Politika

DPS donacije za izbore primao “na ruke”

Bivši gradonačelnik Podgorice Slavoljub Stijepović negirao je navode optužnice koji se odnose na njega u slučaju “Koverta”.

Kazao je, tokom iznošenja odbrane, da prvooptuženi Duško Knežević, umjesto da se stidi, nastavlja sa iznošenjem “patoloških lažovčina” i dodao da tako može da se ponaša monstruozan čovjek.

“Negiram navode optužnice i krivicu. Ovaj predmet je u ozbiljnoj mjeri u medijima zloupotrebljen na moju štetu. Iz tog razloga ću da odgovaram samo na pitanja mog advokata”, kazao je Stijepović.

On je detaljno govorio o novcu koji je Duško Knežević 2016. dao za potrebe izborne kampanje DPS-a. Kazao je da su to shvatili kao donaciju, a da je kako sada vidi Knežević to doživio kao biznis, kao šansu da pokuša da pridobije naklonost tadašnje vlasti.

“Da vam bliže objasnim vezano za događaj iz 2016., tada su bili izbori i opozicija je htjela da preuzme vlast i imala je logističku podršku. Aktivisti naše partije su me upozorili da je kampanja već krenula. Očekivali su od mene da obezbjedim novčana sredstva za režije (flajere, prevoz, reklame, propagandni materijal…). Ja sam na to odgovorio da ne mogu da im obezbijedim sredstva”, pojasnio je Stijepović.

Zatim je dodao da mu je jednog dana, početkom oktobra, aktivista Branislav Bato Vukićević rekao da je bio sa Duškom Kneževićem na ručku i da su razgovarali, s obzirom na to da zna da Knežević podržava interese te partije, da pomogne u kampanji donacijom sredstava.

Stijepović je dalje naveo da mu je Duško Knežević nakon toga rekao da treba jedan momak da mu doda neku dokumentaciju.

“Dodao mi je, da kažem, fasciklu – kovertu. Otvorio sam je i vidio da se radi o apoenima od 200 dolara. To sam povezao sa donacijom. Zatim sam pozvao Bata Vukićevića i pokazao sam mu novac. On je rekao da treba u domaćoj valuti, da tražim da Knežević to konvertuje jer on ima banke, a izbori se bliže i aktivisti nemaju vremena za to”, detaljno je naveo Stijepović.

Dalje je naveo da je istom momku, koji mu je dao kovertu, nju i vratio.

“Poštovano vijeće, Duško Knežević me je zatim zvao da dođem kod njega kući. Ja nisam ni znao da ima kuću u Podgorici. Ja sam, nažalost, krenuo prema njegovoj kući. Ušao u kuću čovjeka kojeg poznajem skoro pola vijeka, kojeg sam smatrao prijateljem. Međutim, on me pozicionirao na kameru, gdje da sjednem, i pokazao kakav je on čovjek, nemoralan, beskrupolozan”, naglasio je Stijepović.

Stijepović je kazao da ga je Knežević zloupotrebio kako bi vodio unaprijed izgubljene ratove.

Dodao je da tada nije znao da ga Knežević nezakonito snima i da je uzeo kovertu i ponio u štab DPS-a. Pojasnio je da je štab odlučio da novac podijeli aktivistima za potrebe kampanje, i to od 1.000 do 5.000 eura u zavisnosti od veličine izbornog mjesta.

“Ja sam vjerovao da je to iskrena donacija Kneževića za svoj zavičaj. Sad vidim da je to gledao kao biznis. Pokušao je da preko te donacije dobije naklonost tadašnje vlasti. Nisam znao ni pretpostavljao da novac može biti iz kriminalnih aktivnosti, Knežević je tada važio za jednog od najvećih biznismena u Crnoj Gori i šire”, istakao je Stijepović.

Na odbranu Stijepovića je reagovao prvooptuženi Duško Knežević.

“Sve je neistina što je rekao. Novac je trebao da da Milu Đukanoviću, 200.000 dolara je dogovoreno. Stijepović je bio čovjek za “prljave poslove” “, kazao je između ostalog Knežević i dodao da se sve vidi na objavljenom snimku.

Sledeće

Iz „Bemaksa“ tvrde da Mijajlović laže: Nikada nijesmo finansirali nijednu političku partiju

Ne propustite

Sjednica Skupštine prekinuta zbog afere Bemax

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Vuković u Vašingtonu potpisao ugovore vrijedne 58 milione eura

Ministar finansija Novica Vuković potpisao je u Vašingtonu dva strateški izuzetno važna ugovora sa Svjetskom bankom, ukupne vrijednosti 58 miliona eura, čime Crna Gora dodatno učvršćuje kurs ka održivom razvoju, jačanju institucija i ubrzanju evropske integracije.

Ovi projekti predstavljaju konkretan rezultat aktivne i odgovorne politike Ministarstva finansija (MF), koje, kroz međunarodna partnerstva, obezbjeđuje finansijsku i ekspertsku podršku za ključne razvojne prioritete države.

“Najveći dio sredstava, 40 miliona eura, biće usmjeren na sveobuhvatnu modernizaciju sistema upravljanja otpadom, uključujući izgradnju Regionalnog centra u Nikšiću, kao i razvoj savremenih sistema za selekciju, reciklažu i kompostiranje. Ovaj projekat ima direktan značaj za ispunjavanje obaveza iz pregovaračkog poglavlja 27 – Životna sredina i klimatske promjene”, naveli su iz MF-a.

Istovremeno, projekat „Šume Crne Gore za zajednički prosperitet“, vrijedan 18 miliona eura, donosi snažan razvojni impuls sektoru šumarstva, kroz održivo upravljanje resursima, jačanje drvne industrije i unapređenje ekonomskih prilika u ruralnim područjima. Projekat je u potpunosti usklađen sa evropskim standardima i doprinosi ispunjavanju obaveza iz Programa pristupanja Evropskoj uniji.

“Zaključenje ovih aranžmana potvrđuje jasnu opredijeljenost Vlade da, uz snažnu podršku Ministarstva finansija, ubrzano sprovodi reforme koje vode ka zatvaranju pregovaračkih poglavlja i punopravnom članstvu u Evropskoj uniji”, kazali su iz MF-a.

Kako su istakli, ove investicije nijesu samo ulaganja u infrastrukturu, one predstavljaju ulaganje u jače institucije, konkurentniju ekonomiju i bolji kvalitet života građana. Istovremeno, one potvrđuju da Crna Gora ima kapacitet i političku volju da sprovodi zahtjevne reforme i odgovori na standarde Evropske unije.

“Ministarstvo finansija nastavlja da bude ključni stub ekonomskog razvoja države, kroz proaktivnu politiku koja povezuje finansijsku stabilnost, razvojne projekte i strateške ciljeve evropske integracije”, navodi se u saopštenju.

Politika

Zašto inicijativa o povlačenju priznanja Kosova nema smisla?

Autor: Vladimir Jovanović

Inicijativa o povlačenju priznanja Kosova koju ponovo aktuelizuje Milan Knežević djeluje na prvi pogled kao snažna politička poruka, ali u suštini otvara niz nelogičnosti, kontradikcija i političkih paradoksa, kako na regionalnom, tako i na unutrašnjem planu.

Prije svega, takva inicijativa zanemaruje realnost političkog života Srba na Kosovu. A ta realnost se zove Srpska lista. Ova politička organizacija, koja je prošla put od građanske inicijative (2013) do dominantne političke stranke među Srbima na Kosovu, aktivno učestvuje u institucijama kosovskog sistema: od lokalnih samouprava do parlamenta i vlade.

Ono što dodatno komplikuje narativ povlačenja priznanja Kosova jeste činjenica da Srpska lista uživa snažnu političku i logističku podršku iz Beograda, prije svega od Aleksandra Vučića i njegove Srpske napredne stranke. Drugim riječima, zvanična politika Srbije, iako ne priznaje nezavisnost Kosova aktivno učestvuje u političkom sistemu Kosova kroz Srpsku listu.

Tu dolazimo do ključne kontradikcije u Kneževićevoj inicijativi.

Ako je problem u priznanju Kosova kao države, kako onda nije problem učešće Srba u institucijama te iste države? Ako je Kosovo “takozvana država”, zašto je prihvatljivo da srpski politički predstavnici budu ministri, poslanici i potpredsjednici skupštine u tom sistemu?

Ova nedosljednost postaje još izraženija kada se Kneževićeva politika uporedi sa njegovim odnosom prema Beogradu. Naime, Knežević je nedavno javno podržao Aleksandra Vučića na lokalnim izborima u Srbiji. Time je implicitno podržao i ukupnu političku strategiju Srbije prema Kosovu, uključujući i djelovanje Srpske liste.

To otvara legitimnu dilemu:

Da li Knežević ovom inicijativom zapravo kritikuje politiku Beograda i indirektno dovodi u pitanje legitimitet Srpske liste?
Ili je riječ o političkom manevru usmjerenom ka biračkom tijelu, bez stvarne dosljednosti i strateške dubine?

Jer ako bi bio dosljedan, Knežević bi morao jasno reći da je i učešće Srpske liste u kosovskim institucijama sporno. Međutim, takav stav izostaje. Naprotiv, njegova ranija podrška Vučiću sugeriše da prihvata model “djelovanja iznutra” — odnosno borbe za interese Srba kroz institucije tkz.Kosova.

Zbog toga inicijativa o povlačenju priznanja u Crnoj Gori djeluje više kao politički signal nego kao realna politika. Ona ne nudi rješenje nijednog konkretnog problema: ni položaja Srba na Kosovu, ni regionalne stabilnosti, niti spoljnopolitičkog položaja Crne Gore.

Na kraju, postavlja se suštinsko pitanje smisla: ako i Srbija, koja najviše osporava kosovsku nezavisnost, učestvuje u tom sistemu kroz Srpsku listu, kakav bi efekat imalo povlačenje priznanja od strane Crne Gore?

Politika

Knežević: Ulazak DNP-a u Vladu samo odložio inicijativu o povlačenju priznanja Kosova

Lider DNP-a Milan Knežević tvrdi da očekuje podršku od svojih koalicionih partnera, na čelu sa NSD-o, ali i od Pokreta Evropa sad na najavljenu inicijativu o povlačenju priznanja Kosova.

“Očekujem da će dati podršku ovoj našoj inicijativi. Podsjetiću vas da je prapočetak ove inicijative bio u Skupštini opštine Zeta, gdje vršimo vlast zajedno sa našim koalicionim partnerima iz Nove srpske demokratije i Pokreta za promjene. I tada je već bila formirana većina, ali smo nakon ulaska u Vladu i dogovora da kroz koalicioni sporazum ne potenciramo teme koje bi mogle da dijele društvo, a navodno je to bila jedna od tema, dogovorili se da kroz jedan razgovor i dijalog stvorimo institucionalne preduslove kako bi moglo da se normira i rješenje vezano za zastavu i za državljanstvo i da srpski jezik postane službeni”, kazao je Knežević za Euronews Montenegro.

Ali svakako, kaže, da “otvorimo pitanje oko priznanja takozvane države Kosovo, jer je i sam tadašnji premijer Duško Marković tada saopštio da je preko 75% građana bilo protiv priznanja takozvane države Kosovo.”

“Tako da će ta prva inicijativa biti sigurno u Skupštini opštine Zeta. Sinoć je održana sjednica odborničkog kluba u Zeti i vjerujem da ćemo dobiti podršku naših koalicionih partnera iz Nove srpske demokratije. Zatim ćemo krenuti sa svim lokalnim samoupravama i skupštinama gdje participiramo u vlasti da bi konačno završili sa rezolucijom u Skupštini Crne Gore u kojoj bi obavezali Vladu da povuče ovu odluku koja je donesena 2008. godine. Tako da, smatramo da se radi o jednoj kontinuiranoj principijelnoj politici koja nema nikakve veze ni sa kakvim predizbornim aktivnostima jer su izbori 2027. godine i da smo htjeli sa bilo čim da manipulišemo mogli smo to da uradimo u maju sljedeće godine, ali naprosto nakon odbijanja da se na dnevni red uvrsti naša inicijativa vezana za državne simbole i da trobojka postane narodna zastava normirana u zakonu, shvatili smo da premijer Spajić ne želi nikakav dogovor”, naveo je on.