Politika

Mrziteljka SPC-a nagrađena funkcijom od strane “prosrpske” Vlade

Mirna Nikčević, bivša državna službenica i nekadašnja diplomata tokom vlasti Demokratske partije socijalista, ponovo je dospjela u žižu javnosti nakon što ju je Vlada Crne Gore imenovala za članicu Savjeta za zaštitu potrošača na jučerašnjoj sjednici.

Ova odluka izazvala je burne reakcije u javnosti, s obzirom na ranije kontroverze koje su pratile Nikčevićevu. Njeno ime postalo je poznato tokom 2020. godine, za vrijeme velikih litija koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva, kada je na društvenim mrežama iznijela niz uvredljivih i zapaljivih komentara.

Posebno su u javnosti odjeknule njene riječi: „Iskreno, zapalila bih taj Sram i sva goveda tamo“, kao i niz pogrdnih kvalifikacija na račun tadašnjeg mitropolita Amfilohija Radovića, SPC i vjernika. Zbog takvih istupa, kako su mediji tada prenosili, protiv nje je formirano više predmeta zbog govora mržnje.

Dodatne kontroverze pratile su je i tokom diplomatske službe, kada je, prema navodima medija, hitno povučena iz misije u Briselu zbog navodne zavisnosti od narkotika. Prema dostupnim informacijama, Nikčević je uhvaćena u pokušaju nabavke supstance subutex, a pominje se i njena povezanost sa određenim kriminalnim licima.

Pored navoda o problemima sa narkoticima, pojedini mediji su je dovodili u vezu i sa ekstremnim ideološkim krugovima, uključujući naci-satanističke kultove – optužbe koje nikada nisu zvanično potvrđene, ali su ostale u javnoj sferi.

Ona je predložena od strane NVO Centar za zaštitu potrošača a njeno najnovije imenovanje od strane Vlade, koja se u političkom narativu često identifikuje kao pro-srpska izazvalo je dodatne polemike i pitanja o političkim kompromisima i kriterijumima za imenovanja u državnim tijelima.

Slične teme:Crna gora mirna nikčević savjet za zaštitu potrošača

Sledeće

Božović i Kaluđerović: Vlada snosi odgovornost za imenovanje Nikčević

Ne propustite

Skupština usvojila Prostorni plan Crne Gore

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

MUP: Nijedna kazna u 2025. zbog blokade puteva i protesta

Dok javnost bruji o drastičnim novim kaznama koje donose izmjene Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama, paradoksalna je činjenica da se postojeći zakon gotovo uopšte nije primjenjivao – iako već predviđa sankcije za zloupotrebu prava na okupljanje, uključujući i blokadu saobraćajnica.

“U periodu od 01.01.2025. godine do 01.06.2025. godine nije bilo slučajeva kažnjavanja po osnovu čl. 33 i 34 Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama”, stoji u odgovoru Ministarstva unutrašnjih poslova.

Odgovor Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore, dobijen je putem aplikacije za slobodan pristup informacijama (SPI) koju razvija MANS, i potvrđuje da tokom 2025. godine nije bilo nijednog slučaja kažnjavanja po osnovu člana 33 i člana 34 aktuelnog Zakona. Ova dva člana propisuju kazne za organizatore i učesnike okupljanja koji ne poštuju prijavljene rute, remete javni red ili ometaju saobraćaj.

Upravo su takva okupljanja – naročito ona koja su uključivala blokade puteva i raskrsnica – bila česta tokom proteklih mjeseci, kako iz sindikalnih, ekoloških, tako i političkih motiva. Međutim, ni u jednom slučaju nije pokrenut prekršajni ili krivični postupak, što otvara ozbiljno pitanje: zašto se zakon koji već postoji ne primjenjuje, dok se paralelno uvodi drastično stroži režim?

Najavljene izmjene predviđaju kazne od 5 000 do 10 000 eura za organizatore okupljanja koje blokira saobraćaj. Poređenja radi, postojeći zakon već sada propisuje kazne do 5 000 eura (za pravna lica), no očigledno se dosadašnja zakonska osnova nije smatrala „dovoljnom“ – iako je ostala potpuno neiskorišćena.

Zato novi zakon djeluje manje kao pokušaj unapređenja postojećeg pravnog okvira, a više kao politička poruka i sredstvo pritiska, posebno u kontekstu sve učestalijih protesta i rastuće društvene polarizacije.

Politika

Joković: Na današnji dan pozivamo na jedinstvo i pomirenje

Photo by Portal Zeta

Povodom 13. jula – Dana državnosti Crne Gore, upućujem vam najiskrenije čestitke u ime Socijalističke narodne partije Crne Gore i u svoje lično ime, kazao je predsjednik SNP-a Vladimir Joković.

“Na današnji dan s ponosom se prisjećamo dva velika istorijska trenutka – međunarodnog priznanja crnogorske državnosti na Berlinskom kongresu 1878. godine i slavnog narodnog ustanka protiv fašizma 1941. godine. Ove dvije svetinje predstavljaju stubove slobodarske tradicije naše države i vječni su podsjetnik da Crna Gora pripada svom narodu – onima koji su je stvarali, branili i čuvali” navodi se u saopštenju.

SNP Crne Gore u kontinuitetu baštini te vrijednosti: slobodu, pravdu, solidarnost i borbu za dostojanstven život svakog čovjeka. Vjerujemo u Crnu Goru kao zemlju svih njenih građana, u kojoj nema mjesta za podjele, revanšizam i ucjene, već u kojoj je narod taj koji odlučuje, a država ta koja štiti njegove interese, ističe Joković.

“Naša borba je borba za narodnu državu, za ekonomsku sigurnost, za snažnu podršku domaćem seljaku, radniku i penzioneru. To je borba za državu u kojoj se cijeni rad, poštuje porodična vrijednost, njeguje vjera, tradicija i identitet, ali istovremeno gradi društvo u kojem su svi ravnopravni i slobodni. Na današnji dan pozivamo na jedinstvo i pomirenje, jer samo zajedno možemo graditi Crnu Goru koja će biti jaka, poštovana i pravedna”, zaključuje Joković.

Politika

Spajić: 13. jul – duboko ukorijenjen izraz crnogorskog slobodarskog duha i evropskog opredjeljenja

Povodom Dana državnosti i Dana ustanka naroda Crne Gore, premijer Milojko Spajić uputio je čestitku građankama i građanima, naglašavajući da ovaj datum predstavlja duboko ukorijenjen izraz crnogorskog slobodarskog duha i evropskog opredjeljenja.

Dan državnosti nas podsjeća na događaje koji predstavljaju najdublji izraz našeg beskompromisnog i kosmopolitskog kolektivnog opredjeljenja. Put slobode, pravde i građanske solidarnosti nije samo naš savremeni ideal – on je rezultat viševjekovne borbe i požrtvovanja naših predaka, poručio je Spajić.

Ističe da savremena Crna Gora svoje temelje gradi na vrijednostima koje su utkane u 13. jul 1878. godine, kada je Crna Gora dobila međunarodno priznanje na Berlinskom kongresu, kao i u 13. jul 1941. godine, kada je narod ustao protiv fašističkog okupatora.

“Dužni smo, odgovorni pred precima, a obavezni pred potomcima, da taj put nastavimo – kroz širenje i osavremenjavanje temeljnih vrijednosti 13. jula. Te vrijednosti su garant uspješnog nastavka i završetka reformskog procesa i našeg članstva u Evropskoj unije”, poručio je predsjednik Vlade.

Spajić je izrazio uvjerenje da će Crna Gora i u vremenu pred nama pokazati visoki nivo nacionalne zrelosti i društvenog jedinstva oko ključnih pitanja razvoja i napretka.

“Siguran sam da ćemo, kao mnogo puta do sada, dokazati snagu konsenzusa i dostojanstveno dočekati 150. godišnjicu Berlinskog kongresa kao punopravna članica Unije najnaprednijih evropskih država”, naglasio je premijer.

Na kraju, Spajić je građanima još jednom čestitao najveći državni praznik.

“Živjela Crna Gora”, poručuje u čestitki.