorila o „odbrani Botuna i Zete“, danas još uvijek dio vlasti u Podgorici, pod čijom se političkom odgovornošću projekat nesmetano realizuje.
U tom kontekstu, važnu ulogu ima i lider DNP-a Milan Knežević, čije su političke odluke i pozicioniranje partije u okviru državne vlasti imale direktan uticaj na to da pitanje kolektora ne bude postavljeno kao uslov ostanka u Vladi. Iako je referendum u Zeti pokazao jasan stav većine građana, taj rezultat nije pretočen u konkretan politički pritisak na državnom nivou.
Umjesto insistiranja na sprovođenju referendumske odluke i zaštiti interesa lokalne zajednice, fokus političkog djelovanja DNP-a u međuvremenu je preusmjeren na druga pitanja državne i identitetske politike. Potencijalni izlazak iz Vlade vezan je za teme koje nijesu direktno povezane sa izgradnjom kolektora, ekološkim aspektima projekta ili neposrednim interesima stanovnika Botuna i Zete.
Tako danas imamo situaciju u kojoj se kolektor u Botunu gradi uprkos otvorenom protivljenju građana, referendum postoji samo na papiru, a politički akteri koji su se pozivali na volju naroda Zete sada učestvuju u vlasti koja tu volju ignoriše. Botunjani su ostali bez političke podrške, a referendum – bez ikakve stvarne snage.
Politika
Mandić: Za zahtjeve DNP-a potrebne su dvije trećine u parlamentu

Predsjednik Skupštine Crne Gore i čelnik Nove srpske demokratije Andrija Mandić saopštio je u emisiji “Naglas”na TVCG1 da se ne može reći da je vlast u Crnoj Gori nestabilna. On je istakao da parlamentarna većina nalazi snage da nađe kompromise i pokazuje veliku vještinu dogovaranja.
Naglasio je da vezano za zahtjeve DNP o statusu srpskog jezika i simbola, to jeste politika NSD a ranije Srpske narodne stranke. Kazao je da je borba za prava srpskog naroda konstantna i istakao da se ne može prenebregnuti činjenica da je jezika većina u zemlji srpska, što su pokazali podaci sa posljednjeg popisa stanovništva.
“Mi smo počeli sa dinamikom da rješevamo pitanja koja se tiču svih građana. To su pitanja plata i penzija, slobode govora i borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije beskompromisno”, rekao je Mandić.
On je naglasio da partneri u savezu na vlasti nijesu antisrpski nastrojeni, ali svi imaju svoje prioritete pitanja koja treba rješavati. Ubijeđen je da sve što je radila Vlada, ali i parlamentarna većina, ima za rezultat da Crna Gora napreduje u svakom smislu.
“Mislim da se danas ovdje živi mnogo bolje nego ikada, a postoji i sloboda govora. Postoji i želja da se stvari koje treba rješavati rješavaju, ali do te želje ne možemo stići bez dogovora onih koji su nam najbliži. Da se razumijemo, ono što su predložili iz DNPa naši ministri će podržati na vladi. O tome treba da se razgovara, da se vodi otvoren dijalog i da se formiraju radi timovi za razgovore na tu temu. Kada će to biti završeno zavisi od dinamike dogovaranja”, kazao je Mandić.
Kako je rekao, sa Kneževićem nije samo partner u koaliciji, već i prijatelj. Najavio je da će razgovarati sa Kneževićem o tome kako naći racionalni izbor vezano za aktuelnu političku situaciju.
“Za ovo što se traži potrebne su dvije trećine u parlamentu, dakle 54 glasa. Želim da nađemo rješenje kao najbliži politički saradnici, ali ako DNP odluči da ide u tom pravcu, sazvaću naše stranačke organe, da čujem mišljenje svih. Ja očekujem da ćemo tada svi uvažiti argumentaciju koju predlažem, a to je racionalan izbor jer je u politici trenutak najvažniji”, kazao je Mandić.
On je rekao da ostvarenje zahtjeva DNP-a ne želi ništa manje, ali ne može pobjeći od utiska da možda nije sada trenutak za takve inicijative.
“Da tako bitnih stvari može da se dođe dogovorom”, kazao je Mandić.
On je kazao da građani imaju jasna očekivanja, koja se tiču rasta životnog standarda, infrastrukture, unapređenja turizma, jačanja vladavine prava, borbe protiv kriminala…
Politika
Mujović suspendovao Dajkovića zbog teže povrede službene dužnosti

Gradonačelnik Podgorice prof. dr Saša Mujović donio je Odluku o pokretanju disciplinskog postupka i Rješenje o suspenziji do okončanja istog protiv Vladislava Dajkovića, rukovodioca Službe za građane, zbog sumnje da je počinio težu povredu službene dužnosti, saopšteno je iz Glavnog grada.
“Odluka je donijeta 12. januara 2026. godine, na osnovu člana 137 Zakona o lokalnoj samoupravi, u vezi sa članom 95 stav 1 tačka 1 Zakona o državnim službenicima i namještenicima, kojim je kao teža povreda službene dužnosti definisano neizvršavanje ili nesavjesno i nemarno vršenje službenih obaveza“, navodi se u saopštenju Glavnog grada.
Kako se navodi u odluci, disciplinski postupak je pokrenut zbog sumnje da imenovani 31. decembra 2025. godine, u toku radnog vremena, nije izvršavao svoje službene obaveze, odnosno da je nesavjesno i nemarno vršio službenu dužnost, na način što je prisustvovao protestnom skupu organizovanom protiv izgradnje kapitalnog projekta Glavnog grada Podgorice – Postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, na lokaciji u naselju Botun.
„Navedenim postupanjem, prema odluci gradonačelnika, imenovani je prekršio član 4 stav 2 Etičkog kodeksa izabranih predstavnika i funkcionera u lokalnoj samoupravi Glavnog grada Podgorice, čime je ugrozio interese i narušio ugled Glavnog grada“, naveli su iz Glavnog grada.
U obrazloženju odluke se navodi da postoje materijalni dokazi u vidu fotografija, video-zapisa i objava sa društvenih mreža, koji upućuju na osnovanu sumnju da je došlo do povrede službene dužnosti. Svi navodi i dokazi biće razmatrani u disciplinskom postupku koji će, u skladu sa zakonom, voditi Disciplinska komisija Vlade Crne Gore.
„Protiv ove odluke, kako je navedeno, nije dozvoljena žalba, dok će se o disciplinskoj odgovornosti imenovanog odlučivati nakon sprovedenog postupka, uz puno poštovanje zakonskih procedura i prava na izjašnjenje. Odluka je upućena Vladislavu Dajkoviću i Disciplinskoj komisiji Vlade Crne Gore“, zaključuje se u saopštenju.
Zeta9 сати ranijePrevoznik BTC Zeta više ne vozi autobuske linije kroz Zetu
Hronika3 дана ranijeIzlilo se Skadarsko jezero, Vranjina pod vodom
Sport1 дан ranijeZeta cilja baraž sa Majićem i Boljevićem na klupi
Zeta21 сат ranijeAsanović: Samo smo tri striktno partijska zahtjeva “spakovali” sa zahtjevom građana Botuna
Politika1 дан ranijeBojović napustio DNP: Srpski jezik ne dovoditi u vezu sa bilo kojom lokalnom temom
Politika2 дана ranijeUprava policije o Botunu: Postupano isključivo u skladu sa zakonom
Hronika2 дана ranijeOpština Zeta: Stanje u priobalju Skadarskog jezera složeno, ali nije alarmantno
Hronika6 сати ranijeBotunjani danas blokiraju kružni tok


















