Ekonomija
Akcize na benzin i gasna ulja umanjene 15 odsto
Vlada je danas usvojila Predlog izmjene odluke o umanjenju iznosa akcize za promet bezolovnog benzina i gasnih ulja, kojom se predlaže njeno umanjenje za 15 odsto od 4. januara do 27. februara.
Vlada Crne Gore je, na predlog Ministarstva finansija, danas usvojila Predlog odluke o izmjenama Odluke o umanjenju iznosa akcize za promet bezolovnog benzina i gasnih ulja, kojom se predlaže umanjenje iznosa akcize za 15 odsto za period od 4. januara do 27. februara 2023. godine.
– Pomenutom odlukom se propisuje umanjenje visine akcize za bezolovni benzin i gasna ulja, koja će: Za bezolovni benzin iznositi 467 eura na 1000 litara, za gasna ulja iznositi 374 eura na 1000 litara.
Zbog trenutne stabilizacije cijena naftnih derivata na svjetskom tržištu, Ministarstvo finansija i Vlada Crne Gore opredjelili su za postepeno umanjenje akcize do nivoa od 15 odsto uz napomenu da će, ukoliko se nastave poremećaji na tržištu koji bi doveli do značajnog povećanja cijene naftnih derivata, predložiti Zakonom propisanu mogućnost umanjenja do 50 odsto.
Procjenjuje se da će maksimalni fiskalni uticaj po osnovu predložene akcize i PDV-a na mjesečnom nivou iznositi oko dva miliona eura- navodi se u saopštenju.
Ekonomija
Stefan Madžgalj na čelu Odbora direktora Aerodroma
Novi predsjednik Odbora direktora Aerodroma Crne Gore je Stefan Madžgalj. To je odlučeno glasanjem na konstitutivnoj sjednici koja je održana u centrali kompanije, na Aerodromu Podgorica.
Uz Madžgalja, u Odboru direktora su Nikola Bajčetić i Edina Dacić, a novi članovi su Velizar Kaluđerović i Darko Bulatović.
Odbor direktora ACG imenuje Vlada Crne Gore.
Ekonomija
Crna Gora jedina u regionu sa padom cijena struje u protekloj deceniji
Prema podacima koje prenosi EUROSTAT za period od prve polovine 2015. do prve polovine 2025. godine, Crna Gora se izdvaja u regionu kao jedina zemlja sa padom cijena električne energije za domaćinstva, i to za – 1%.
Dok su gotovo sve države u okruženju zabilježile značajan rast cijena struje – Albanija 42%, Bugarska 38%, Rumunija 47%, Sjeverna Makedonija 38%, Srbija čak 92% – Crna Gora je uspjela da zadrži stabilnost i blago smanji troškove za građane.
Ovaj podatak dobija dodatnu težinu ako se uzmu u obzir globalne energetske krize, poremećaji na tržištu izazvani ratom u Ukrajini, rast cijena energenata i inflacija koja je pogodila gotovo sve evropske ekonomije. U takvom ambijentu, očuvanje stabilnih cijena električne energije predstavlja značajan ekonomski i socijalni faktor.
Stabilne cijene struje direktno utiču na standard građana, jer električna energija čini važan dio mjesečnih troškova domaćinstava. Osim toga, utiču i na konkurentnost privrede, posebno malih i srednjih preduzeća.
Crna Gora se tako pozicionira kao primjer relativne energetske stabilnosti u regionu u periodu obilježenom snažnim cjenovnim udarima širom Evrope.
Ekonomija
Ustavni sud ukinuo neradnu nedelju
Portparol Ustavnog suda Danilo Ajković saopštio je da je po pitanju ustavnosti odluke o neradnoj nedjelji u trgovinama odlučeno da je odluka neustavna. Kako je objasnio, ovakva odluka je povrijedila ustavne principe jednakosti svih pred zakonom.
Ustavni sud je na današnjoj sjednici ukinuo odredbu 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini kojom je uvedena neradna nedjelja u trgovini kao neustavnu, jer se njome krši sloboda preduzetništva i princip jednakosti svih pred zakonom, jer je jednoj grupi preduzetnika omogućeno da radi nedjeljom i tokom praznika, a drugoj zabranjeno.
“Sud je ocijenio da se navedenom odredbom krši sloboda preduzetništva garantovana Ustavom, kao i ustavni princip jednakosti svih pred zakonom, jer je jednoj grupi preduzetnika/trgovaca omogućeno da obavlja djelatnost nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, dok je drugoj grupi to zabranjeno. Ustavom su precizno propisani razlozi zbog kojih se može ograničiti sloboda preduzetništva (radi zaštite zdravlja ljudi, životne sredine, prirodnih bogatstava, kulturne baštine ili bezbjednosti i odbrane Crne Gore) i zakonodavac ne može samostalno da propisuje nova ograničenja van tih ustavnih osnova, niti bez jasno utvrđenog legitimnog cilja u javnom interesu”, napomenuli su u obrazloženju odluke.
Pojašnjavaju da time što je zakonodavac jednoj grupi preduzetnika (apoteke, poslastičarnice, pekare, kiosci za štampu, suvenirnice, cvjećare, prodavnice za pogrebnu opremu, za zaštitu bilja, benzinske stanice, pijace, itd) dozvolio da radi, a drugoj ne, jednu grupu privrednika je doveo u neravnopravan položaj u odnosu na drugu.
“Ovakva zabrana nema objektivno i razumno opravdanje, s aspekta ustavne obaveze države da svim preduzetnicima obezbijedi jednak položaj na tržištu. Dodatno, zabranom rada nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika samo pojedinim trgovcima došlo je do ograničenja ljudskih prava i sloboda i povrede ustavnog principa saglasnosti pravnih propisa. Ograničenje ljudskih prava i sloboda mora se kretati u granicama Ustava i mora da služi legitimnom cilju u javnom interesu, kao i da postoji odnos proporcionalnosti između upotrijebljenih sredstava i cilja koji se želi utvrditi”, navode u odluci.
Sud je u ustavnosudskom postupku utvrdio da u postupku donošenja ukinute odredbe nije naveden cilj za njeno donošenje, odnosno zbog čega se smatra potrebnim i opravdanim da se zabranjuje rad trgovinama na veliko i malo nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, kao i izuzetke od te zabrane.
“Ustavni sud ne utiče na pravo zakonodavca da na drugačiji način uredi obavljanje trgovine na veliko i malo nedjeljom, ali uz uvažavanje odgovarajućih osnovnih ustavnih vrijednosti, odnosno zaštićenih ustavnih dobara, na koje je Ustavni sud ukazao u ovoj odluci. Zabrana rada trgovinama nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika ostaje na snazi do objavljivanja odluke Ustavnog suda u Službenom listu Crne Gore, o čemu će Sud blagovremeno obavijestiti javnost”, zaključili su obrazloženju odluke.
Ajković je kazao da je odluka donijeta jednoglasno, te da ne postoji jasan rok kada će biti objavljena u Službenom listu.
Unija poslodavaca Crne Gore podnijela je Ustavnom sudu inicijativu za ocjenu ustavnosti člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, kojim je propisano da se trgovina na veliko i na malo ne može obavljati nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, osim malog broja izuzetaka. Taj zakon je usvojen u julu 2019, a ovaj član, kako je određeno, stupio je na snagu 15. oktobra te godine.
-
Zeta23 сата ranije“Magična kašika” pobjednik druge “Raštanijade” u Zeti
-
Sport4 дана ranijeMia Ulićević za Portal Zeta: Ljubav prema igri i predan rad prave rezultate
-
Priroda i društvo2 дана ranijeNa karnevalu u Kotoru spaljen Miron Tribulus zvani Pirun: Pomutio i vlast i opoziciju
-
Hronika4 дана ranijeVesni Bratić ukinut pritvor
-
Zeta4 дана ranijeUspješno realizovani projekti NVO uz podršku Opštine Zeta
-
Hronika4 дана ranijeApelacioni sud potvrdio oslobađajuću presudu za “državni udar”
-
Sport3 дана ranijeJuniori „Miloša Stankovića“ među najboljima – medalje na državnom prvenstvu
-
Ekonomija2 дана ranijeCrna Gora jedina u regionu sa padom cijena struje u protekloj deceniji


