Connect with us

Ekonomija

Amandmani poslanika na budžet teški 170 miliona eura

Najveći dio amandmana se odnosi na kapitalni budžet, pa je Damjanović istakao da je jedini način da ih Vlada usvoji da postojeći kapitalni budžet linearno smanji 20 odsto.

aleksandar damjanović ministar finansija
Izvor: internet

Na prijedlog budžeta za narednu godinu poslanici su do juče podnijeli 119 amandmana čiji je ukupni fiskalni efekat 170 miliona eura. Ukoliko bi se svi oni usvojili, deficit budžeta bio bi između devet i deset odsto, što je besmisleno, ocijenio je juče ministar finansija Aleksandar Damjanović.

On je istakao da je neto fiskalni efekat svih amandmana 141.513.000 eura, ali da je dodatni efekat na budžetsku rezervu 30 miliona.

“Planirali smo budžetski deficit od 5,9 odsto, što je krajnji gornji okvir koji može da izdrži domaću i međunarodnu provjeru u smislu održivosti i finansiranja deficita kod stranih partnera. 170 miliona eura novih obaveza za budžet je tri odsto dodatno, pa bi deficit otišao na osam do devet odsto, a znate i sami da je to besmisleno”, rekao je juče Damjanović na sjednici skupštinskog Odbora za ekonomiju.

Najveći dio amandmana se odnosi na kapitalni budžet, pa je Damjanović istakao da je jedini način da ih Vlada usvoji da postojeći kapitalni budžet linearno smanji 20 odsto.

“Ako postojeći kapitalni budžet smanjimo 20 odsto lineralno, to je 40 miliona eura. To smanjenje neće ugroziti nijedan projekat jer se oni svakako neće realizovati 100 odsto”, tvrdi Damjanović.

Ministar odbio SNP

Ministar juče nije prihvatio amandman SNP-a, pojedinačno najveći po pitanju fiskalnog efekta, kojim je njegova partija tražila povećanje budžeta Zavoda za zapošljavanje za 45 miliona eura, kako bi se nezaposlenima mjesečno isplaćivala naknada od 100 eura.

“Razmišljaćemo o jednokratnoj pomoći tim licima tokom godine, u skladu sa finansijskom situacijom”, rekao je Damjanović.

Prihvaćeno je sedam amandmana Vlade kojima se, pored ostalog, predviđa osnivanje Uprave za igre na sreću, obezbjeđuje novac za završetak gradnje stadiona na Cetinju i za unapređivanje vodosnabdijevanja u Nikšiću.

Vladimir Martinović (Demokrate) tražio je 600.000 eura iz tekuće budžetske rezerve za organizaciju Mosi igara u Kolašinu, što je Damjanović odobrio.

Adnan Striković (SDP) podnio je 12 amandmana, od kojih je Vlada prihvatila osam.

Podršku Vlade dobili su amandmani kojima je traženo 800.000 eura za gradnju fiskulturnih sala za dvije osnovne škole u Bijelom Polju i Cetinju, 400.000 eura za rekonstrukciju dječije bolnice na Cetinju, 450.000 eura za završetak puta, po 600.000 eura za više opština na sjeveru za utvrđenje korita Lima. Nije prihvaćen zahtjev da se poveća budžet Ministarstva poljoprivrede za osam miliona eura, niti da se opredijeli 2,2 miliona za nabavku opreme za stacionirane radare. Striković je tražio i 100.000 eura za održavanje manifestacije Montenegro beer fest, za rekonstrukciju puta Loznice – Rasovo – Gubavče 810.000 eura i 300.000 eura za izradu dokumentacije za obnovu zgrade od istorijske važnosti u Kolašinu, što je prihvaćeno.

Škole, putevi, crkve…

Prihvaćeni su amandmani Dragana Bojovića (DF) kojima je tražio 240.000 eura za eksproprijaciju imovine na putu Danilovgrad – Spuž preko Martinića, 1,7 miliona za biciklističke staze i 200.000 eura za izgradnju hrama Svete Petke u Danilovgradu. Milosava Paunović (SNP) tražila je 20.000 eura za gradnju spomenika Marka Miljanovog u Beranama, 220.000 eura za rekonstrukciju osam osnovnih škola u tom gradu, 250.000 za dvije škole u Budvi, te 250.000 za budžet Ministarstva poljoprivrede, što je Vlada prihvatila.

Prihvaćeni su zahtjevi Sulja Mustafića (BS) da se izdvoji tri miliona eura za rekonstrukciju puta Bar – Kamenički most – Krute, kao i milion eura za put Virpazar – Sutorman – Bar.

Odbor će se o preostalim amandmanima izjasniti danas, za kada je zakazana i sjednica Skupštine na kojoj se očekuje glasanje o budžetu za narednu godinu.

Parlament da bira članove Komisije za kontrolu javnih nabavki

Odbor je juče prihvatio i amandmane Moma Koprivice (Demokrate) kojima je tražio da parlament umjesto Vlade bira članove Komisije za kontrolu postupaka javnih nabavki, na osnovu prijedloga Administrativnog odbora, a po prethodno objavljenom javnom pozivu. Ukoliko Skupština usvoji njegov prijedlog, prestaće mandat aktuelnim članovima Komisije.

Damjanović je prihvatio da parlament bira članove Komisije, navodeći da će to rasteretiti Vladu i predložio da kriterijum za izbor svih članova tog tijela budu tri, a ne jedna godina radnog iskustva u oblasti javnih nabavki, što je Koprivica odobrio. Za razrješenje članova Komisije dogovoreno je da važe isti uslovi kao do sada.

Odbor je prihvatio i prijedlog Koprivice za ograničenje limita jednostavnih javnih nabavki na najviše sedam odsto u odnosu na ukupni godišnji budžet za javne nabavke naručioca. Damjanović je tražio da se amandman povuče, ističući da bi takva norma napravila kolaps sistema, ali Koprivica to nije prihvatio već je tražio da u narednim danima nađu alternativno rješenje.

Prihvaćen je amandman Suade Zoronjić (Ura) da predsjednik Komisije za kontrolu postupaka javnih nabavki mora da ima položen pravosudni ispit, čemu se Damjanović protivio.

Bez doprinosa na zimnicu

lada je prihvatila amandman SNP-a, kojim se Upravi prihoda i carina omogućava da utvrdi prodajne vrijednosti udjela u pravnom licu kada je ona niža od tržišne, na sve prenose udjela izvršene od 1. januara 2018. godine. Prihvaćen je i amandman Branke Bošnjak (PZP) da se zimnica u iznosu do 450 eura oslobodi doprinosa na socijalno osiguranje.

 

Izvor: Adria

Reklama
Klikni da ostaviš komentar

Leave a Reply

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Ekonomija

Stefan Madžgalj na čelu Odbora direktora Aerodroma

Novi predsjednik Odbora direktora Aerodroma Crne Gore je Stefan Madžgalj. To je odlučeno glasanjem na konstitutivnoj sjednici koja je održana u centrali kompanije, na Aerodromu Podgorica.

Uz Madžgalja, u Odboru direktora su Nikola Bajčetić i Edina Dacić, a novi članovi su Velizar Kaluđerović i Darko Bulatović.

Odbor direktora ACG imenuje Vlada Crne Gore.

Continue Reading

Ekonomija

Crna Gora jedina u regionu sa padom cijena struje u protekloj deceniji

Prema podacima koje prenosi EUROSTAT za period od prve polovine 2015. do prve polovine 2025. godine, Crna Gora se izdvaja u regionu kao jedina zemlja sa padom cijena električne energije za domaćinstva, i to za – 1%.

Dok su gotovo sve države u okruženju zabilježile značajan rast cijena struje – Albanija 42%, Bugarska 38%, Rumunija 47%, Sjeverna Makedonija 38%, Srbija čak 92% – Crna Gora je uspjela da zadrži stabilnost i blago smanji troškove za građane.

Ovaj podatak dobija dodatnu težinu ako se uzmu u obzir globalne energetske krize, poremećaji na tržištu izazvani ratom u Ukrajini, rast cijena energenata i inflacija koja je pogodila gotovo sve evropske ekonomije. U takvom ambijentu, očuvanje stabilnih cijena električne energije predstavlja značajan ekonomski i socijalni faktor.

Stabilne cijene struje direktno utiču na standard građana, jer električna energija čini važan dio mjesečnih troškova domaćinstava. Osim toga, utiču i na konkurentnost privrede, posebno malih i srednjih preduzeća.

Crna Gora se tako pozicionira kao primjer relativne energetske stabilnosti u regionu u periodu obilježenom snažnim cjenovnim udarima širom Evrope.

Continue Reading

Ekonomija

Ustavni sud ukinuo neradnu nedelju

ustavni sud

Portparol Ustavnog suda Danilo Ajković saopštio je da je po pitanju ustavnosti odluke o neradnoj nedjelji u trgovinama odlučeno da je odluka neustavna. Kako je objasnio, ovakva odluka je povrijedila ustavne principe jednakosti svih pred zakonom.

Ustavni sud je na današnjoj sjednici ukinuo odredbu 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini kojom je uvedena neradna nedjelja u trgovini kao neustavnu, jer se njome krši sloboda preduzetništva i princip jednakosti svih pred zakonom, jer je jednoj grupi preduzetnika omogućeno da radi nedjeljom i tokom praznika, a drugoj zabranjeno.

“Sud je ocijenio da se navedenom odredbom krši sloboda preduzetništva garantovana Ustavom, kao i ustavni princip jednakosti svih pred zakonom, jer je jednoj grupi preduzetnika/trgovaca omogućeno da obavlja djelatnost nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, dok je drugoj grupi to zabranjeno. Ustavom su precizno propisani razlozi zbog kojih se može ograničiti sloboda preduzetništva (radi zaštite zdravlja ljudi, životne sredine, prirodnih bogatstava, kulturne baštine ili bezbjednosti i odbrane Crne Gore) i zakonodavac ne može samostalno da propisuje nova ograničenja van tih ustavnih osnova, niti bez jasno utvrđenog legitimnog cilja u javnom interesu”, napomenuli su u obrazloženju odluke.

Pojašnjavaju da time što je zakonodavac jednoj grupi preduzetnika (apoteke, poslastičarnice, pekare, kiosci za štampu, suvenirnice, cvjećare, prodavnice za pogrebnu opremu, za zaštitu bilja, benzinske stanice, pijace, itd) dozvolio da radi, a drugoj ne, jednu grupu privrednika je doveo u neravnopravan položaj u odnosu na drugu.

“Ovakva zabrana nema objektivno i razumno opravdanje, s aspekta ustavne obaveze države da svim preduzetnicima obezbijedi jednak položaj na tržištu. Dodatno, zabranom rada nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika samo pojedinim trgovcima došlo je do ograničenja ljudskih prava i sloboda i povrede ustavnog principa saglasnosti pravnih propisa. Ograničenje ljudskih prava i sloboda mora se kretati u granicama Ustava i mora da služi legitimnom cilju u javnom interesu, kao i da postoji odnos proporcionalnosti između upotrijebljenih sredstava i cilja koji se želi utvrditi”, navode u odluci.

Sud je u ustavnosudskom postupku utvrdio da u postupku donošenja ukinute odredbe nije naveden cilj za njeno donošenje, odnosno zbog čega se smatra potrebnim i opravdanim da se zabranjuje rad trgovinama na veliko i malo nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, kao i izuzetke od te zabrane.

“Ustavni sud ne utiče na pravo zakonodavca da na drugačiji način uredi obavljanje trgovine na veliko i malo nedjeljom, ali uz uvažavanje odgovarajućih osnovnih ustavnih vrijednosti, odnosno zaštićenih ustavnih dobara, na koje je Ustavni sud ukazao u ovoj odluci. Zabrana rada trgovinama nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika ostaje na snazi do objavljivanja odluke Ustavnog suda u Službenom listu Crne Gore, o čemu će Sud blagovremeno obavijestiti javnost”, zaključili su obrazloženju odluke.

Ajković je kazao da je odluka donijeta jednoglasno, te da ne postoji jasan rok kada će biti objavljena u Službenom listu.

Unija poslodavaca Crne Gore podnijela je Ustavnom sudu inicijativu za ocjenu ustavnosti člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, kojim je propisano da se trgovina na veliko i na malo ne može obavljati nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, osim malog broja izuzetaka. Taj zakon je usvojen u julu 2019, a ovaj član, kako je određeno, stupio je na snagu 15. oktobra te godine.

Continue Reading

Facebook

Istaknuto

Najnovije

Istaknuto