Politika

Bečić: Moramo zajedno da pobijedimo mafiju

Autobus hrabrosti je otpočeo svoj obilazak svakog dijela Crne Gore. “Aleksa i Dritan – HRABRO se broji !” na čelu sa Aleksom Bečićem, nosiocem izborne liste, otpočeo je obilazak svakog kraja Crne Gore. Bečić, zajedno sa predsjednikom Vlade Dritanom Abazovićem, posjetio je Opštinu Bar, gdje ih je dočekao veći broj građana.

Bečić je tom prilikom kazao da bi nastavili ekonomski uzdizati Crnu Goru, moramo zajedno da pobijedimo mafiju.

“Ta mafija je uništila ekonomsku supstancu ove zemlje. Uništila je moralnu supstancu ove zemlje. Degradirala je crnogorske institucije. Čemu svjedočite? Da ljudi koji su bili na čelu sudstva, na čelu tužilaštva, ljudi koji su bili viši inspektori, na jednoga sad konkretno mislim, na primorju za borbu protiv narkomanije, završili su danas kao sluge narko klanova. Ljudi koji imaju 50 miliona na računu i ljudi koji umjesto da štite državu i institucije države, tajno pratili i špijali mafiji gdje se nalazimo ja i Dritan Abazović i drugi ljudi. E to nije vječna Crna Gora. Ali mi smo tu da dovedemo taj postao do kraja. Jer vjerujte mi, spremni smo i dokazali smo, ja i moj prijatelj Dritan Abazović, da smo spremni da idemo do kraja”, kazao je Bečić.

On je istakao da, “nije bitno kolika je cijena, nije bitno kolika je žrtva”.

“Sveti Jovan Vladimir nas vjekovima uči vjeri u ljude, a njegovi sugrađani zajedničkom životu i toleranciji. Neka njegova maslina ovjekovječi mir Crne Gore! Neka je poveže sa svim ljudima dobre volje! Svi u Bar da vidite šta je sloga”, kazao je Bečić.

On je naveo kako ne bi licitirao gdje je srce Crne Gore, jer je to prema njegovim riječima nezahvalno i svakako bi bilo nepravedno dodijeliti bilo kojem gradu ekskluzivno tu titulu.

“Ali jedno znam sigurno – Bar je aorta Crne Gore. Bar je naša najveća luka i naša glavna veza sa svijetom. Bar je ključno mjesto krvotoka Crne Gore i bez njega bi ona mogla samo da vene! Zato smo do sada i povećali vlasništvo države u vlasničkoj strukturi Luke Bar i zato ćemo u mandatu 44. Vlade Crne Gore posvetiti posebnu pažnju daljem razvoju lučke infrastrukture i na putničkom i na terminalu za suve rasute terete, radi povećanja pretovara robe i povećane konkurentnosti, poboljšanju pristupnih drumskih i željezničkih saobraćajnica za prevoz robe i ljudi, stimulisanju uvoza, izvoza i tranzita robe morskim putem i pojednostavljivanju nužnih procedura”, rekao je Bečić.

Zato će, dodaje, intenzivirati aktivnosti na završetku autoputa do Srbije koji će i rasteretiti lokalne veze prema Podgorici, kao i na izgradnji Jadransko-jonskog koridora, te na rekonstrukciji Jadranske magistrale.

“Zato i uvodimo novu redovnu liniju Bar – Bari i Bar – Ankona”, ističe on.

Prisutnima se obratio i Abazović, koji je istakao da 44. Vlada Crne Gore treba da kompletira vlasništvo Luke Bar, jer je to pretpostavka za razvoj čitave Crne Gore.

“To bi značilo uvođenje operatera svjetskog ranga koji mogu da povećaju promet Luke Bar. Mi nijesmo dio gasovodne mreže, ali u eri energetske krize dolazi do mijenjanja ovog tržišta, i naša luka treba da bude jedno od glavnih čvorišta za skladištenje tečnog gasa. Moguće je izgraditi i elektranu na tečni gas. Funkcionalna Luka Bar znači modernizaciju željeznice Crne Gore i izgradnju autoputa. Po mom sudu, to će značiti i promjenu slike ekonomije Crne Gore”, kazao je Abazović.

Sledeće

Spajić: Imaćemo specijalan program za porodična gazdinstva

Ne propustite

Skaj aplikacija je dokaz da su DF i DPS sazreli za koaliciju

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Ni nakon tri godine SO Zeta nije usvojila deklaraciju o nepriznavanju Kosova

Urednik

U političkom životu postoje odluke koje mijenjaju tok stvari – i postoje one koje služe samo da ostave utisak da se nešto radi. Deklaracija o poništenju i nepriznavanju Odluke o priznanju Kosova u SO Zeta nesumnjivo pripada ovoj drugoj kategoriji.

Kada je rukovodstvo Opštine Zeta najavilo dokument koji bi, kako je predstavljeno, trebalo da artikuliše stav „većinske Crne Gore“, činilo se da lokalna vlast ulazi u ozbiljan politički proces. Međutim, vrlo brzo se pokazalo da iza te najave ne stoji ni institucionalna volja, ni politička dosljednost.

Tri godine kasnije, deklaracija nije usvojena. Nije postala dio pravnog sistema. Nije proizvela nikakvu obavezu. Nije čak ni dobila priliku da bude predmet ozbiljne skupštinske rasprave. Većina u Skupštini opštine Zeta jednostavno je nije stavila na dnevni red.

To nije proceduralni propust – to je politička odluka.

deklaracija zeta kosovo

Jer kada vlast želi da nešto usvoji, ona to i uradi. Kada ne želi – tema se razvlači, odlaže i na kraju zaboravlja. Upravo to se dogodilo sa deklaracijom koja je, u javnosti, predstavljena kao pitanje od „istorijskog značaja“.

Sličan obrazac viđen je i u slučaju kolektora u Botunu. Lokalna vlast je organizovala referendum, podigla očekivanja i predstavila proces kao borbu za interese građana. Međutim, kao i u slučaju deklaracije, rezultat nije imao pravnu snagu. Kolektor nije zaustavljen, niti je referendum proizveo obavezujuće posljedice.

Dakle, dva procesa – ista logika: snažna politička retorika, slaba institucionalna realizacija.

Ono što povezuje ova dva slučaja jeste način na koji se politika u Zeti vodi – kroz teme koje mobilizuju emocije, a ne kroz odluke koje proizvode konkretne efekte. Kosovo kao identitetsko pitanje i Botun kao lokalno pitanje egzistencije postali su instrumenti političkog opstanka, a ne rješavanja problema, od glasne najave do tihog povlačenja.

Ako je deklaracija zaista bila izraz „volje naroda“, kako se tvrdilo, onda je njen izostanak iz skupštinske procedure poruka da ta volja nije bila prioritet – već sredstvo.

Zeta tako danas ostaje primjer politike koja proizvodi događaje, ali ne i odluke. U kojoj se organizuju referendumi bez posljedica i najavljuju deklaracije bez epiloga. Deklaracija nije usvojena, kolektor nije zaustavljen, ali su politički poeni – makar privremeno – ubirani.

Politika

Zoran Lakušić razriješen, izabran novi Odbor direktora Regionalnog vodovoda

Nakon što je partija Milana Kneževića napustila Vladu, na red su došle i smjene njenih funkcionera. Tako je kadar Demokratske narodne partije Zoran Lakušić, iako je ostavku podnio još u decembru 2024. godine, tek juče smijenjen sa funkcije predsjednika Odbora direktora Regionalnog vodovoda „Crnogorsko primorje“.

Vlada Crne Gore imenovala je novi Odbor direktora Regionalnog vodovoda „Crnogorsko primorje“.

Boro Lučić izabran je za novog predsjednika. On je magistar pomorstva i predstavnik Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera.

Za članove su izabrani: Rajko Radusinović, diplomirani inženjer elektrotehnike, predstavnik Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera; Dritan Redža, magistar fizičke kulture, predstavnik istog ministarstva; Miloš Stanković, diplomirani menadžer, predstavnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede; Jelena Janićijević, magistar menadžmenta u turizmu i ugostiteljstvu, predstavnica Ministarstva zdravlja; Ivan Rakonić, diplomirani pravnik, predstavnik Ministarstva finansija; i Lazar Pešić, magistar menadžmenta u saobraćaju, predstavnik Generalnog sekretarijata Vlade Crne Gore.

Politika

PES: Identitetske teme mogu na red nakon ispunjenja obaveza iz evropske agende

Teme koja zahtijevaju šire društvene konsultacije i tiču se identitetskih pitanja mogu doći na red nakon ispunjavanja svih obaveza iz evropske agende, poručili su iz Pokreta Evropa sad (PES).

Iz Demokratske narodne partije (DNP) saopštili su ranije da očekuju da se na dnevnom redu sjednice Skupštine zakazane za danas nađe Predlog dopuna zakona o državnim simbolima i Danu državnosti Crne Gore, kojim je predviđeno uvođenje trobojke kao narodne istorijske zastave.

Iz PES-a su kazali da u potpunosti uvažavaju pravo kolega iz opozicionog DNP-a da bez ikakvih konsultacija kandiduju inicijative koje su dio njihove političke agende, ali da su dužni da konstatuju da su zajednički usvojili Barometar 26 kojim su zajedno dali apsolutni prioritet temama koje su ključne i neophodne za evropski put Crne Gore.

“U tom smislu naš pristup i otvorenost za razgovore i na ovu temu se nijesu promijenili, pa stoga teme koja zahtijevaju šire društvene konsultacije i tiču se identitetskih pitanja mogu doći na red nakon ispunjavanja svih obaveza iz evropske agende”, kazali su iz PES-a.

Iz te stranke su istakli da se njihov odnos prema tim pitanjima ne može i ne smije tumačiti kroz dnevnopolitičke konstrukcije.

“Riječ je o temama koje imaju istorijsku i društvenu težinu i koje zahtijevaju ozbiljan, inkluzivan i odgovoran pristup, a ne jednostrane poteze u dnevnopolitičke svrhe”, kaže se u saopštenju.

Iz PES-a su rekli da vjeruju da u ovom trenutku Crna Gora mora ostati fokusirana na strateške prioritete, prije svega na proces pristupnih pregovora, kao i na cilj zatvaranja preostalih otvorenih poglavlja do kraja godine.

“Podsjećamo da je upravo Barometar 26, koji je podržao i DNP, pedvidio formiranje posebnog mehanizma za razrješenje pitanja polarizujućih tema, kojim bi se stvorio širi, formalni dijalog, vodeći računa da je ishod procesa u skladu sa evropskim standardima i u interesu svih građana Crne Gore”, navodi se u saopštenju.

Iz PES-a su poručili da vjeruju da je za eventualno rješavanje ovih pitanja neophodno političko iniciranje i djelovanje koje počiva na povjerenju, partnerstvu i iskrenoj namjeri da se dođe do održivih i inkluzivnih rješenja.