Ekonomija
Amandmani poslanika na budžet teški 170 miliona eura
Najveći dio amandmana se odnosi na kapitalni budžet, pa je Damjanović istakao da je jedini način da ih Vlada usvoji da postojeći kapitalni budžet linearno smanji 20 odsto.

Na prijedlog budžeta za narednu godinu poslanici su do juče podnijeli 119 amandmana čiji je ukupni fiskalni efekat 170 miliona eura. Ukoliko bi se svi oni usvojili, deficit budžeta bio bi između devet i deset odsto, što je besmisleno, ocijenio je juče ministar finansija Aleksandar Damjanović.
On je istakao da je neto fiskalni efekat svih amandmana 141.513.000 eura, ali da je dodatni efekat na budžetsku rezervu 30 miliona.
“Planirali smo budžetski deficit od 5,9 odsto, što je krajnji gornji okvir koji može da izdrži domaću i međunarodnu provjeru u smislu održivosti i finansiranja deficita kod stranih partnera. 170 miliona eura novih obaveza za budžet je tri odsto dodatno, pa bi deficit otišao na osam do devet odsto, a znate i sami da je to besmisleno”, rekao je juče Damjanović na sjednici skupštinskog Odbora za ekonomiju.
Najveći dio amandmana se odnosi na kapitalni budžet, pa je Damjanović istakao da je jedini način da ih Vlada usvoji da postojeći kapitalni budžet linearno smanji 20 odsto.
“Ako postojeći kapitalni budžet smanjimo 20 odsto lineralno, to je 40 miliona eura. To smanjenje neće ugroziti nijedan projekat jer se oni svakako neće realizovati 100 odsto”, tvrdi Damjanović.
Ministar odbio SNP
Ministar juče nije prihvatio amandman SNP-a, pojedinačno najveći po pitanju fiskalnog efekta, kojim je njegova partija tražila povećanje budžeta Zavoda za zapošljavanje za 45 miliona eura, kako bi se nezaposlenima mjesečno isplaćivala naknada od 100 eura.
“Razmišljaćemo o jednokratnoj pomoći tim licima tokom godine, u skladu sa finansijskom situacijom”, rekao je Damjanović.
Prihvaćeno je sedam amandmana Vlade kojima se, pored ostalog, predviđa osnivanje Uprave za igre na sreću, obezbjeđuje novac za završetak gradnje stadiona na Cetinju i za unapređivanje vodosnabdijevanja u Nikšiću.
Vladimir Martinović (Demokrate) tražio je 600.000 eura iz tekuće budžetske rezerve za organizaciju Mosi igara u Kolašinu, što je Damjanović odobrio.
Adnan Striković (SDP) podnio je 12 amandmana, od kojih je Vlada prihvatila osam.
Podršku Vlade dobili su amandmani kojima je traženo 800.000 eura za gradnju fiskulturnih sala za dvije osnovne škole u Bijelom Polju i Cetinju, 400.000 eura za rekonstrukciju dječije bolnice na Cetinju, 450.000 eura za završetak puta, po 600.000 eura za više opština na sjeveru za utvrđenje korita Lima. Nije prihvaćen zahtjev da se poveća budžet Ministarstva poljoprivrede za osam miliona eura, niti da se opredijeli 2,2 miliona za nabavku opreme za stacionirane radare. Striković je tražio i 100.000 eura za održavanje manifestacije Montenegro beer fest, za rekonstrukciju puta Loznice – Rasovo – Gubavče 810.000 eura i 300.000 eura za izradu dokumentacije za obnovu zgrade od istorijske važnosti u Kolašinu, što je prihvaćeno.
Škole, putevi, crkve…
Prihvaćeni su amandmani Dragana Bojovića (DF) kojima je tražio 240.000 eura za eksproprijaciju imovine na putu Danilovgrad – Spuž preko Martinića, 1,7 miliona za biciklističke staze i 200.000 eura za izgradnju hrama Svete Petke u Danilovgradu. Milosava Paunović (SNP) tražila je 20.000 eura za gradnju spomenika Marka Miljanovog u Beranama, 220.000 eura za rekonstrukciju osam osnovnih škola u tom gradu, 250.000 za dvije škole u Budvi, te 250.000 za budžet Ministarstva poljoprivrede, što je Vlada prihvatila.
Prihvaćeni su zahtjevi Sulja Mustafića (BS) da se izdvoji tri miliona eura za rekonstrukciju puta Bar – Kamenički most – Krute, kao i milion eura za put Virpazar – Sutorman – Bar.
Odbor će se o preostalim amandmanima izjasniti danas, za kada je zakazana i sjednica Skupštine na kojoj se očekuje glasanje o budžetu za narednu godinu.
Parlament da bira članove Komisije za kontrolu javnih nabavki
Odbor je juče prihvatio i amandmane Moma Koprivice (Demokrate) kojima je tražio da parlament umjesto Vlade bira članove Komisije za kontrolu postupaka javnih nabavki, na osnovu prijedloga Administrativnog odbora, a po prethodno objavljenom javnom pozivu. Ukoliko Skupština usvoji njegov prijedlog, prestaće mandat aktuelnim članovima Komisije.
Damjanović je prihvatio da parlament bira članove Komisije, navodeći da će to rasteretiti Vladu i predložio da kriterijum za izbor svih članova tog tijela budu tri, a ne jedna godina radnog iskustva u oblasti javnih nabavki, što je Koprivica odobrio. Za razrješenje članova Komisije dogovoreno je da važe isti uslovi kao do sada.
Odbor je prihvatio i prijedlog Koprivice za ograničenje limita jednostavnih javnih nabavki na najviše sedam odsto u odnosu na ukupni godišnji budžet za javne nabavke naručioca. Damjanović je tražio da se amandman povuče, ističući da bi takva norma napravila kolaps sistema, ali Koprivica to nije prihvatio već je tražio da u narednim danima nađu alternativno rješenje.
Prihvaćen je amandman Suade Zoronjić (Ura) da predsjednik Komisije za kontrolu postupaka javnih nabavki mora da ima položen pravosudni ispit, čemu se Damjanović protivio.
Bez doprinosa na zimnicu
lada je prihvatila amandman SNP-a, kojim se Upravi prihoda i carina omogućava da utvrdi prodajne vrijednosti udjela u pravnom licu kada je ona niža od tržišne, na sve prenose udjela izvršene od 1. januara 2018. godine. Prihvaćen je i amandman Branke Bošnjak (PZP) da se zimnica u iznosu do 450 eura oslobodi doprinosa na socijalno osiguranje.
Izvor: Adria
Ekonomija
Sindikalne organizacije Aerodroma traže smjenu Jelene Maraš

Legitimni sindikati Aerodroma Crne Gore – Nezavisni sindikat ACG i Sindikat ACG – uputili su Vladi Crne Gore i premijeru Milojku Spajiću zahtjev za razrješenje predsjednice Upravnog odbora „Aerodroma Crne Gore“ AD Jelene Maraš, navodi se u njihovom saopštenju.
U zahtjevu se navodi da je Maraš zloupotrijebila službeni položaj, uskraćujući korišćenje stambenog fonda zaposlenih u cjelokupnom raspoloživom iznosu.
Kako sindikati tvrde, za raspodjelu pomoći zaposlenima ograničen je iznos na 500.000 eura, iako je na raspolaganju oko tri miliona eura namjenski izdvojenih za tu svrhu.
„Protiv Maraš smo podnijeli krivičnu prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu, jer je naložila raspisivanje oglasa za raspodjelu svega dijela raspoložive sume, i to na bazi nezakonito usvojenog Pravilnika o finansijskoj pomoći za rješavanje stambenih potreba i poboljšanje uslova stanovanja zaposlenih, iako je Inspekcija rada u svom Obavještenju br. UPIN 01-717/24 – 71/4 od dana 1. novembra 2024. već utvrdila da je taj Pravilnik protivzakonito usvojen, zbog čega je Aerodromima Crne Gore izdat prekršajni nalog i kažnjeni su od strane nadležnog inspektora“, navodi se u saopštenju.
Vladi su dostavili inicijativu za smjenu Jelene Maraš, kao i tekst krivične prijave sa pratećom dokumentacijom.
Ekonomija
Normalizovan željeznički saobraćaj, prekinuta blokada

Nakon pet dana postignut je dogovor oko deblokade željezničkog saobraćaja u Crnoj Gori. Predstavnik zaposlenih Andrej Kaluđerović kazao je da su radnici dobili garancije za povećanje zarada, i da su jutros svi vozovi krenuli da saobraćaju na teritoriji Crne Gore.
Petodnevna obustava rada zaposlenih u Željezničkoj infrastrukturi Crne Gore izazvala je oštru razmjenu optužbi između predstavnika radnika i rukovodstva, dok šteta za nacionalni željeznički sistem i privredu rapidno raste.
Predstavnik zaposlenih Andrej Kaluđerović odbacio je navode da je odbio pregovore ili ponuđeni kolektivni ugovor, naglasivši da se odluke donose isključivo zajednički sa kolegama.
On je za TVCG kazao da su jutros svi vozovi krenuli na teritoriji Crne Gore.
“Dobili smo garancije za naše zarade. Povećanje plata će biti nekih 300 eura kao i što smo i najavljivali, tako da će zarada iznositi oko 1.000 do 1.200 eura”, kazao je Kaluđerović.
Kaluđerović je istakao da su na probleme ukazivali odavno, ali da radnici nijesu bili shvaćeni na pravi način.
Naglasio je da su dobili garancije da će povećanje biti u najkraćem zakonskom roku.
“Riješili smo sve ovo u korist zaposlenih, a nadam se i u korist menadžmenta”, poručio je on.
Kaluđerović je uputio izvinjenje svim putnicima koji su pretrpjeli štetu zbog obustave željezničkog saobraćaja, i poručio da se nadaju da se ovako nešto neće ponoviti.
Ekonomija
ŽICG: Željezničkog saobraćaja neće biti do daljnjeg

Željeznička infrastruktura Crne Gore (ŽICG) saopštila je da je zaposleni u tom preduzeću Andrej Kaluđerović u ime zaposlenih koji su obustavili rad, odbio da uđe u razgovore sa izvršnim menadžmentom preduzeća, kao i Odborom direktora, iako su mu u više navrata ponuđeni, kako bi se pronašlo rješenje u interesu zaposlenih i omogućilo normalno funkcionisanje saobraćaja.
“Sada je potpuno jasno da se ne radi o sindikalnoj ili radničkoj inicijativi, već o politički instruiranoj opstrukciji kojom se pokušava ugroziti rad željeznice i prouzrokovati direktna šteta putnicima i privredi. Kaluđeroviću je dobro poznato da zahtjevi koje postavlja ne mogu biti ispunjeni na način na koji to očekuje, jer za svaku odluku o povećanju zarada i izmjenama kolektivnog ugovora neophodno je učešće i odobrenje Ministarstva finansija, kao i saglasnost reprezentativnih sindikata”, navode iz ŽICG.
Ističu da Kaluđerović uporno odbija razgovore sa menadžmentom i insistira na ispunjenju svojih ultimatuma kao uslovu da vozovi normalno saobraćaju.
“Željeznička infrastruktura Crne Gore još jednom poziva sve zaposlene da ostanu posvećeni zakonitom i odgovornom radu, a relevantne institucije da adekvatno reaguju na očiglednu opstrukciju kojom se nanosi ozbiljna šteta javnom interesu i bezbjednosti saobraćaja. Takođe, obavještavamo građane, operatere putničkog i teretnog saobraćaja da do daljnjeg neće biti željezničkog saobraćaja”, zaključuju u saopštenju.
Ministarstvo saobraćaja: Blokada željeznice prouzrokovala veliku materijalnu štetu
Obustava rada od strane dijela zaposlenih u ŽICG je nezakonita i prouzrokovala je veliku materijalnu štetu, kao i ozbiljne posljedice po odvijanje saobraćaja, saopštili su iz Ministarstva saobraćaja.
Posebno zabrinjava činjenica da je blokadom pruge zaustavljen međunarodni voz, na kojem se i dalje nalazi imovina stranih državljana, uključujući automobile putnika, navode iz ministarstva.
Ističu da je Ministarstvo saobraćaja u kontinuitetu podržavalo poboljšanje uslova rada zaposlenih, a kroz rebalans budžeta obezbijedili smo dodatnih 2,5 miliona eura za funkcionisanje Željezničke infrastrukture Crne Gore.
“Uprkos tome, današnja akcija dijela zaposlenih izvedena je na ultimativan način, do sada nezabilježen u Crnoj Gori. Radi se o potezu kojim su radnici odbili svaku mogućnost dogovora sa menadžmentom i odbijali razgovor čak i sa reprezentativnim sindikatima, koji su jedini ovlašćeni da pregovaraju o kolektivnom ugovoru u skladu sa zakonom”, navode u saopštenju.
Srbijavoz: Umjesto noćnih barskih vozova autobus na relaciji Bar-Prijepolje-Bar
Za putnike koji putuju večeras međunarodnim vozom broj 432 sa polaskom u 20.10 časova iz Bara za Zemun kao i vozom 433 sa polaskom u 19.40 časova iz Zemuna za Bar, obezbjeđen je autobuski prevoz na relaciji Bar-Prijepolje teretna-Bar, saopštio je Srbijavoz.
U saopštenju se navodi da je privremena izmjena u organizaciji noćnih barskih vozova uvedena zbog prekida željezničkog saobraćaja u Crnoj Gori izazvanog obustavom rada grupe zaposlenih Železničke infrastrukture Crne Gore.
Tokom trajanja ove izmijenjene organizacije, zbog autobuskog prevoza putnika na pomenutoj relaciji, u noćne vozove se neće uvrštavati kola za prevoz automobila.
-
Politika3 дана ranije
PES Podgorica: Zdravlje Botunjana ugrožava crveni mulj, a ne kolektor koji ne postoji
-
Hronika1 дан ranije
Uhapšen Predrag Bošković
-
Hronika1 дан ranije
Ubijen Boban Sjekloća: “Škaljarac” za kojim je tragala policija slobodno se kretao Crnom Gorom
-
Sport10 сати ranije
MATIJA RADOVIĆ ZA PORTAL ZETA: Kik-boks volim sve više i više
-
Sport1 дан ranije
Budućnost Voli najbolja na II Memorijalnom turniru „Dušan Đuretić“
-
Hronika2 дана ranije
Ubistvo u Kotoru: Policija utvrđuje da li se radi o sukobu klanova
-
Sport2 дана ranije
Goleada Zete, Ilarion siguran
-
Zeta1 сат ranije
Stanovnici sela Srpska traže hitnu sanaciju bazena crvenog mulja i reakciju Vlade