Politika

Čarapić: PES će predložiti referendum o otvorenim listama

Pokret Evropa sad (PES) predložiće raspisivanje referenduma o uvođenju otvorenih listi, kako bi građani bili ti koji će odlučiti treba li Crna Gora svoje izborno zakonodavstvo da reformiše na taj način.

To je u razgovoru za Pobjedu najavio poslanik tog pokreta i kopredsjednik Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu Vasilije Čarapić.

Kada je riječ o radu tog parlamentarnog radnog tijela koje je, usljed bojkota opozicije, od kraja prošle godine u blokadi, Čarapić ističe da je unutar aktuelnog saziva Skupštine, moguće obezbijediti dvotrećinsku većinu za sprovođenje izborne reforme i bez Demokratske partije socijalista, ali i da za to pitanje ipak treba tražiti opšti konsenzus.

Čarapić smatra i da je diskurs oko izborne reforme sa Odbora moguće izmjestiti na neutralne društvene platforme, poput panel diskusija, skupština građana, te akademskih foruma i konferencija, zbog čega je političke subjekte pozvao da u tome učestvuju.

POBJEDA: Na koji način planirate da pokrenete rad Odbora i učinite ga efikasnim s obzirom da ste tražili produženje roka rada na još godinu dana, a da od tada nije održana nijedna sjednica?

ČARAPIĆ: Nastavak rada Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu u ovom trenutku je vezan za prekid opozicionog bojkota Skupštine, koja kopredsjedava ovim odborom i koja ima polovinu članova u tom tijelu. Odluka o obrazovanju Odbora daje mogućnost zakazivanja sjednica bez opozicije, međutim, u parlamentaroj većini vjerujemo da ne treba koristiti tu mogućnost već treba insistirati na dijalogu.

POBJEDA: Da li je moguće sprovesti neophodnu izbornu reformu ako se ne uključe predstavnici opozicije i očekujete li uključivanje nekog od predstavnika EU u rješavanje ove situacije?

ČARAPIĆ: Vjerujemo da je unutar ovog saziva Skupštine moguće obezbijediti dvotrećinsku većinu za sprovođenje izborne reforme i bez Demokratske partije socijalista kao najvećeg konstituenta opozicije, ali smo stava koji je utemeljen i u političkoj teoriji i praksi da oko izborne reforme treba tražiti opšti konsenzus. Kako je izborna reforma preduslov za naše članstvo u Evropskoj uniji, blokiranje rada ovog odbora znači da se direktno blokira taj naš put. U tom kontekstu, predstavnici EU su zainteresovana strana da pomognu da se prevaziđu izazovi. Međutim, sprovođenje reforme zavisi od političke volje vlasti, a naročito opozicije.

POBJEDA: Kazali ste nedavno da ćete pokušati da nađete podršku za izborne reforme kroz društveni konsenzus, a ne kroz stranački. Što to tačno znači, odnosno od koga očekujete podršku za te ideje?

ČARAPIĆ: Društveni konsenzus znači da diskurs oko izborne reforme izmjestimo sa Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, koji je u prošloj godini služio za političko potkusurivanje stranka, na neutralne društvene platforme poput panel diskusija, skupština građana, akademskih foruma i konferencija, gdje možemo obezbijediti širu participaciju učesnika. Vjerujem da je ovo način da se dio aktivnosti Odbora sprovede i mimo bojkota, pa pozivam sve političke subjekte da uzmu učešće u ovom obliku djelovanja.

POBJEDA: Na koji način planirate da promovišete koncept otvorenih lista i dobijete podršku? Kazali ste u jednom intervjuu da je rijedak broj subjekata koji bi pristali na cjelovitu promjenu izbornog sistema…

ČARAPIĆ: Smatram da je pravo vrijeme da se otvori diskurs oko otvorenih lista, te da se ovaj izborni model adekvatno predstavi građanima. U konačnici, Pokret Evropa sad će predložiti referendum o uvođenju otvorenih lista, što znači da bi građani bili ti koji bi odlučili da li treba da reformišemo naše izborno zakonodavstvo u ovom pravcu.

Izvor: Pobjeda

Sledeće

Kaluđerović i Božović: Prava radnika nijesu opcija, ona su prioritet

Ne propustite

Knežević će podnijeti tužbu protiv Borančića

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Delegacija EU: Postrojenje u Botunu nije prijetnja po zdravlje

Tvrdnje da postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu predstavlja prijetnju po javno zdravlje ili da se zasniva na zastarjeloj tehnologiji potpuno su neosnovane.

To su kazali “Vijestima” iz Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori.

“Projekat predviđa moderno i bezbjedno postrojenje, u potpunosti usklađeno sa standardima EU. Hiljade takvih postrojenja uspješno funkcionišu širom Evropske unije i van nje, unapređujući zaštitu životne sredine i čuvajući zdravlje zajednice. Poreski obveznici EU obezbijedili su 33 miliona eura bespovratnih sredstava za ovaj projekat, pomažući Crnoj Gori da ispuni svoje obaveze u okviru Pregovaračkog poglavlja 27, istovremeno štiteći zdravlje građana i životnu sredinu. Daleko od toga da predstavlja zagađivača, postrojenje pruža ključno rješenje za dugogodišnji problem neprečišćenih otpadnih voda oko 150.000 građana, koje zagađuju rijeku Moraču, Zetsku dolinu, područje Skadarskog jezera i Jadransko more”, kazali su iz Delegacije EU.

Kazali su i da takođe pozivaju sve aktere, uključujući lokalne vlasti i javne funkcionere, da se uzdrže od širenja netačnih tvrdnji u vezi sa projektom postrojenja za preradu otpadnih voda u Podgorici, finansiranim od EU.

“Tvrdnje da ovo postrojenje predstavlja prijetnju po javno zdravlje ili da se zasniva na zastarjeloj tehnologiji potpuno su neosnovane. Projekat predviđa moderno i bezbjedno postrojenje, u potpunosti usklađeno sa standardima EU. Hiljade takvih postrojenja uspješno funkcionišu širom Evropske unije i van nje, unapređujući zaštitu životne sredine i čuvajući zdravlje zajednice”, kazali su iz Delegacije EU.

Predsjednik Opštine Zeta Mihailo Asanović, i profesori – konsultanti koje je ta opština angažovala, tvrdili su da EU finansira zastarjelu tehnologiju u Botunu, te da su spalionice ogromni zagađivači.

Iz Delegacije EU su naglasili da stvarnu ekološku prijetnju u opštini Zeta i dalje predstavlja bazen crvenog mulja, te da u potpunosti podržavaju zahtjeve građana za hitno rješavanje ovog pitanja.

“Pozivamo nadležne državne i lokalne vlasti da daju prioritet brzom i održivom rješenju ovog velikog ekološkog problema”, rekli su iz Delegacije EU.

Iz Delegacije EU nijesu odgovorili na pitanje kako komentarišu navode lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića “da je guverner Crne Gore ambasador EU u Crnoj Gori Johan Satler”?

Mještani Botuna danima protestuju protiv izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u tom zetskom naselju.

Politika

Milatović: Neka Knežević napusti Vladu koja gradi kolektor

Predsjednik države Jakov Milatović pozvao je poslanika i predsjednika Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića da napusti Vladu već danas ukoliko želi da djeluje principijelno zbog postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu.

Milatović je poručio da Knežević nastavlja sa politikom manipulacija, nakon nedavnih neprimjerenih napada na premijera Milojka Spajića u parlamentu.

“Vlada je dala saglasnost na uticaj na životnu sredinu postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu. Vlada je dala saglasnost na izvođenje radova. Partija poslanika Kneževića je dio te iste Vlade. DNP neće napustiti Vladu, kao što sam ja napustio PES kada se više nijesam slagao sa politikom svoje partije”, poručio je Milatović.

Knežević: Milatoviću, zašto ćutiš o Botunu?

Milatović je predložio da DNP napusti Vladu već danas, ukoliko, kako navodi, želi da djeluje principijelno.

“Tek tada će njegove riječi dobiti stvarnu težinu”, zaključio je Milatović.

Politika

Knežević: Milatoviću, zašto ćutiš o Botunu?

Lider Demokratske narodne partije Milan Knežević pozvao je predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića da se izjasni o namjeri da se kolektor za potrebe Podgorice izgradi u Botunu. Knežević je, u izjavi za ADRIA Televiziju, poručio da će stav i odgovor DNP-a, povodom poziva Milatovića na konsultacije o izboru jednog sudije Ustavnog suda, zavisiti od toga kako će se predsjednik Crne Gore odredi prema pitanju izgradnje kolektora u Botunu.

Milatović je predložio Skupštini Crne Gore da hitno razmotri njegov predlog za izbor jednog kandidata za sudiju Ustavnog suda i pozvao poslaničke klubove na konsultacije po tom pitanju. Odmah je uslijedio odgovor Demokratske narodne partije.

“Moj odgovor je sledeći: Ja po hitnom postupku očekujem da se Milatović izjasni o namjeri Glavnog grada i djelova Vlade da, na silu i protiv volje građana Botuna i čitave Zete, instaliraju kolektor pored basena crvenog mulja. Podsjetiću ga, ako je zaboravio, da je njegova ujčevina iz Botuna, da njegovom krvi teče pola Zete i da bi trebalo da se najzad, kao predsjednik države, izjasni oko ovog gorućeg pitanja, koje prijeti da eskalira i da da izazove nesagledive posledice”, rekao je Knežević.

On je naveo da predsjednik države ima vremena da se bavi objektima američke brze hrane, ali ne i problemima mještana Zete.

“Posebno je iritantno što je Milatović prethodnih dana vodio kampanju da se u njegovoj zgradi ne otvara američka brza hrana, jer bi stanare mogao da iritira miris piletine, pohovane ili grilovane, pilećih krilaca sa barbecue sosom, a očigledno mu ne smeta da građani Zete čekaju represiju državu, uz objašnjenje da Zećanima ne smetaju fekalije iz Glavnog grada i kanalizacioni mulj koji treba da dođe iz primorskih opština”, dodao je.

Knežević je pozvao Milatovića da posjeti mještane Botuna, dodajući da očekuje da se predsjednik Crne Gore konačno izjasni o izgradnji kolektora.

“Tako de će naš stav i odgovor vezano za konsultacije sa Milatovićem zavisiti od njegovog stava prema ujčevini, prema Botunu, prema Zeti i prema svemu onome što u ovom trenutku je aktuelna i goruća tema. Vidio sam ga prije neki dan, da je sadio neka stabla borova, palmi ili urmi i mislim da je trebalo da dođe pod šator, da se vidi sa svojom ujčevinom, sa svojim Zećanima, sa ljudima sa kojima je proveo značajan dio djetinjstva i da najzad imamo stav predsjednika države o ovom pitanju”, kazao je Knežević.

Podsjećamo, referendum u Zeti o izgradnji kolektora u Botunu zakazan je za 14. decembar. U međuvremenu, gradonačelnik Podgorice Saša Mujović saopštio je da ubrzo kreću u izgradnju tog postrojenja, dok su mještani Botuna poručili da neće odustati od protesta.