Digitalni svijet

Bijeg sa društvenih mreža

Univerzitet Bat je u anketi ovog proljeća otkrio da digitalna pauza od samo jedne sedmice poboljšava opšte stanje i smanjuje anksioznost i depresiju.

Uvijek prisutni, dobro raspoloženi, savršeno dotjerani – život na društvenim mrežama može da bude iscrpljujuć. Sve više poznatih se uzdržava od digitalnih aktivnosti. Čak je i „normalnim ljudima“ često potreban odmor.

Na profilima glumca Toma Holanda je oko šest sedmica bio tajac. „Spajdermen“ se konačno javio snimkom na Instagramu – samo da bi se oprostio od fanova i pratilaca.

„Napravio sam pauzu od društvenih mreža da zaštitim svoje mentalno zdravlje jer smatram da su Instagram i Tviter previše stimulativni“, rekao je 26-godišnjak. Kada čita stvari o sebi na internetu, osjeća se kao u vrtlogu, kaže: „To je naposljetku veoma štetno za moje mentalno stanje.“

Poznate ličnosti na detoksikaciji

Duga je lista poznatih ličnosti koje su posljednjih godina napravile dužu pauzu od društvenih mreža, uključujući muzičara Eda Širana, pop-zvijezdu Britni Spirs, pjevačicu Majli Sajrus, glumicu Selenu Gomez i pjevača Džastina Bibera.

Svi oni su bili u fazi takozvane digitalne detoksikacije, odnosno oslobađanja od digitalnog otrova. Razlozi su bili veoma različiti: previše komentara mržnje, previše vremena pred monitorom, umor od glume za društvene mreže.

Društvene mreže su sporne i u politici: njemački ministar ekonomije Robert Habek napustio je Tviter 2019. i nije se vratio – iako drugi političari tu platformu koriste skoro svakog sata kako bi iznijeli svoje mišljenje.

„Bila je to jedna od najmudrijih odluka koje sam donio u životu“, rekao je Habek kasnije. Na svom blogu tada je napisao: „Tviter je agresivan kao ni jedna druga društvena mreža i ni na jednom drugom mediju nema toliko mržnje, zlobe i govora mržnje.“

Želja za digitalnom pauzom velika je i kod normalnih korisnika. Prema istraživanju digitalnog udruženja Bitkom, deset odsto ljudi u Njemačkoj ove godine želi da ponovo provodi više vremena van mreža – a oko 43 procenta je to ranije već činilo, kako bi se ponovo bolje osjećali.

Da li su društvene mreže dobre ili loše?

Ali koliko su društvene mreže zapravo „loše“? Brojne studije su se bavile efektima Instagrama, Tvitera i ostalih – ali odgovori nisu baš tako jasni kao što se misli.

Univerzitet Bat je u anketi ovog proljeća otkrio da digitalna pauza od samo jedne sedmice poboljšava opšte stanje i smanjuje anksioznost i depresiju. Činjenica da su rezultati bili ovakvi mogla bi da bude u vezi i načinom istraživanja: učesnici su unaprijed morali da pristanu da neće koristiti društvene mreže nedjelju dana – i tako su možda bili više motivisani da naprave pauzu.

Druge studije takođe vide vezu između vremena provedenog na mrežama i depresije. Međutim, kaže se da je teško dokazati šta je bilo prvo. Moguće je da ljudi sa tendencijom ka depresiji koriste društvene mreže češće od drugih.

Druge studije, poput one Univerziteta u Abu Dabiju iz 2019, pokazale su negativne posljedice digitalne detoksikacije: učesnici su prijavili stres i usamljenost tokom apstinencije na društvenim mrežama.

„Važno je da sami odlučujemo koliko dugo smo na mrežama i šta tamo radimo, i da nas ne privlače drugi ljudi i mehanizmi, kao što su puš-poruke i podsjetnici“, kaže za DW Kristin Langer iz inicijative „Pogledaj“.

Uticaj društvenih mreža uvijek zavisi od ličnosti korisnika, kaže Langer. Dok neki profitiraju od novih mreža, drugi osjećaju pritisak i zavist – prema drugim korisnicima kojima navodno ide bolje u životu nego njima.

Nova aplikacija za više autentičnosti?

Može li „Be Real“ da pomogne? Nova aplikacija iz Francuske želi da unese više autentičnosti u svijet društvenih mreža. Tu ne možete ništa da mijenjate, ne možete da stavljate filtere na fotografije i ne možete da postavljate nekoliko puta zaredom. Tako bi trebalo da pruži pravi uvid u život korisnika, glasi obećanje aplikacije „Budite realni“.

Aplikacija porukom traži od korisnika da u roku od dva minuta snimi fotografiju – a kad će ta poruka stići – ne zna se. Može se pojaviti ujutru ili kasno uveče i namijenjena je svim umreženim prijateljima i pratiocima.

Nije bitno da li sređujete stan ili siječete nokte na nogama – ako dođe zahtjev, sve to treba fotografisati. Ako objavite fotografiju van zadatog vremenskog okvira, aplikacija će komentarisati fotografiju kao „kasni“.

Ali ni ova aplikacija nije sasvim bezopasna naročito mladi ljudi moraju da paze da ne objavljuju nešto u žurbi zbog čega im je poslije neprijatno ili gdje bi se mogla prikazati druga osoba koja ne želi da bude na slici.

Takođe, aplikacija može da natjera korisnika da stalno čekaju na poruku da se fotografišu – pa se tako ni njihovo vrijeme provedeno na mrežama ne mijenja značajno.

Slične teme:portalzeta

Sledeće

Netflix ukida veći broj filmova i serija

Ne propustite

TikTok pred milionskom kaznom zbog djece

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Digitalni svijet

Kripto berze oduševljene Trampovom pobjedom, bitkoin porastao

Kripto tržišta su pozitivno reagovala na pobjedu Donalda Trampa na predsjedničkim izborima u Sjedinjenjim Američkim Državama, a bitkoin je danas u 15.15 časova na najvećoj svjetskoj berzi kripto valuta Bajnens porastao za 7,78 odsto na 69.164,27 eura.

Investitori vjeruju da će novi američki predsjednik koji se izjašnjava kao pristalica kripto valuta omogućiti procvat ovog tržišta, prenosi CNBC.

Ukupan obim trgovine bitkoinima u posljednja 24 sata je bio 99,40 milijardi eura, što je trostruko više u odnosu na juče.

Indeks straha i pohlepe (Fear and Greed Index) za bitkoin se danas nalazi na nivou 70 u kategoriji “pohlepa”, što pokazuje da je raspoloženje ulagača na visokom nivou i da vjeruju u rast cijene bitkoina.

Vrijednost itirijuma (ETH) je porasla za 7,19 odsto na 2.445,62 eura, a vrednost bajnens koina (BNB) za 3,63 odsto na 543,25 eura.

Kripto valuta solana (SOL) je porasla za 13,87 odsto na 174,63 eura, a avalanš (AVAX) za 12,85 odsto na 24,75 eura.

Telegramova kripto valuta tonkoin (TON) se nakon hapšenja osnivača ove društvene mreže Pavela Durova u Parizu 24. avgusta danas prodaje za 4,37 eura, što je otprilike za 1,34 odsto više nego juče, prenosi Tanjug.

Durov je pušten iz zatvora 28. avgusta uz kauciju od pet miliona eura, a zabranjeno mu je da napušta francusku teritoriju i mora da se javlja policiji dva puta sedmično.

Bajnens je kripto valuti TON dodao popularnu skraćenicu DYOR (Do your own research) koja poziva na dodatni oprez prilikom trgovine.

Danas se najviše trguje bitkoinom, itirijumom i doužkoinom (DOGE) koji je porastao za čak 16,96 odsto.

Najveći rast trenutno bilježe kripto valute COW, CETUS i NEIRO.

Digitalni svijet

Zbog ovoga sve više vremena provodite na Facebooku i Instagramu

Prilikom objave najnovijih poslovnih rezultata, iz Mete su se pohvalili porastom vremena koje korisnici provode na njihovim društvenim mrežama.

Računica za sve društvene mreže je prilično jasna – što je broj korisnika veći i što oni duže vremena provode skrolujući po ekranima, to će im se prikazivati veći broj reklama. A to, naravno, znači i veće prihode i veći profit, što je na kraju krajeva, i glavni cilj privatnih kompanija.

Tehnološke kompanije zato godinama traže čarobnu formulu koja će im omogućiti da korisnici što duže zadrže pažnju i pogled na ekranima, gledaju što više sadržaja i reklama. Da bi u tome uspjeli, moraju konstantno da mijenjaju i usavršavaju algoritam, ali i da budu oprezni u vezi sa vrstom sadržaja koja će im se prikazivati. Tako npr. negativan i nasilan sadržaj može da privlači veliku pažnju korisnika, ali takav sadržaj može imati loše posledice za njih, a to se posebno odnosi na tinejdžere.

Meta je, izgleda, uspjela da pronađe način na koji može da dodatno zadrži pažnju korisnika Facebooka i Instagrama, a to je algoritam zasnovan na – vještačkoj inteligenciji. Od kada je predstavljen, vrijeme koje korisnici provode na ovim društvenim mrežama značajno se povećalo, pohvalili su se prošle nedjelje iz Zakerbergove kompanije. Od predstavljanja novog AI algoritma vrijeme koje korisnici provode na Facebooku povećalo se za oko osam odsto, dok je taj procenat za Instagram manji, ali i dalje značajan – šest odsto. Iz Mete su pominjali samo procente, a ne i povećanje konkretnog vremena koje sada korisnici provode na tim mrežama. Prema predviđanjima stručnjaka s eMarktera, to povećanje bi moglo da iznosi 10 do 15 sati više tokom godinu dana, prenosi The Independent. Zakerberg ima još planova u vezi sa svojom društvenom mrežom i AI-jem pa je tako prošle nedjelje, tokom objave tromjesečnih rezultata, najavio da se nada da će na Facebook i Instagramu dodati i potpuno novi feed, odnosno kategoriju sadržaja koja će biti u potpunosti generisana putem vještačke inteligencije ili će to biti nekaki siže koji je sastavila vještačka inteligencija.

Očekivanja za budućnost su, dakle, da će na krilima AI-ja korisnici provoditi više vremena uz Zakerbergove mreže, što će se pozitivno odraziti na prikaz oglasa i prihode od oglašavanja, ali s druge strane mogli bi se značajno povećati troškovi razvoja i korišćenja vještačke inteligencije.

Digitalni svijet

Google prati vašu lokaciju na svakih 15 minuta

Novi izvještaj tima za istraživanje iz Cybernews-a otkriva zabrinjavajuće podatke o tome kako Google neprestano prati korisnike putem svojih uređaja, čak i kada je GPS isključen.

U studiji, istraživači su testirali novi Pixel 9 Pro XL sa podrazumijevanim Google nalogom i postavkama. Otkriveno je da uređaj šalje podatke Google-ovim serverima svakih 15 minuta, uključujući lokaciju, email adresu, broj telefona i druge podatke, čak i kada GPS nije uključen.

Istraživači su otkrili da uređaj koristi obližnje Wi-Fi mreže kako bi procijenio lokaciju, iako je GPS isključen. Ovakva praksa može izazvati zabrinutost korisnika zbog nedostatka transparentnosti u pogledu podataka koji se prikupljaju i šalju. Tim iz Cybernews-a takođe navodi da telefon periodično pokušava da preuzme novi kod, potencijalno otvarajući sigurnosne rizike, iako nema dokaza da se ovo dešava sa malicioznim kodom.

Ovi nalazi su posebno zabrinjavajući jer se komunikacija odvija sa Google-ovim servisima bez eksplicitnog pristanka korisnika. Primjera radi, Google Photos je kontaktiran od strane uređaja, iako korisnici nisu otvorili aplikaciju niti slikali fotografije. Ovo podiže pitanja o transparentnosti i kontroli nad podacima koje korisnici zaista imaju.

Google još uvijek nije odgovorio na ove tvrdnje, ali korisnici sa pravom izražavaju zabrinutost zbog ove duboke integracije praćenja u njihovoj svakodnevnoj upotrebi uređaja.