Politika

Čarapić: PES će predložiti referendum o otvorenim listama

Pokret Evropa sad (PES) predložiće raspisivanje referenduma o uvođenju otvorenih listi, kako bi građani bili ti koji će odlučiti treba li Crna Gora svoje izborno zakonodavstvo da reformiše na taj način.

To je u razgovoru za Pobjedu najavio poslanik tog pokreta i kopredsjednik Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu Vasilije Čarapić.

Kada je riječ o radu tog parlamentarnog radnog tijela koje je, usljed bojkota opozicije, od kraja prošle godine u blokadi, Čarapić ističe da je unutar aktuelnog saziva Skupštine, moguće obezbijediti dvotrećinsku većinu za sprovođenje izborne reforme i bez Demokratske partije socijalista, ali i da za to pitanje ipak treba tražiti opšti konsenzus.

Čarapić smatra i da je diskurs oko izborne reforme sa Odbora moguće izmjestiti na neutralne društvene platforme, poput panel diskusija, skupština građana, te akademskih foruma i konferencija, zbog čega je političke subjekte pozvao da u tome učestvuju.

POBJEDA: Na koji način planirate da pokrenete rad Odbora i učinite ga efikasnim s obzirom da ste tražili produženje roka rada na još godinu dana, a da od tada nije održana nijedna sjednica?

ČARAPIĆ: Nastavak rada Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu u ovom trenutku je vezan za prekid opozicionog bojkota Skupštine, koja kopredsjedava ovim odborom i koja ima polovinu članova u tom tijelu. Odluka o obrazovanju Odbora daje mogućnost zakazivanja sjednica bez opozicije, međutim, u parlamentaroj većini vjerujemo da ne treba koristiti tu mogućnost već treba insistirati na dijalogu.

POBJEDA: Da li je moguće sprovesti neophodnu izbornu reformu ako se ne uključe predstavnici opozicije i očekujete li uključivanje nekog od predstavnika EU u rješavanje ove situacije?

ČARAPIĆ: Vjerujemo da je unutar ovog saziva Skupštine moguće obezbijediti dvotrećinsku većinu za sprovođenje izborne reforme i bez Demokratske partije socijalista kao najvećeg konstituenta opozicije, ali smo stava koji je utemeljen i u političkoj teoriji i praksi da oko izborne reforme treba tražiti opšti konsenzus. Kako je izborna reforma preduslov za naše članstvo u Evropskoj uniji, blokiranje rada ovog odbora znači da se direktno blokira taj naš put. U tom kontekstu, predstavnici EU su zainteresovana strana da pomognu da se prevaziđu izazovi. Međutim, sprovođenje reforme zavisi od političke volje vlasti, a naročito opozicije.

POBJEDA: Kazali ste nedavno da ćete pokušati da nađete podršku za izborne reforme kroz društveni konsenzus, a ne kroz stranački. Što to tačno znači, odnosno od koga očekujete podršku za te ideje?

ČARAPIĆ: Društveni konsenzus znači da diskurs oko izborne reforme izmjestimo sa Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, koji je u prošloj godini služio za političko potkusurivanje stranka, na neutralne društvene platforme poput panel diskusija, skupština građana, akademskih foruma i konferencija, gdje možemo obezbijediti širu participaciju učesnika. Vjerujem da je ovo način da se dio aktivnosti Odbora sprovede i mimo bojkota, pa pozivam sve političke subjekte da uzmu učešće u ovom obliku djelovanja.

POBJEDA: Na koji način planirate da promovišete koncept otvorenih lista i dobijete podršku? Kazali ste u jednom intervjuu da je rijedak broj subjekata koji bi pristali na cjelovitu promjenu izbornog sistema…

ČARAPIĆ: Smatram da je pravo vrijeme da se otvori diskurs oko otvorenih lista, te da se ovaj izborni model adekvatno predstavi građanima. U konačnici, Pokret Evropa sad će predložiti referendum o uvođenju otvorenih lista, što znači da bi građani bili ti koji bi odlučili da li treba da reformišemo naše izborno zakonodavstvo u ovom pravcu.

Izvor: Pobjeda

Sledeće

Kaluđerović i Božović: Prava radnika nijesu opcija, ona su prioritet

Ne propustite

Knežević će podnijeti tužbu protiv Borančića

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Rukovodstvo Glavnog grada u euforiji, dok stanovnici Zete spavaju pod šatorom

Ponekad jedna fotografija kaže više od saopštenja, odluka i projekata zajedno. Slika iz Skupštine Glavnog grada gdje su prije par večeri odluku o proglašenju evropske prijestonice mladih za 2028. godinu iz ukrajinskog grada Lavova čekali čelnici Glavnog grada sa najbližim saradnicima prikazala nam je kako je tanka linija između radosti i ozbiljnih životnih problema sa kojima se suočavaju žitelji Botuna a sve nakon odluke gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića da ne odustane od projekta izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Zeti.

Tako su se u zagrljaju sa gradonačelnikom Podgorice našli brojni čelnici i rukovodioci iz sistema Glavnog grada, među kojima i Slađana Anđušić, nekadašnja sekretarka zetske opštine, i možda sama po sebi ova slika ne bi imala težinu — da istovremeno, na svega par desetina kilometara dalje, noći pod šatorom, na hladnoći, provode mještani Botuna.

Tako Zeta već mjesecima živi u paralelnim realnostima: granična opština slavi ,,evropsku titulu” , a u Zeti se broji koliko se još slojeva odjeće treba obući da se izdrži noć u Botunu i odbrani pravo na život.

Povjerenje u lokalne predstavnike ne gradi se na protokolarnim fotografijama. Gradi se na tome gdje si kad je teško — i s kim. Građani to vrlo dobro osjećaju i zato je ova fotografija postala simbol nečega većeg: pitanja da li oni koji su potekli iz Zete danas prepoznaju njene brige?! Kako to da do dana današnjeg nema razgraničenja između dvije opštine a simptomatično je to da je upravo Mujović prije par mjeseci u jednoj televizijskoj emisiji indirektno prozvao svoju koleginicu da je krivac zbog kojeg još uvijek nema razgraničenja između dvije opštine.

Uoči 3. decembra, kada se očekuje pojačano prisustvo inspekcija i službi kako lokalnih tako i državnih u Botunu, Zeta traži samo da se u njenim najtežim trenucima ne ostaje po strani i da se zna ko je uz građane Botuna. Jer biti uz Botun danas i one ljude pod šatorom znači biti i stati u odbranu prava na zdrav život i na postojanje.

I nisu problem zagrljaji. Problem je kad postanu važniji od onoga što se dešava, zapravo, u tvom dvorištu.

Politika

Mujović: Referendum u Zeti za Glavni grad nije obavezujući

Gradonačelnik Saša Mujović kazao je da je Uprava za inspekcijske poslove dobila nalog koji će sprovesti kada je u pitanju šator u Botunu.

“Nijesam neko ko želi da se duboko miješa u rad svake inspekcije. Oni postupaju po proceduri. Imam puno povjerenje u načelnika Branka Kovačevića i smatram da će odreagovati na način kako to zakon nalaže i kako sam kao gradonačelnik zahtijevao “, rekao je Mujović.

Mujović nije precizirao da li će radovi početi prije referenduma.

“Ne bih licitirao datumima. Procedura ide. Mi prvo moramo da budemo čisti pred zakonom, u smislu dobijanja dozvole za početak radova. Taj teren mora da bude čist, a kada će se to desiti, da li prije ili poslije referenduma… Referendum za nas nije obavezujući. Poštujemo mještane Zete i njihovu želju da izrze svoj stav na referendumu, ali Glavni grad ima neku svoju dinamiku rada i prioritete. Postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda je prioritet svih prioriteta, tako da u narednim danima svakako moramo početi”, ističe Mujović.

Politika

Knežević Spajiću: Razgovarajte sa mještanima Botuna

Predsjednik Demokratske narodne partije Milan Knežević pita Spajića da li je spreman, i kada, da održi razgovor sa stanovnicima MZ Botun upravo na temu izgradnje istog postrojenja.

“Imate li nešto protiv da ja napravim wc šolju u Vašem stanu, pošto je moja začepljena. Nikako da našu otčepimo, da bismo riješimo naše stomačne probleme, treba negdje da je instaloramo, evo ja predlažem u Vašem stanu. Ovo što ja predlažem Vama, Vi planirate građanima Botuna i Zeti i još ste ljuti na Zećane”, pitao je Knežević.

Od Botuna i Zete se, dodaje on, zajedno sa kolektorom i bazenom crvenog mulja pravi Černobilj.

“Neko je ovdje uzeo pare. Sumnjam da je neko uzeo iz Glavnog grada, Vlade, Agencije za životnu sredinu”, kazao je Knežević.

Spajić je kazao da je u Tokiju živio pored jednog pročešćivača vode.

“Ta alegorija uopšte ne stoji. To je lažna i netačna alegorija. Ja sam četri godine živio u Tokiju pored jednog pročešćivača, nisam ni zano za šta služi to postrojenje, nikad nisam osjetio neprijatan miris, niti imao posljedice”, poručio je Spajić.

Ova Vlada je, ističe, prva koja je u budžet stavila problem rješevanja bazena crvenog mulja.

“Ljudi žele da politizuju jedno pitanje prošišćavanje otpadnih voda. Sada imamo fekalije i teške metale koje se izlivanju prvo u Moraču, onda u Skadarsko jezero. Najviše štete imaju građani koji su okrenuti Skadarskom jezeru. Treba li ja što sam iz Pljevalja da zaustavim ekološku rekonstrukciju TE Pljevlja”, pita Spajić.

Knežević je ukazao da postrojenje u Botunu ima spalionicu.

“To su nove kancerogene čestice koje će da se miješaju sa onima iz bazena cvenog mulja”, kazao je Knežević, pokazujući kako izgleda filter iz Zete od bazena crvenog mulja.

“Znate li da je u Botunu u zadnjih 20 godina 117 ljudi umrlo od onkoloških bolesti. Svaka druga kuća ima onkološkog bolesnika. Niko više od dvije godine nije koristio staračku penziju. Znate li koliko djece sa autizmom živi u gornjoj Zeti”, pitao je Knežević Spajića.

Poziva Spajića da pozove mještane Botuna dok nije kasno.

“Ako neće predlažem da nas Zećane sve preselite u Afriku, Keniju ili Kameru, a za uzvrat napravite zološki vrt jer nas ionako tretirate kao životinje”, istakao je Knežević.

Spajić je kazao da bi bio presrećan da vidi postrojenje za prečićavanje otpadnih voda u svakom gradu Crne Gore.

“Jer bi naši građani imali bolji život, čistiju vodu. Nije kolektor kriv za onkološke bolesnike, već crveni mulj i nedostatak kolektora”, odgovorio je Spajić.