Connect with us

Ekonomija

Amandmani poslanika na budžet teški 170 miliona eura

Najveći dio amandmana se odnosi na kapitalni budžet, pa je Damjanović istakao da je jedini način da ih Vlada usvoji da postojeći kapitalni budžet linearno smanji 20 odsto.

aleksandar damjanović ministar finansija
Izvor: internet

Na prijedlog budžeta za narednu godinu poslanici su do juče podnijeli 119 amandmana čiji je ukupni fiskalni efekat 170 miliona eura. Ukoliko bi se svi oni usvojili, deficit budžeta bio bi između devet i deset odsto, što je besmisleno, ocijenio je juče ministar finansija Aleksandar Damjanović.

On je istakao da je neto fiskalni efekat svih amandmana 141.513.000 eura, ali da je dodatni efekat na budžetsku rezervu 30 miliona.

“Planirali smo budžetski deficit od 5,9 odsto, što je krajnji gornji okvir koji može da izdrži domaću i međunarodnu provjeru u smislu održivosti i finansiranja deficita kod stranih partnera. 170 miliona eura novih obaveza za budžet je tri odsto dodatno, pa bi deficit otišao na osam do devet odsto, a znate i sami da je to besmisleno”, rekao je juče Damjanović na sjednici skupštinskog Odbora za ekonomiju.

Najveći dio amandmana se odnosi na kapitalni budžet, pa je Damjanović istakao da je jedini način da ih Vlada usvoji da postojeći kapitalni budžet linearno smanji 20 odsto.

“Ako postojeći kapitalni budžet smanjimo 20 odsto lineralno, to je 40 miliona eura. To smanjenje neće ugroziti nijedan projekat jer se oni svakako neće realizovati 100 odsto”, tvrdi Damjanović.

Ministar odbio SNP

Ministar juče nije prihvatio amandman SNP-a, pojedinačno najveći po pitanju fiskalnog efekta, kojim je njegova partija tražila povećanje budžeta Zavoda za zapošljavanje za 45 miliona eura, kako bi se nezaposlenima mjesečno isplaćivala naknada od 100 eura.

“Razmišljaćemo o jednokratnoj pomoći tim licima tokom godine, u skladu sa finansijskom situacijom”, rekao je Damjanović.

Prihvaćeno je sedam amandmana Vlade kojima se, pored ostalog, predviđa osnivanje Uprave za igre na sreću, obezbjeđuje novac za završetak gradnje stadiona na Cetinju i za unapređivanje vodosnabdijevanja u Nikšiću.

Vladimir Martinović (Demokrate) tražio je 600.000 eura iz tekuće budžetske rezerve za organizaciju Mosi igara u Kolašinu, što je Damjanović odobrio.

Adnan Striković (SDP) podnio je 12 amandmana, od kojih je Vlada prihvatila osam.

Podršku Vlade dobili su amandmani kojima je traženo 800.000 eura za gradnju fiskulturnih sala za dvije osnovne škole u Bijelom Polju i Cetinju, 400.000 eura za rekonstrukciju dječije bolnice na Cetinju, 450.000 eura za završetak puta, po 600.000 eura za više opština na sjeveru za utvrđenje korita Lima. Nije prihvaćen zahtjev da se poveća budžet Ministarstva poljoprivrede za osam miliona eura, niti da se opredijeli 2,2 miliona za nabavku opreme za stacionirane radare. Striković je tražio i 100.000 eura za održavanje manifestacije Montenegro beer fest, za rekonstrukciju puta Loznice – Rasovo – Gubavče 810.000 eura i 300.000 eura za izradu dokumentacije za obnovu zgrade od istorijske važnosti u Kolašinu, što je prihvaćeno.

Škole, putevi, crkve…

Prihvaćeni su amandmani Dragana Bojovića (DF) kojima je tražio 240.000 eura za eksproprijaciju imovine na putu Danilovgrad – Spuž preko Martinića, 1,7 miliona za biciklističke staze i 200.000 eura za izgradnju hrama Svete Petke u Danilovgradu. Milosava Paunović (SNP) tražila je 20.000 eura za gradnju spomenika Marka Miljanovog u Beranama, 220.000 eura za rekonstrukciju osam osnovnih škola u tom gradu, 250.000 za dvije škole u Budvi, te 250.000 za budžet Ministarstva poljoprivrede, što je Vlada prihvatila.

Prihvaćeni su zahtjevi Sulja Mustafića (BS) da se izdvoji tri miliona eura za rekonstrukciju puta Bar – Kamenički most – Krute, kao i milion eura za put Virpazar – Sutorman – Bar.

Odbor će se o preostalim amandmanima izjasniti danas, za kada je zakazana i sjednica Skupštine na kojoj se očekuje glasanje o budžetu za narednu godinu.

Parlament da bira članove Komisije za kontrolu javnih nabavki

Odbor je juče prihvatio i amandmane Moma Koprivice (Demokrate) kojima je tražio da parlament umjesto Vlade bira članove Komisije za kontrolu postupaka javnih nabavki, na osnovu prijedloga Administrativnog odbora, a po prethodno objavljenom javnom pozivu. Ukoliko Skupština usvoji njegov prijedlog, prestaće mandat aktuelnim članovima Komisije.

Damjanović je prihvatio da parlament bira članove Komisije, navodeći da će to rasteretiti Vladu i predložio da kriterijum za izbor svih članova tog tijela budu tri, a ne jedna godina radnog iskustva u oblasti javnih nabavki, što je Koprivica odobrio. Za razrješenje članova Komisije dogovoreno je da važe isti uslovi kao do sada.

Odbor je prihvatio i prijedlog Koprivice za ograničenje limita jednostavnih javnih nabavki na najviše sedam odsto u odnosu na ukupni godišnji budžet za javne nabavke naručioca. Damjanović je tražio da se amandman povuče, ističući da bi takva norma napravila kolaps sistema, ali Koprivica to nije prihvatio već je tražio da u narednim danima nađu alternativno rješenje.

Prihvaćen je amandman Suade Zoronjić (Ura) da predsjednik Komisije za kontrolu postupaka javnih nabavki mora da ima položen pravosudni ispit, čemu se Damjanović protivio.

Bez doprinosa na zimnicu

lada je prihvatila amandman SNP-a, kojim se Upravi prihoda i carina omogućava da utvrdi prodajne vrijednosti udjela u pravnom licu kada je ona niža od tržišne, na sve prenose udjela izvršene od 1. januara 2018. godine. Prihvaćen je i amandman Branke Bošnjak (PZP) da se zimnica u iznosu do 450 eura oslobodi doprinosa na socijalno osiguranje.

 

Izvor: Adria

Reklama
Klikni da ostaviš komentar

Leave a Reply

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Ekonomija

Budžet Zete 14,7 miliona eura: Više sredstava za infrastrukturu i kapitalne projekte

bojan popović

Budžet Opština Zeta za narednu godinu planiran je u iznosu od 14,7 miliona eura, što predstavlja povećanje od oko 25 odsto u odnosu na ovogodišnji budžet. Kako je saopštio Bojan Popović, sekretar za finansije i budžet, struktura prihoda pokazuje značajan rast u više ključnih stavki.

Prema njegovim riječima, sopstveni prihodi Opštine iznose 2,65 miliona eura, dok su ustupljeni prihodi planirani na 3,57 miliona. Donacije i transferi dostižu 6 miliona eura, a prenijeta sredstva iznose 2,5 miliona eura.

Popović je naveo da je zabilježeno povećanje prihoda od poreza na nepokretnosti, poreza na promet nepokretnosti i poreza na dohodak fizičkih lica, kao i kod naknada za uređenje građevinskog zemljišta i naknada za puteve. Ostale budžetske pozicije uglavnom su zadržane na istom nivou ili su blago uvećane.

Posebno su uvećani transferi, i to zbog većeg iznosa sredstava iz Egalizacionog fonda, kao i zbog naplate potraživanja iz 2023. godine od Glavni grad Podgorica. Popović je istakao da je konačno dobijena potvrda da će se ovaj transfer realizovati tokom naredne godine.

Kada je riječ o rashodima, bruto zarade i ostala lična primanja planirana su u iznosu od 1,84 miliona eura. Rashodi za tekuće održavanje iznose 553.000 eura, subvencije 550.000, dok su ostali izdaci i renta planirani na 314.000 eura. Transferi institucijama, pojedincima i privrednim društvima iznose 2,75 miliona eura, a budžetske rezerve 341.000 eura.

U okviru transfera, najveći pojedinačni iznos opredijeljen je za JKP Zeta, i to 740.000 eura.

Kapitalni izdaci čine čak 53 odsto ukupnog budžeta i iznose 7,80 miliona eura. Među najvećim projektima su izgradnja vatrogasne stanice vrijedne 1,8 miliona eura, izgradnja, rekonstrukcija i adaptacija objekata lokalne infrastrukture u iznosu od 1,5 miliona, kao i rekonstrukcija Glavne gradske ulice za koju je planirano milion eura.

Za sanaciju puteva predviđeno je 940.000 eura, dok će izgradnja balon sale u Goričanima i adaptacija sportskih terena koštati 500.000 eura. Isti iznos planiran je i za održavanje domova u Mojanovićima, Tomić ubu i drugih objekata. Za rješavanje imovinskih odnosa opredijeljeno je 450.000 eura, izgradnju kapele u Gornjoj Zeti 250.000, kružni tok u Golubovcima 200.000, semaforizaciju raskrsnice na Mahali 100.000, dok je za sanaciju makadamskih puteva ka Skadarskom jezeru planirano 80.000 eura.

Popović je na kraju naglasio da je budžet za tekuću godinu realizovan u visini od 96 odsto u odnosu na plan, što, kako je ocijenio, potvrđuje stabilno finansijsko poslovanje Opštine.

Continue Reading

Ekonomija

Glavni grad od Zete očekuje milion eura za puteve

razgraničenje podgorica zeta

Budžet Glavnog grada u narednoj godini iznosiće 164,2 miliona što je za 3,7 miliona više u odnosu na nacrt koji je objavljen tokom novembra.

Do uvećanja je došlo jer u narednoj godini Grad prenosi više sredstva nego što je to bilo prvobitno planirano pa su predlogom budžeta ona predviđena na 31.300.000 eura umjesto 28,6 miliona koja su bila projektovana nacrtom. U predlogu budžeta za narednu godinu mjesto je našao i milion eura koji je projektovan kao transfer od budžeta opština. U pitanju su sredstva koja Glavni grad očekuje od Opštine Zeta za gradnju puteva na toj teritoriji, a ona nisu bila predviđena nacrtom.

Na predlog budžeta Glavnog grada za narednu godinu stiglo je pozitivno mišljenje Ministarstva finansija. Ministarstvo je u mišljenju konstatovalo i prekoračenje limita budžetskog deficita za narednu godinu

Continue Reading

Ekonomija

Država treći put traži rješenje za putni pravac Virpazar – Golubovci

Uprava za saobraćaj je raspisala novi 24.900 eura vrijedan tender za izradu idejnog rješenja za rekonstrukciju magistrale Virpazar – obilaznica Golubovci, nakon što su prethodna dva poništena jer na njih nije pristigla nijedna ponuda, javile su Vijesti.

Trasa Virpazar – Golubovci duga je 16 kilometara, počinje kod raskrsnice za tunel “Sozina”, a završava kod kružnog toka kod restorana “Roštiljijada”. Ovaj tender trajaće do sredine decembra pri čemu će izabrani projektant imati pola godine da uradi idejno rješenje.

Prvi tender trajao je od 30. oktobra do 17. novembra, dok je drugi trajao od 17. do 25. novembra.

Cilj izrade ove tehničke dokumentacije je povećanje kapaciteta u odnosu na postojeću magistralu i važeće detaljne urbanističke planove i studije lokacija, u skladu sa Prostornim planom Crne Gore do 2040. godine. Po tenderu, ova dionica je jedna od najznačajnijih koja povezuje primorje, centralni i sjeverni dio Crne Gore, ali je i među najopterećenijim, pa u toku ljeta postaje saobraćajno usko grlo.

Po projektnom zadatku, gužve nastaju zbog malog nivoa usluge i više neregulisanih ukrštanja dok je magistrala i terenski ograničena jer ide paralelno sa prugom Beograd – Bar i kroz Nacionalni park “Skadarsko jezero”.

“Na pojedinim dionicama dodatan problem predstavlja i to što trasa prolazi kroz naselja pri čemu su stambeni objekti neposredno uz postojeći magistralni put. U fazi izrade idejnog rješenja projektant je dužan obraditi tri varijantna rješenja, sva tri moraju predstavljati povećanje kapaciteta kroz uvećanje broja saobraćajnih traka. Projektant je dužan pri izradi projekta posebno voditi računa o Nacionalnom parku, urbanizovanim i naseljenim područjima sa dozvoljenim nivoom saobraćajne buke, posebnim kompleksima pejzaža koje treba zaštititi od vizuelnog zagađenja, zaštiti voda i izvorišta sa zonom zaštite, drugim zonama zaštite…”, piše u dokumentaciji.

Dodaje se da će projektant u obzir morati da uzme i standarde u zemljama Evropske unije i preporuke trans-evropskih standarda za projektovanje auto-puteva sjever-jug (TEM), s tim da jedna od varijanti mora obuhvatiti i prelazak pruge ili vođenje svih saobraćajnih traka jednom od njenih strana.

“U fazi izrade idejnog rješenja, projektant je dužan obraditi tri varijantna rješenja trase saobraćajnice sa pripadajućim objektima I i objektima II na trasi. Sva tri varijantna rješenja moraju predstavljati povećanje kapaciteta postojeće saobraćajnice kroz uvećanje broja saobraćajnih traka. Projektant je obavezan uraditi dokumentaciju za odlučivanje o potrebi procjene uticaja na životnu sredinu i Elaborat u skladu sa Zakonom o procjeni uticaja na životnu sredinu. Generalno, projektant je dužan da svu dokumentaciju uradi i pripremi za podnošenje na odobrenje i saglasnost nadležnih državnih institucija”, piše u dokumentaciji.

Glavni projekat za ovu trasu uradila je kompanija “Civil engineer” tokom 2020. godine.

Continue Reading

Facebook

Istaknuto

Najnovije

Istaknuto