Politika

Živković: Na narednim izborima bićemo najjača politička snaga

Demokratska partija socijalista (DPS) na narednim izborima biće najjača politička snaga u Crnoj Gori, ocijenio je vršilac dužnost predsjednika te stranke Danijel Živković.

On je u Andrijevici, na tribini u okviru kampanje za predsjednika DPS-a, rekao da svi zajedno moraju iskoristili jaku partijsku infrastrukturu i potencijale koji postoje kako bi stranka bila reorganizovana.

“Garantujem da niko ne može okupiti ovoliki broj ljudi koji smo mi danas okupili u Andrijevici. Današnja većina je ista ona kao nakon 30. avgusta 2020. godine. To je većina koja je posvađana i koja samo gleda kako jedni drugome da naude“, rekao je Živković, saopšteno je iz DPS-a.

Kako je naveo, u takvom ambijentu moraju sačuvati partiju i državu, prenosi Dan.

„Proces raslojavanja parlamentarne većine je počeo i biće mnogo brži nego što mislimo. Na narednim izborima koji se budu organizovali bićemo najjača politička snaga u Crnoj Gori“, rekao je Živković.

On je kazao da je najbolji primjer sa kim imaju posla sve što se dešava u Andrijevici.

„Imate većinu koja se raspala, imamo neku novu većinu što je izraz demokratske volje građana. Ti odbornički kandidati su odlučili da smijene postojeće rukovodstvo, ali nasilje sprječava sprovođenje demokratije“, kazao je Živković.

On je naglasio da država mora obezbijediti odbornicima izjašnjenje u parlamentu.

„Moraćemo ih upozoriti da nasiljem ne mogu zadržavati vlast jer država očigledno nema autoritet da sprovede zakon. Na ovo moramo staviti tačku i zato iz Andrijevice moramo poslati poruku kako se sprovodi demokratija“, naveo je Živković.

On je istakao da u Andrijevici žele da vladaju „siledžijstvom, varvarstvom i primitivizmom“, što im DPS neće dozvoliti.

„Ako bude potrebno sami ćemo razriješiti situaciju u Andrijevici”, poručio je Živković.

On je zahvalio članovima DPS-a za sve što su uradili za partiju.

“Ono što je bio osnovni prigovor naših članova i aktivista jeste da postoji manjah sluha od strane centrale za mišljenje baze. Zato smo odlučili da damo priliku svima vama da kroz glasanje suštinski donesete odluku o najvažnijim pitanjima u partiji“, rekao je Živković.

Kako je kazao, imali su privilegiju da na čelu DPS-a bude čovjek koji je, prema riječima Živkovića, harizmatičan, sa autoritetom i koji je radom i djelima pokazao da zaslužuje da bude na čelu partije 25 godina.

„Zahvaljujući njemu imamo priliku da danas razgovaramo jer na tim temeljima koje je on postavio imamo ideju vodilju za koju treba da se borimo. Vi ste prošli mnogo teže testove i u mnogo težim vremenima ste se borili za našu partiju, i za ideje i vrijednosti za koje se ona bori“, rekao je Živković.

On je, govoreći o kandidatima za potpredsjednike DPS-a, kazao da među tim ljudima nema nikakve sujete ko god da bude izabran.

„Svako od njih će biti sastavni dio mog tima, i to su ljudi koji će činiti okosnicu partije“, naveo je Živković.

Prema njegovim riječima, konkurencija se ponadala da će napraviti diobu DPS-a.

„Među nama svakako postoje razlike ali, u prethodnom periodu smo pokazali da je naše jedinstvo koje počiva na zajedničkim idejama jače od svih onih zlonamjernika koji samo podmeću, varaju i koji priželjkuju da ćemo nestati sa političke scene. Oni se boje našeg povratka na vlast“, kazao je Živković.

Kako je kazao, DPS će konkurenciji dati razlog za strah, jer će se vratiti na vlast.

„Moramo se vratiti što prije da bi sačuvali razvojnu komponentu Crne Gore, jer smo vidjeli ko je naša alternativa. To su ljudi koji su sasvim slučajno došli na pozicije vlasti i koji su obilježili periodu posljednje tri i po godine propadanja Crne Gore”, kazao je Živković.

On je istakao da nema ulaganja u sjeverni region države i da su projekti u tom dijelu Crne Gore u potpunosti zaustavljeni.

“Sjever se iseljava zbog takve politike. Sjetimo se priče o auto-putu za koju su govorili da je to put iz niđe u ništa, a danas se hvale razvojem koje je donio taj auto-put“, rekao je Živković i dodao da se zato mora nastaviti sa drugom i trećom dionicom auto-puta.

Kako je rekao, nastavak auto-puta ne može da uradi aktuelna vlast koja „ašov u zemlju nije zakopala za ove tri godine”.

Slične teme:Crna gora danijel živković demokratska partija socijalista

Sledeće

Šaranović: Pripremio sam nekoliko potencijalnih kandidata za poziciju direktora UP

Ne propustite

Spajić: Stabilizovali smo Crnu Goru, uskoro izbor VDT-a

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Ni nakon tri godine SO Zeta nije usvojila deklaraciju o nepriznavanju Kosova

Urednik

U političkom životu postoje odluke koje mijenjaju tok stvari – i postoje one koje služe samo da ostave utisak da se nešto radi. Deklaracija o poništenju i nepriznavanju Odluke o priznanju Kosova u SO Zeta nesumnjivo pripada ovoj drugoj kategoriji.

Kada je rukovodstvo Opštine Zeta najavilo dokument koji bi, kako je predstavljeno, trebalo da artikuliše stav „većinske Crne Gore“, činilo se da lokalna vlast ulazi u ozbiljan politički proces. Međutim, vrlo brzo se pokazalo da iza te najave ne stoji ni institucionalna volja, ni politička dosljednost.

Tri godine kasnije, deklaracija nije usvojena. Nije postala dio pravnog sistema. Nije proizvela nikakvu obavezu. Nije čak ni dobila priliku da bude predmet ozbiljne skupštinske rasprave. Većina u Skupštini opštine Zeta jednostavno je nije stavila na dnevni red.

To nije proceduralni propust – to je politička odluka.

deklaracija zeta kosovo

Jer kada vlast želi da nešto usvoji, ona to i uradi. Kada ne želi – tema se razvlači, odlaže i na kraju zaboravlja. Upravo to se dogodilo sa deklaracijom koja je, u javnosti, predstavljena kao pitanje od „istorijskog značaja“.

Sličan obrazac viđen je i u slučaju kolektora u Botunu. Lokalna vlast je organizovala referendum, podigla očekivanja i predstavila proces kao borbu za interese građana. Međutim, kao i u slučaju deklaracije, rezultat nije imao pravnu snagu. Kolektor nije zaustavljen, niti je referendum proizveo obavezujuće posljedice.

Dakle, dva procesa – ista logika: snažna politička retorika, slaba institucionalna realizacija.

Ono što povezuje ova dva slučaja jeste način na koji se politika u Zeti vodi – kroz teme koje mobilizuju emocije, a ne kroz odluke koje proizvode konkretne efekte. Kosovo kao identitetsko pitanje i Botun kao lokalno pitanje egzistencije postali su instrumenti političkog opstanka, a ne rješavanja problema, od glasne najave do tihog povlačenja.

Ako je deklaracija zaista bila izraz „volje naroda“, kako se tvrdilo, onda je njen izostanak iz skupštinske procedure poruka da ta volja nije bila prioritet – već sredstvo.

Zeta tako danas ostaje primjer politike koja proizvodi događaje, ali ne i odluke. U kojoj se organizuju referendumi bez posljedica i najavljuju deklaracije bez epiloga. Deklaracija nije usvojena, kolektor nije zaustavljen, ali su politički poeni – makar privremeno – ubirani.

Politika

Zoran Lakušić razriješen, izabran novi Odbor direktora Regionalnog vodovoda

Nakon što je partija Milana Kneževića napustila Vladu, na red su došle i smjene njenih funkcionera. Tako je kadar Demokratske narodne partije Zoran Lakušić, iako je ostavku podnio još u decembru 2024. godine, tek juče smijenjen sa funkcije predsjednika Odbora direktora Regionalnog vodovoda „Crnogorsko primorje“.

Vlada Crne Gore imenovala je novi Odbor direktora Regionalnog vodovoda „Crnogorsko primorje“.

Boro Lučić izabran je za novog predsjednika. On je magistar pomorstva i predstavnik Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera.

Za članove su izabrani: Rajko Radusinović, diplomirani inženjer elektrotehnike, predstavnik Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera; Dritan Redža, magistar fizičke kulture, predstavnik istog ministarstva; Miloš Stanković, diplomirani menadžer, predstavnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede; Jelena Janićijević, magistar menadžmenta u turizmu i ugostiteljstvu, predstavnica Ministarstva zdravlja; Ivan Rakonić, diplomirani pravnik, predstavnik Ministarstva finansija; i Lazar Pešić, magistar menadžmenta u saobraćaju, predstavnik Generalnog sekretarijata Vlade Crne Gore.

Politika

PES: Identitetske teme mogu na red nakon ispunjenja obaveza iz evropske agende

Teme koja zahtijevaju šire društvene konsultacije i tiču se identitetskih pitanja mogu doći na red nakon ispunjavanja svih obaveza iz evropske agende, poručili su iz Pokreta Evropa sad (PES).

Iz Demokratske narodne partije (DNP) saopštili su ranije da očekuju da se na dnevnom redu sjednice Skupštine zakazane za danas nađe Predlog dopuna zakona o državnim simbolima i Danu državnosti Crne Gore, kojim je predviđeno uvođenje trobojke kao narodne istorijske zastave.

Iz PES-a su kazali da u potpunosti uvažavaju pravo kolega iz opozicionog DNP-a da bez ikakvih konsultacija kandiduju inicijative koje su dio njihove političke agende, ali da su dužni da konstatuju da su zajednički usvojili Barometar 26 kojim su zajedno dali apsolutni prioritet temama koje su ključne i neophodne za evropski put Crne Gore.

“U tom smislu naš pristup i otvorenost za razgovore i na ovu temu se nijesu promijenili, pa stoga teme koja zahtijevaju šire društvene konsultacije i tiču se identitetskih pitanja mogu doći na red nakon ispunjavanja svih obaveza iz evropske agende”, kazali su iz PES-a.

Iz te stranke su istakli da se njihov odnos prema tim pitanjima ne može i ne smije tumačiti kroz dnevnopolitičke konstrukcije.

“Riječ je o temama koje imaju istorijsku i društvenu težinu i koje zahtijevaju ozbiljan, inkluzivan i odgovoran pristup, a ne jednostrane poteze u dnevnopolitičke svrhe”, kaže se u saopštenju.

Iz PES-a su rekli da vjeruju da u ovom trenutku Crna Gora mora ostati fokusirana na strateške prioritete, prije svega na proces pristupnih pregovora, kao i na cilj zatvaranja preostalih otvorenih poglavlja do kraja godine.

“Podsjećamo da je upravo Barometar 26, koji je podržao i DNP, pedvidio formiranje posebnog mehanizma za razrješenje pitanja polarizujućih tema, kojim bi se stvorio širi, formalni dijalog, vodeći računa da je ishod procesa u skladu sa evropskim standardima i u interesu svih građana Crne Gore”, navodi se u saopštenju.

Iz PES-a su poručili da vjeruju da je za eventualno rješavanje ovih pitanja neophodno političko iniciranje i djelovanje koje počiva na povjerenju, partnerstvu i iskrenoj namjeri da se dođe do održivih i inkluzivnih rješenja.