Politika

Borovinić Bojović: Građanima Botuna detaljno objasniti zašto je izgradnja kolektora važna

Predsjednica Skupštine glavnog grada Jelena Borovinić Bojović ocijenila je u intervjuu za Pobjedu da osnovna ambicija izgradnje sistema za prečišćavanje otpadnih voda nije da umnoži, već da riješi i umanji postojeće velike ekološke probleme, vodeći računa o zdravlju građana i Zete i Podgorice.

“Posebno bih istakla podršku ideji da se Glavni grad i kreditno zaduži kako bi se sanirao problem crvenog mulja. Vjerujem da je to odgovoran iskorak i dobar put ka obnovi međusobnog povjerenja, ocijenila je Borovinić Bojović.

Kada je u pitanju komunikacija sa građanima Botuna, kako je navela, oni su decenijama bili marginalizovani i zato je važno – i da se njihov glas čuje ali i da im se detaljno objasni, kao i ostalima, zašto je izgradnja kolektora važna i potrebna.

“Mislim da je veoma dobro što je Glavni grad najavio spremnost da radi na paketu rješenja, a to prije svega znači – sanaciju bazena crvenog mulja, čime bi riješili jedan veliki ekološki problem, i implementacija projekta sistema za prečišćavanje otpadnih voda, što je jedan od najvažnijih ekoloških projekata za Crnu Goru. Ne možemo se ponašati kao da je postojeća ekološka situacija dobra, jer nije”, kazala je Borovinić Bojović.

Pitanje izgradnje postrojenja za preradu otpadnih voda u Botunu izazvalo je brojne polemike među građanima i strukom. Kakav je Vaš stav u ovom trenutku imajući u vidu da ste kazali da je cijelu situaciju trebalo bolje iskomunicirati sa građanima Botuna?

BOROVINIĆ BOJOVIĆ: Znamo da manjak komunikacije često proizvodi višak nerazumijevanja. Tome smo svjedočili u proteklim decenijama i zato smo ovu praksu počeli da mijenjamo. Naglašavanje važnosti dijaloga i stalne komunikacije nije kritika ni opaska bilo kojoj strani u ovom slučaju, već podstrek, ohrabrenje svima nama da razgovaramo i da se dogovaramo. Kad je u pitanju komunikacija sa građanima Botuna, oni su decenijama bili marginalizovani i zato je važno – i da se njihov glas čuje ali i da im se detaljno objasni, kao i ostalima, zašto je izgradnja kolektora važna i potrebna.

Mislim da je veoma dobro što je Glavni grad najavio spremnost da radi na paketu rješenja, a to prije svega znači – sanaciju bazena crvenog mulja, čime bi riješili jedan veliki ekološki problem, i implementacija projekta sistema za prečišćavanje otpadnih voda, što je jedan od najvažnijih ekoloških projekata za Crnu Goru. Ne možemo se ponašati kao da je postojeća ekološka situacija dobra, jer nije. A osnovna ambicija izgradnje sistema za prečišćavanje otpadnih voda nije da umnoži već da riješi i umanji postojeće velike ekološke probleme, vodeći računa o zdravlju građana i Zete i Podgorice. Posebno bih istakla podršku ideji da se Glavni grad i kreditno zaduži kako bi se sanirao problem crvenog mulja. Vjerujem da je to odgovoran iskorak i dobar put ka obnovi međusobnog povjerenja.

Kako komentarišete uključenost Delegacije EU ali i Evropskog parlamenta u javnu raspravu i koliko to može uticati na konačnu odluku? Kako gledate na eksplicitne tvrdnje Delegacije EU ali i predstavnika EP da je izgradnja PPOV ključni uslov za EU integracije kroz zatvaranje Poglavlja 27 ali i za održivost granta od 33 miliona eura?

BOROVINIĆ BOJOVIĆ: Smatram da je proces pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji jedan od najvažnijih državnih prioriteta i dugoročno opredjeljenje koje usmjerava naš društveni i politički razvoj. To znači da je za Crnu Goru izuzetno važno da odnose sa Evropskom unijom gradimo na povjerenju i partnerstvu. Mi usklađujemo zakone i propise sa evropskim standardima, ali istovremeno dobijamo podršku – političku, ekspertsku i finansijsku. Cio proces podrazumijeva uzajamno povjerenje, a ono koje smo mi ukazali evropskim partnerima podrazumijeva i otvorenost za njihove stavove i preporuke.

Zato smatram da svaku sugestiju i stav koji dolazi od naših evropskih partnera treba posmatrati kao dio šireg procesa. Dakle, mislim da mišljenja i preporuke naših evropskih partnera na temu izgradnje PPOV, a posebno na temu zatvaranja Poglavlja 27 treba shvatiti veoma ozbiljno i odnijeti se maksimalno odgovorno prema tome, uključujući i sve činjenice za održivost granta od 33 miliona eura. Naše dosadašnje iskustvo saradnje sa Evropskom unijom, što mogu da potvrdim i iz ličnog iskustva, pokazalo se kao plodotvorno, uvažavajuće, smisleno i korisno za građane Podgorice i Crne Gore.

Izvor: Pobjeda

Sledeće

Abazović: DPS nikada nije rekao da ne treba potpisati Temeljni ugovor

Ne propustite

Mujović: Ili ću ja staviti tačku na kolektor, ili kolektor na mene

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Spajić: Crna Gora ima ideju koja je spaja i vodi, a to je evropska Crna Gora

Premijer Crne Gore Milojko Spajić povodom Dana nezavisnosti poručio je večeras na svečanosti u Šipčaniku da državu jakom ne čine veličina teritorije, snaga vojske niti vještačko jednoumlje, već sposobnost građana da različitosti pretvore u zajedničku viziju, a potom tu viziju do kraja i ostvare. On je kazao da članstvo u Evropskoj uniji nije želja Brisela, već prirodan put zemlje u kojoj ljudi žele da žive bolje, pravednije i sigurnije. “Ovo je naša bitka za evropsku Crnu Goru i pokoljenja koja dolaze. Ona nadilazi dnevnu politiku i stranačke, identitetske i sve druge podjele. Istorija ne kuca dva puta na ista vrata. Zato, otvorimo ih zajedno”, poručio je Spajić. Evropska komesarka Marta Kos kazala je da je mjesto Crne Gore u Evropskoj uniji sve izvjesnije i da će naredna poglavlja zajedničke evropske istorije biti pisana zajedno.

U Vinogradu „13. jul Plantaže“ (kod Vinskog podruma Šipčanik) večeras se održava svečanost povodom obilježavanja 20 godina od obnove nezavisnosti Crne Gore.

Premijer Crne Gore Milojko Spajić kazao je da državu jakom ne čine veličina teritorije, snaga vojske niti vještačko jednoumlje, već sposobnost građana da različitosti pretvore u zajedničku viziju, a potom tu viziju do kraja i ostvare.

„Ta misao savršeno oslikava sadašnji trenutak. Dvije decenije nakon obnove nezavisnosti, Crna Gora ima ideju koja je spaja i vodi. Ideju čijem ostvarenju nikada nijesmo bili bliži, a to je evropska Crna Gora i projekat ujedinjene Evrope možda i posljednji pravi mirovni projekat na svijetu“, rekao je Spajić.

Spajić je kazao da je referendum 2006. godine o statusu Crne Gore bio veliki, ali tek prvi korak u izgradnji naše države.

“Iz dana u dan, odlučnom politikom konstantno jačamo temelje naše nezavisnosti na svim poljima.
Da bi bilo koja mala država bila vječna, mora biti izvrsna, a to nije moguće bez izvrsnih ljudi koji donose izvrsne odluke, bez sloge i mira sa susjedima, bez vladavine prava i spajanja vizije onih generacija koje imaju iskustvo vrijedno poštovanja”, kazao je Spajić.

Prema njegovim riječima, sve to omogućava vizija evropske Crne Gore, u kojoj, kako je kazao, ne gubimo sebe i svoju posebnost, već joj dodjeljujemo novu dimenziju kroz formalno članstvo u društvu najboljih.

“Ovaj put nije jednosmjerna ulica i nije želja Brisela, već njime želimo da idemo zbog Podgorice, Cetinja, Nikšića, Pljevalja, Bara, Ulcinja, Plava, Berana i svih naših gradova, u kojima ljudi žele da žive bolje, pravednije i sigurnije”, rekao je Spajić.

On je istakao da Evropa nije politički cilj niti željena destinacija, ona je ogledalo u kojem vidimo kakvi želimo biti – država koja štiti svoje građane, čuva vladavinu prava i poštuje svačije dostojanstvo.

“Trenutno najveći uspjeh i blagodet nezavisne Crne Gore jeste to što se u njoj lijepo živi, a živjeće se još ljepše. I ne možemo više govoriti o bilo kom obliku diskriminacije. S druge strane, moramo poštovati različita mišljenja, čuti i uvažiti drugačiji glas, jer ovo je dom svih nas. Ono što mora da bude konstanta jeste poštovanje svoje zemlje, koje je, siguran sam, veće nego ikada u posljednjih dvadeset godina”, rekao je Spajić.

Kazao je da vjeruje u Crnu Goru.

“Vjerujem u ljude koiji svakog jutra ustaju, odlaze na posao i rade ga pošteno u one koje čuvaju porodicu kao domovinu, a domovinu doživljavaju kao porodicu”, rekao je Spajić.

On je kazao da je istorijska uloga svake generacije u Crnoj Gori bila da vodi svoje bitke.

“Ovo je naša, bitka za evropsku Crnu Goru za pokoljenja koja dolaze. Ona nadilazi dnevnu politiku i stranačke, identitetske i svake druge podjele. Istorija ne kuca dva puta na ista vrata. Zato, otvorimo ih zajedno”, poručio je Spajić.

Politika

Iz MVP-a odgovorili Vučiću: Crna Gora nije nastala otcjepljenjem

Iz Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore reagovali su na izjavu predsjednika Srbije Aleksandara Vučića povodom jubileja obnove crnogorske nezavisnosti i kazali da on nastavlja sa retorikom koja ne doprinosi dobrosusjedskim odnosima i međusobnom poštovanju dvije međunarodno priznate države.

U reagovanju Ministarstva ističe se da je Crna Gora 21. maja 2006. godine, slobodnom voljom građana na demokratskom referendumu, obnovila svoju nezavisnost u skladu sa Ustavnom poveljom državne zajednice Srbije i Crne Gore, međunarodnim pravom i standardima Evropske unije.

“Crna Gora se nije otcijepila od Srbije, niti je ikada bila dio Srbije na način na koji to predsjednik Vučić pokušava predstaviti. Crna Gora i Srbija bile su ravnopravne članice državne zajednice nastale nakon raspada bivše SFRJ, a obnovom nezavisnosti Crna Gora je omogućila i Srbiji da nastavi svoj državno-pravni kontinuitet kao samostalna država”, navodi se u objavi na X mreži.

Iz Ministarstva ocjenjuju neprihvatljivim pokušaje da se jubilej obnove crnogorske nezavisnosti predstavi kao čin usmjeren protiv Srbije ili srpskog naroda.

“Crna Gora svoju nezavisnost ne slavi protiv bilo koga — već u čast slobodno izražene volje svojih građana, svoje istorijske, državne i identitetske posebnosti, kao i prava svakog naroda da demokratski odlučuje o svojoj budućnosti”, navode iz MVP.

Posebno zabrinjavajuće je po njihovim ocjenama, kontinuitet narativa kojim se negira ili relativizuje crnogorska državnost, uz poruke koje podstiču podjele i potcjenjuju demokratski izbor građana Crne Gore.

Poručuju da Crna Gora ostaje posvećena razvoju dobrosusjedskih odnosa sa Srbija, zasnovanih na ravnopravnosti i uzajamnom poštovanju, ali da se takvi odnosi ne mogu graditi kroz uvredljive kvalifikacije, istorijski revizionizam i politički patronat prema Crnoj Gori.

“Jubilej obnove nezavisnosti biće obilježen dostojanstveno, ponosno i evropski, sa jasnom sviješću da je odluka građana iz 2006. godine bila istorijski ispravna i strateški potvrđena današnjim demokratskim i evropskim putem države”, zaključuje se u saopštenju Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore.

Politika

Vučić o proslavi 21. maja: Pozvan sam, ali neću otići – pljunuo bih sebi i svom narodu u lice

Aleksandar Vučić je tokom obilaska Ekspa odgovarao na pitanje novinara i tom prilikom komentarisao najavljeno slavlje nezavisnosti u Crnoj Gori i položaj srpskog naroda u toj državi.

Njihovo pravo i njihova stvar. Želim da naši građani znaju da oni tako glamurozno proslavljaju otcjepljenje od nas.

“Mnogo toga bih imao da kažem o nesposobnosti našeg rukovodstva iz tog perioda, oni su napravili takav izbor. Vidim da su srećni što su otišli od Srba i Srbije i ja im želim sreću”, kazao je on.

Čudno je da Srbi nemaju pravo da koriste srpski jezik kao službeni, iako je dominantan.

“Ali koliko je čudno, nije ni čudno, nije ni iznenađenje. Siguran sam da najveći broj Srba želi najbolje odnose sa Srbijom. Nek nastave oni svoj posao. Srbija da ide naprijed i pravi velike podvige i rezultate”, istiakao je Vučić.

Dodao je da u proslavi neće učestvovati, iako je dobio pozivnicu.

“Bilo bi me sramota i pljunuo bih sebi i svom narodu u lice. Neka slave šta hoće” – rekao je on.