Politika

Milović planira izručenje državljanina Srbije Kosovu?

Ministar pravde Andrej Milović , u emisiji Načisto na TV Vijesti pričajući o ekstradiciji poručio da je njegovo diskreciono političko pravo kome nekoga može izručiti.

Milović je kazao da je politička odluka o tome da li će Do Kvona izručiti SAD ili Južnoj Koreji, ali nije htio da otkrije čemu naginje.

„SAD su naš glavni spoljno-politički partner, želimo da što prije potpišemo bilateralni sporazum o izručenju, da bismo na taj način napravili pravni okvir za buduća izručenja“, kazao je Milović.

Pričajući o ekstradiciji, on je dodao da je svim ambasadorima rekao da će sva lica biti izručivana.

„Kod mene je politika da rješenja ne smiju i akti da prenoće na mom stolu, sve se potpisuje odmah i radi se odmah, tako će biti i po pitanju ekstradicija“, izjavio je Milović.

Osvrćići se na odluku svog prethodnika Marka Kovača koji je odbio da Kosovu izruči državljanina Srbije Momčila Vukotića (61), osumnjičenog za ratne zločine na teritoriji Peći 1999. godine. on je kazao da pravilo reciprociteta postoji kada nema potpisanog bilateralnog sporazuma o ekstradiciji.

„Mi sa Kosovom nemamo potpisan bilateralni sporazum o izručivanju, šta će se desiti ukoliko crnogorsko tužilaštvo potražuje i država Crna Gora neko lice koje se nalazi na Kosovu a ministar pravde Kosova odlučuje o tom pitanju, podsjetiću vas da univerzalno načelo u međunarodnom pravu kada ne postoji bilateralni sporazum jeste načelo reciprociteta. Sjutra ukoliko neki vrh, član kriminalne grupe, vođa kriminalne grupe bude uhapšen na Kosovu, i Crna Gora jer vodi postupak traži njegovo izručenje, i Ministar pravde Kosova kaže kao što je vaš ministar pravde odbio da izruči tuđeg državljanina… ja sada pokrećem mehanizam reciprociteta i vrh kriminalne i taj član neće biti izručen“, izjavio je Milović.

Njegov prethodnik Kovač odbio je izručenje jer smatra da je povrijeđena Evropska konvencija o ljudskim pravima.

„U rješenju Specijalnog tužilaštva Kosova o pokretanju istrage nije navedeno koje radnje je preduzeo Vukotić, a koje ulaze u sastav krivičnih djela, već se navodi da se poslije 24 godine navodno pojavio svjedok koji je prepoznao njegovu sliku u nekom albumu“, kazali su tada iz ministarstva pravde.

Podsjećamo Evropska konvencija o ekstradiciji ukazuje kada se ne izdaje odobrenje za izručenje pa je tako u članu 3 stav jedan naglašeno:

Izdavanje se neće odobriti za dela koja su, prema oceni zamoljene strane, politička krivična dela ili dela povezana sa takvim krivičnim delom, dok u stavu dva istog člana stoji izdavanje se takođe neće odobriti ako je u zamoljenoj državi s razlogom zasnovano mišljenje da je izdavanje zatraženo zbog krivičnog dela iz opšteg prava radi gonjenja ili kažnjavanja lica zbog rasne pripadnosti, vere, nacionalnosti ili političkih ubeđenja ili ako se smatra da bi položaj tog lica bio pogoršan iz ovih razloga.

Sledeće

Knežević: Ako je uslov da budem ministar priznanje Kosova, radije ću u Zeti saditi paradajz

Ne propustite

Laković: Politika Pokreta Evropa sad bazira se na EU integracijama

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Kaluđerović i Božović: Prava radnika nijesu opcija, ona su prioritet

Poslanici SNP-a, Slađana Kaluđerović i Bogdan Božović, podnijeli su danas Prijedlog za dopunu Dnevnog reda sjednice zakazane za 12.mart, Prijedlogom izmjena i dopuna Zakona o Fondu rada, sa ciljem rješavanja neuplaćenih doprinosa zaposlenima čiji su poslodavci insolventni ili su nestali sa tržišta rada, i kazali da prava radnika nijesu opcija, već su prioritet, saopšteno je iz SNP-a.

Ovim izmjenama je predviđeno da doprinosi ovim zaposlenima budu uplaćeni za period radnog staža koji im nedostaje kao uslov za ostvarivanje prava na penziju – navodi se u zajedničkom saopštenju Kalueđrović i Božovića.

Oni su, kako se dodaje, predstavili ranije ključne izmjene ovog Zakona koje su pokrenuli kako bi, u duhu socijalne pravde koju SNP zastupa, svaki građanin imao siguran i dostojanstven život.

„Izmjene Zakona uključuju jasne rokove za podnošenje zahtjeva i odgovarajuće procedure kako bi se zaštitila prava zaposlenih „, poručili su.

Takođe, kako su kazali, predviđa se da osnovica za uplatu doprinosa bude minimalna zarada u Crnoj Gori na dan podnošenja zahtjeva, čime se osigurava finansijska održivost i efikasnost Fonda rada.

„Prava radnika moraju biti zaštićena. Ovim zakonom obezbjeđujemo da niko više ne bude “nevidljiv” u očima sistema „, poručili su poslanici SNP-a.

Politika

Čarapić: PES će predložiti referendum o otvorenim listama

Pokret Evropa sad (PES) predložiće raspisivanje referenduma o uvođenju otvorenih listi, kako bi građani bili ti koji će odlučiti treba li Crna Gora svoje izborno zakonodavstvo da reformiše na taj način.

To je u razgovoru za Pobjedu najavio poslanik tog pokreta i kopredsjednik Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu Vasilije Čarapić.

Kada je riječ o radu tog parlamentarnog radnog tijela koje je, usljed bojkota opozicije, od kraja prošle godine u blokadi, Čarapić ističe da je unutar aktuelnog saziva Skupštine, moguće obezbijediti dvotrećinsku većinu za sprovođenje izborne reforme i bez Demokratske partije socijalista, ali i da za to pitanje ipak treba tražiti opšti konsenzus.

Čarapić smatra i da je diskurs oko izborne reforme sa Odbora moguće izmjestiti na neutralne društvene platforme, poput panel diskusija, skupština građana, te akademskih foruma i konferencija, zbog čega je političke subjekte pozvao da u tome učestvuju.

POBJEDA: Na koji način planirate da pokrenete rad Odbora i učinite ga efikasnim s obzirom da ste tražili produženje roka rada na još godinu dana, a da od tada nije održana nijedna sjednica?

ČARAPIĆ: Nastavak rada Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu u ovom trenutku je vezan za prekid opozicionog bojkota Skupštine, koja kopredsjedava ovim odborom i koja ima polovinu članova u tom tijelu. Odluka o obrazovanju Odbora daje mogućnost zakazivanja sjednica bez opozicije, međutim, u parlamentaroj većini vjerujemo da ne treba koristiti tu mogućnost već treba insistirati na dijalogu.

POBJEDA: Da li je moguće sprovesti neophodnu izbornu reformu ako se ne uključe predstavnici opozicije i očekujete li uključivanje nekog od predstavnika EU u rješavanje ove situacije?

ČARAPIĆ: Vjerujemo da je unutar ovog saziva Skupštine moguće obezbijediti dvotrećinsku većinu za sprovođenje izborne reforme i bez Demokratske partije socijalista kao najvećeg konstituenta opozicije, ali smo stava koji je utemeljen i u političkoj teoriji i praksi da oko izborne reforme treba tražiti opšti konsenzus. Kako je izborna reforma preduslov za naše članstvo u Evropskoj uniji, blokiranje rada ovog odbora znači da se direktno blokira taj naš put. U tom kontekstu, predstavnici EU su zainteresovana strana da pomognu da se prevaziđu izazovi. Međutim, sprovođenje reforme zavisi od političke volje vlasti, a naročito opozicije.

POBJEDA: Kazali ste nedavno da ćete pokušati da nađete podršku za izborne reforme kroz društveni konsenzus, a ne kroz stranački. Što to tačno znači, odnosno od koga očekujete podršku za te ideje?

ČARAPIĆ: Društveni konsenzus znači da diskurs oko izborne reforme izmjestimo sa Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, koji je u prošloj godini služio za političko potkusurivanje stranka, na neutralne društvene platforme poput panel diskusija, skupština građana, akademskih foruma i konferencija, gdje možemo obezbijediti širu participaciju učesnika. Vjerujem da je ovo način da se dio aktivnosti Odbora sprovede i mimo bojkota, pa pozivam sve političke subjekte da uzmu učešće u ovom obliku djelovanja.

POBJEDA: Na koji način planirate da promovišete koncept otvorenih lista i dobijete podršku? Kazali ste u jednom intervjuu da je rijedak broj subjekata koji bi pristali na cjelovitu promjenu izbornog sistema…

ČARAPIĆ: Smatram da je pravo vrijeme da se otvori diskurs oko otvorenih lista, te da se ovaj izborni model adekvatno predstavi građanima. U konačnici, Pokret Evropa sad će predložiti referendum o uvođenju otvorenih lista, što znači da bi građani bili ti koji bi odlučili da li treba da reformišemo naše izborno zakonodavstvo u ovom pravcu.

Izvor: Pobjeda

Politika

Knežević će podnijeti tužbu protiv Borančića

Predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević podnijeće tužbu protiv potpredsjednika Liberalne partije (LP) Amara Borančića koji je gostujući na televiziji A plus izrekao niz neistina na njegov račun.

To je saopštila portparolka DNP-a Jovana Todorović.

“Demokratska narodna partija (DNP) obavještava javnost da će njen predsjednik Milan Knežević podnijeti tužbu protiv potpredsjednika Liberalne partije Amara Borančića koji je gostujući na televiziji A plus izrekao niz neistina na račun Kneževića. Između ostalih, Borančić je ustvrdio da se Milan Knežević nalazi na „platnom spisku centara moći iz regiona“, što je brutalna laž, a koju će gospodin Borančić imati priliku da dokumentuje i obrazloži na sudu i pred čitavom crnogorskom javnošću”, navela je Todorović u saopštenju.

Navodi da Knežević nema namjeru da ignoriše izrečeno.

“Iako je Knežević javna ličnost, i prag njegove tolerancije treba da bude veći, što u konačnom jeste, jer se svakodnevno u javnom diskursu i na društvenim mrežama suočava sa različitim vidovima mržnje i pozivima na linč, ipak ovu neistinu koju je saopštio potpredsjednik Liberalne partije, a koji je takođe javna ličnost, nema namjeru da ignoriše. Takođe, podsjećamo javnost da je Milan Knežević u sličnim slučajevima saopštenih laži o njemu reagovao na identičan način, i da već postoje prvostepene presude u njegovu korist. I kao što je to uradio u prethodnim slučajevima, tako će i u slučaju Amara Borančića, Knežević čitav iznos materijalnog obeštećenja uplatiti Domu za djecu bez roditeljskog staranja u Bijeloj”, navela je Todorović.