Pitanje izgradnje kolektora u naselju Botun, koje pripada novoformiranoj opštini Zeta, već godinama izaziva kontroverze i otpor među lokalnim stanovništvom. Mještani su više puta protestovali protiv ovog projekta, zabrinuti za moguće negativne ekološke posljedice, uključujući zagađenje i ugrožavanje zdravlja. Tokom gostovanja u emisiji Slobodna zona na ovu temu, predsjednik opštine Zeta Mihailo Asanović istakao je stav lokalnih vlasti protiv izgradnje kolektora u Botunu, dok je naglasio mogućnost alternativnih rješenja koja bi zadovoljila potrebe bez ugrožavanja građana.
Mihailo Asanović, predsjednik opštine Zeta, kazao je da po odluci, kada je osnovana opština Zeta, Botun se u njoj nalazi i tako će i ostati.
„Mi smo sada druga opština i uvijek smo govorili da smo protiv toga. Ti ljudi treba da imaju septičku jamu ispred kuće, a da nisu povezani na nju. Nije tačno da mora da se radi u slivu Morače. On treba da se gradi, doći će vrijeme i u Zeti da se gradi, ali treba da se gradi tako da neće narušiti život nijednog građanina Crne Gore. Imate npr. kolektor u opštini Budva koji je rađen u brdu, a cijevi vuku naniže“, rekao je Asanović.
Dodaje da dvije godine trpe i da nemaju razgraničenje jer navodno imaju prijavu gradnje i govore da ako se Botun prebaci na opštinu Zeta, da neće sigurno biti gradnje.
„Po odluci Vlade iz 2022. godine, na katastarskim parcelama koje pripadaju Zeti, ne mogu doći kolektori. Meni je žao što neko večeras iz Glavnog grada nije došao, ali ne dolaze u emisije. Bilo je i prije prostora da se napravi kolektor, ali tamo su se napravile zgrade koje se dobro prodaju. Zato su došli u Botun, a ugrozili bi 5-6.000 stanovnika. Nadam se da država ne želi crne ekološke tačke“, kazao je Asanović.
Dodaje da se bez njihove saglasnosti ne može graditi, a ako neko krene, imaće protivnika u građanima Zete i Botuna.
„Imali smo izvorište Boljesestre koje pripada Zeti, a mi nismo povezani na to vodoizvorište, od čega se napaja cijelo crnogorsko primorje. Mi se napajamo dijelom sa Mareze, dijelom iz Tuzi. Sad žele ponovo da donesu kolektor na koji niko od građana Zete neće biti povezan, isto kao i u ovom slučaju“, kazao je Asanović.
Dodaje da ako su već najavili projekat Velje Brdo, zašto se ne bi pravio negdje da uvaži i te potrebe, a da država uloži još malo novca, može bilo koje okolno brdo da bude najavljeno, a da se tu stacionira kolektor.
„Neko je napravio narativ da mora da se gradi uz sliv rijeke. Ne mora“, kazao je Asanović.
Govoreći o razgraničenju između Podgorice i Zete, Mihailo Asanović je kazao da je najveći problem što nije došlo do razgraničenja zbog planirane izgradnje kolektora.
„Ja i sa ove pozicije molim čelnike Glavnog grada da odustanu od ove lokacije. Te cijevi se mogu premjestiti u nekom drugom smjeru, a on se može izmjestiti na nenaseljena mjesta. Tako se neće narušiti život nijednog građanina. Mi smo u stavu da su Cijevna i Botun pripadali Zeti, donijeta je ta odluka, a uputićemo apel da se ta teritorija prevede na opštinu. Mi trpimo veliku štetu, imamo osnovana preduzeća opštine, a još uvijek nemamo opremu. Zašto npr. komunalna oprema koju su i Zećani i Podgoričani svojevremeno kupovali nije pripala nama nakon što su nas odvojili? Mi sada sredstva moramo da ulažemo u kamione i autobuse koji po malo rade na našoj teritoriji. Oni razgovaraju među sobom i sve mogućnosti usmjeravaju ka Podgorici“, kazao je Asanović.
Građani Zete nastaviće da plaćaju isti porez na nepokretnost jer je Skupština opštine juče usvojila izmijenjenu Odluku o porezu na nepokretnost kojom se smanjuje koeficijent za obračun.
Koeficijent po kojem se obračunavao porez za stambene objekte do sada je iznosio 0,67, a nakon usvojene odluke on će biti smanjen na 0,45. Na ovaj način porez za fizička lica neće biti uvećan u odnosu na prethodnu godinu za 40 odsto koliko je propisano da bude uvećanje u svim opštinama. Smanjenje poreza amandmanski je predložio predsjednik Opštine Mihailo Asanović. On je kazao da je povećanje poreza za fizička lica trebalo da bude preko 40 odsto, te da su zbog toga koeficijent spustili na 0,45 kako bi građani plaćali probližno isti iznos.
“Pošto će ove godine biti povećan porez na nepokretnost u svim opštinama odlučili smo da amandmanski djelujemo i spustimo korektivnu stopu sa 0,67 na 0,45 kako se porez na nepokretnost za fizička lica ne bi uvećao za 40 odsto već da ostane isti kao prošle godine. Smanjili smo ga 22 odsto, a u svim opštinama će biti veći. I za pomoćne objekte smo smanjili porez, a za poslovne objketeu vlasništvu fizičkih lica nijesmo mogli jer je tu korektivni faktor od jedan do dva, a nama je jedan tako da nije mogao biti manji”, rekao je Asanović.
Usvojen je i Strateški plan razvoja od 2026. do 2030. godine za koji je odbornik DPS-a Miroslav Boljević rekao da su specifični ciljevi dobro postavljeni, ali u određenim segmentima vlada bezidejnost.
“Ne vidimo nove projekte, sve su oni koji su u toku. Nema obilaznica koje bi rasteretile saobraćaj. U dokumentu se navodi i da nije razvijeno maslinarstvo, a mi imamo maslinare koji su u top tri”, kazao je Boljević.
Glavna administratorka Sanja Anđušić kaže da su nastojali da u dokument uvrste projekte koji su realni da se realizuju, te da ima prostora i da se dodaju novi.
Za igraonice i zabavne parkove podrška iz budžeta opštine Zeta
Sekretarijat za preduzetništvo i poljoprivredu u program stimulisanja preduzetništva, vrijedan 50.000 eura, uključio je turizam i ugostiteljstvo.
Za ovu kategoriju opredijelili su 12.000 eura. Program je u skupštinskoj proceduri, a poslednju riječ daće odbornici na sjutrašnjoj sjednici Skupštine opštine Zeta. Kako je za „Dan“ kazao Mladen Stanović, sekretar za preduzetništvo, očekuje da će program biti usvojen i da je u odnosu na prošlu godinu vredniji za 10 hiljada eura.
“Ove godine je novitet mjera koja se odnosi na turizam i ugostiteljstvo. Ona nije postojala prethodnih godina, a kako imamo najviše ljudi koji su zainteresovani za podršku u toj oblasti odlučili smo da je i uvedemo. Tu podržavamo recimo nabavku opreme, igraonice, namještaja, zabavne parkove, stvaranje preduslova za pružanje usluga osobama sa invaliditetom… Smatramo da će i ova mjera da ima prilično veliki broj zainteresovanih”, rekao je Stanović.
Prošle godine podržali su i stare zanate, ali kako je odziv bio prilično slab, odličili su da promijene mjeru i da javni konkurs bude za podršku zanatlijama. Zanatlije će podržati sa 10.000 eura.
“I tu smo napravili razliku. Prošle godine je bio javni poziv samo za stare zanate, ali pošto je prilično slab odziv bio, jer je malo zanatlija koji se bave starim zanatima, ove godine smo odlučili da raspišemo javni konkurs za podršku zanatlijama. Svako ko je regostrovan u CRPS i kod nadležnog sekretarijata da obavlja zanatsku djelatnost može da konkuriše za tu mjeru. Očekujemo da će interesovanje biti veće. Sredstva podrške namijenjena su za nabavku specijalizovanih alata, mašina, opreme i repromaterijala koji su direktno povezani sa proizvodnjom i uslugom koju zanatlija nudi”, kaže Stanović.
Sa 5.000 eura podržaće početnike u biznisu.
“To znači da će svako ko od 1. januara ove godine do dana raspisivanja javnog poziva, a to je u trećem ili četvrtom kvartalu, bude osnovao firmu moći da konkuriše i dobije sredstva za troškove otvaranja firme. Neophodno je da ima prebavilište i posluje na teritoriji Zete. Na ovaj način osnivanje firme mu bude besplatno”, ističe Stanović.
Žensko preduzetništvo podržaće sa 15.000 eura. Stanović je rekao da se dobro pokazala ova mjera, te da je interesovanje veliko.
“Tu nijesmo imali noviteta jer se mjera dobro pokazala. Recimo 2024. godine imali smo četiri preduzetnice, prošle godine njih 13 se prijavilo. Interesovanje je veće, a tako očekujemo i za ovu godinu. Javni konkurs biće sproveden u drugom kvartalu godine”, kazao je Stanović.
Javni poziv za podršku najboljeg biznis plana planiran je da bude raspisan u trećem kvartalu godine. Za tu pomoć opredijeljeno je 8.000 eura. Stanović kaže da će podržati četiri najbolja biznis plana po mišljenju komisije koju je imenovao predsjednik Opštine Zeta.
“Ukoliko neko konkuriše za žensko preduzetništvo, zanate, oblast turizma i ne bude podržan ima pravo da se prijavi za najbolji biznis plan. Ne postoji mogućnost da se isto pravno lice prijavi za konkurs i bude podržan, pa da se prijavi i za drugi. Želimo da damo mogućnost što većem broju ljudi”, kazao je Stanović.
Mladen Stanović kazao je da se iz godine u godinu sve više ljudi interesuje za javne pozive.
Opština Zeta obezbijedila subvencije za sjetvu kukuruza
Opština Zeta i ove godine nastavlja sa podrškom poljoprivrednim proizvođačima, obezbjeđujući sredstva za sjetvu kukuruza koja će biti u potpunosti besplatna za sve zainteresovane. Ova mjera ima za cilj unapređenje domaće proizvodnje i dodatno osnaživanje lokalnih gazdinstava.
Kako je saopšteno, visina subvencije iznosi 30 eura po ralu, a kompletne troškove sjetve snosi Opština Zeta. Na taj način poljoprivrednicima se značajno smanjuju izdaci u proljećnoj sjetvenoj sezoni.
Svi zainteresovani proizvođači mogu se direktno obratiti izvođačima sjetve putem telefona. Na raspolaganju su Borislav Vučković (063/206-776), Jovica Marković (067/542-472), Miodrag Klikovac (068/861-241) i Dragan Džanjević (069/137-431).
Ova inicijativa predstavlja nastavak kontinuiranih aktivnosti lokalne uprave usmjerenih ka jačanju poljoprivrede kao jedne od ključnih grana razvoja u Zeti.
