Priroda i društvo
Polovina mladih bi da ode iz Crne Gore
Broj mladih u Crnoj Gori u konstantnom je opadanju, a podaci za prošlu godinu pokazuju da Crna Gora ima oko 16.000 manje stanovnika dobi od 15 do 29 godina nego što je imala 2011. godine. U strategiji za mlade 2023–2027. konstatuje se da 50 odsto mladih želi da napusti Crnu Goru u potrazi za boljom budućnošću, dok 70 odsto mladih razmišlja o odlasku iz države.
Svaka druga mlada osoba svoj život u budućnosti ne vidi u Crnoj Gori. Skoro petina mladih iz Crne Gore svoj život vidi u Americi (18,2 odsto). “Negdje drugo” bi otišao svaki deseti mladi (11,6 odsto), u zemlje regiona 8,9 odsto, u države članice EU 6,3 odsto, a u Rusiju 2,4 odsto.
Na popisu 2011. bilo je 141.869 mladih, uzrasta od 15 do 30 godina, i činili su 22,88 odsto ukupnog stanovništva Crne Gore.
“Po godišnjim procjenama broja stanovnika MONSTAT-a za 2022. za uzrast 15–29 godina (ne uključuje mlade sa navršenih 30 godina) iznosi 116.011 od ukupno procijenjenih 617.863 stanovnika. Prema procjeni, ukupan broj stanovnika blago opada (-0,35%), dok je pad značajan u kategoriji mladih 15–29 godina, i iznosi čak minus 12,57 odsto u odnosu na 2011. godinu kada je bilo 132.702 mladih tog uzrasta”, navodi se u Strategiji za mlade.
U tom dokumentu se konstatuje da socioekonomski i životni uslovi u Crnoj Gori potvrđuju da jednak pristup zdravstvenoj zaštiti ne znači jednakost u zdravlju, a da je mentalno zdravlje mladih posebno ugroženo.
“Kod mladih je izražena slaba motivacija (21,7 odsto) i osjećaj bezvoljnosti (20,9 odsto) kao vrlo prisutni psihološki problemi sa kojima se mladi u Crnoj Gori suočavaju. Većina (58,5 odsto) njih koji kažu da su makar jedno od navedenih stanja osjetili u skorije vrijeme kaže da su im poznati servisi ili adrese na koje se mogu obratiti za pomoć. I pored toga, veoma je mali broj mladih koji to zaista i rade, a čak 78,8 odsto ispitanika kaže da nijesu tražili nikakvu stručnu pomoć u vezi sa problemima u oblasti mentalnog zdravlja”, navodi se u strategiji.
Može vam se dopasti
Priroda i društvo
Lakušić: Nemanje vodne dozvola može da zavrne slavine
Vodovodna preduzeća ne smiju distribuirati vodu za piće bez vodne dozvole jer je ona ključni pravni osnov koji potvrđuje da je odgovarajućeg kvaliteta i u skladu sa važećim standardima, kaže Zoran Lakušić, predsjednik odbora direktora Regionalnog vodovoda.
Vodnu dozvolu u Podgorici već decenijma nemaju gradska vodoizvorišta Mareza, Ćemovsko polje i Zagorič, objelodanio je Aleksandar Nišavić, direktor Vodovoda. Tri gradska izvorišta, kako je prije dva dana za “Dan” saopštio Nišavić, rade bez vodne i upotrebne dozvole, a nemaju utvrđene zone zaštite. Ove dozvole se dobijaju na dan otvaranja, a Mareza je puštena u sistem davne 1952. godine. Sadašnja uprava Vodovoda je pokrenula proceduru dobijanja dozvola kod Uprave za vodu.
“Vodna dozvola obezbjeđuje da se voda crpi i distribuira na održiv način, u skladu sa propisima o zaštiti vodnih resursa i ekološkim normama. Distribucija bez dozvole mogla bi dovesti do pravnih posljedica, uključujući kazne, obustavu poslovanja, pa čak i kaznenu odgovornost. Nedostatak vodne dozvole znači da korišćenje vodnih resursa, u ovom slučaju izvorišta, nije odobreno u skladu sa zakonskim i tehničkim normama koje regulišu upotrebu voda. To je ključni dokument kojim se osigurava da se vodni resursi koriste na odgovoran i održiv način, uz poštovanje svih ekoloških i tehničkih standarda. Kada izvorište nema ovu dozvolu, to nosi ozbiljne posljedice”, saopštio je Lakušić.
Lakušić se osvrnuo i na opasnosti nedostatka sanitarnih zona zaštite izvorišta vode.
“Nedostatak tih zona otvara vrata mnogobrojnim zdravstvenim, ekološkim i ekonomskim rizicima, koji dugoročno mogu ugroziti stanovništvo i prirodne resurse. Bez adekvatne zaštite izvorišta, opasnost od zagađenja vode postaje sve veća, a posledice mogu biti pogubne. Prije svega, fekalno zagađenje postaje neizbježno kada se septičke jame, kanalizacioni sistemi i stoka nalaze u neposrednoj blizini izvora. Bez sanitarnih zona, fekalije lako dospijevaju u izvorišta, noseći sa sobom opasne bakterije i viruse”, naveo je Lakušić.
Zoran Lakušić dodaje da usvajanje i primjena sanitarnih zona postaje hitan prioritet kako bi se spriječile neizbježne posljedice koje mogu nastupiti ukoliko se ne preduzmu odgovarajuće mjere zaštite.
“Sanitarne zone nisu samo regulativna formalnost, već vitalni mehanizam za zaštitu javnog zdravlja i očuvanje najvažnijeg resursa – vode”, rekao je Lakušić.
Izvor: Dan
Priroda i društvo
Popis 2023: Srpski jezik najzastupljeniji u Crnoj Gori, ispred crnogorskog
Prema najnovijim podacima Monstata iz popisa stanovništva 2023. godine, srpski jezik se ističe kao dominantan u Crnoj Gori. Srpski je maternji jezik za 43,18% građana, odnosno za 269.307 stanovnika, dok njime kao svakodnevnim jezikom govori čak 43,52%, što predstavlja 271.422 osobe. Crnogorski je maternji jezik za 34,52% ili 215.299 stanovnika, dok ga svakodnevno koristi 36,23% građana, što čini ukupno 225.956 osoba.
U Crnoj Gori živi 32,93% Srba, odnosno 205.370 osoba, dok Crnogoraca ima 41,12%, odnosno 256.436. Kada je reč o verskoj pripadnosti, pravoslavna vera dominira, s ukupno 443.394 vernika.
Na području Zete, koja broji 16.071 stanovnika, prosečna starost iznosi 39,6 godina, što ukazuje na relativno zrelu populaciju. U opštini Zeta, prema nacionalnoj i etničkoj pripadnosti, 8.005 građana se izjašnjava kao Crnogorci, dok se 6.946 izjašnjava kao Srbi. Prema maternjem jeziku, 10.252 stanovnika smatra da im je maternji jezik srpski, dok 4.722 smatra da im je maternji jezik crnogorski. Stanovnici pravoslavne vjere najzastupljeniji su u Zeti, njih 15.406, što čini 95,86% ukupne populacije.
Priroda i društvo
Raspisan konkurs za upis na doktorske studije na Univerzitetu Crne Gore
Centar za doktorske studije Univerziteta Crne Gore danas je raspisao konkurs za upis na doktorske studije u studijskoj 2024/25. godini.
Prijava sa odgovarajućim dokazima se podnosi organizacionim jedinicama Univerziteta Crne Gore 15. i 16. oktobra 2024. godine, do 14 sati. Za studijski program Održivi razvoj prijave se podnose u prostorijama Rektorata Univerziteta Crne Gore. Na ovaj studijski program mogu konkurisati kandidati čiji su prethodni nivoi studija iz oblasti prirodnih i tehničkih nauka.
Slobodna mjesta Univerziteta Crne Gore na doktorskim studijama su na sljedećim studijskim programima: Biotehnika (5), Elektrotehnika (15), Ekonomija (5), Fizička kultura (10), Turizam (3), Jezik i književnost (10, Filološki fakultet), Političke nauke (3), Medicina (10), Stomatologija (5), Farmacija (5), Filozofija (2), Geografija (2), Istorija (1), Sociologija (1), Pedagogija (2), Građansko-pravni smjer (2), Krivično-pravni smjer (2), Građevinarstvo (10), Mašinstvo (5), Metalurgija i materijali (2), Hemijska tehnologija (2), Pomorske nauke (3), Menadžment u pomorstvu i logistika (3), Biologija (1), Matematika (2) i Održivi razvoj (15).
Pravo prijave na konkurs za upis na doktorske studije imaju kandidati koji su stekli diplomu akademskog naziva magistra/mastera iz odgovarajuće oblasti nauka/umjetnosti, odnosno akademsku diplomu regulisanih profesija, nakon stečenih najmanje 300 ECTS kredita.
Doktorske studije traju tri studijske godine (šest semestara), odnosno obim studijskog programa ovih studija iznosi 180 ECTS kredita. Kandidat za upis dužan je podnijeti prijavu i dokaze o ispunjavanju uslova.
Postupak rangiranja realizuje Komisija za doktorske studije na organizacionoj jedinici Univerziteta.
Upis kandidata obaviće se do 21. oktobra 2024. godine. Početak nastave je 4. novembar 2024. godine.
Više informacija o uslovima upisa i procedurama možete pronaći ovdje.
Konkurs je objavljen u dnevnim novinama koje izlaze u Crnoj Gori, kao i na zvaničnoj internet stranici Univerziteta Crne Gore.
Istaknuto
Držimo te za ruku stiže u Zetu!
Besplatni eho pregledi dojki za sugrađanke od ponedjeljka 21. oktobra u prostorijama Opštine Zeta
Popis 2023: Srpski jezik najzastupljeniji u Crnoj Gori, ispred crnogorskog
Prema najnovijim podacima Monstata iz popisa stanovništva 2023. godine, srpski jezik se ističe kao dominantan u Crnoj Gori. Srpski je...
Stanović optužuje predsjednika Opštine Zeta za nezakonite odluke i partijske interese
Predsjednik Opštine Zeta Mihailo Asanović donio je novo rješenje o prestanku vršenja dužnosti v.d. sekretara za uređenje prostora, zaštitu životne...
Kaluđerović: Žene na selu – nevidljive heroine Crne Gore ne smiju ostati prekrivene tišinom
Povodom Međunarodnog dana žena na selu, Slađana Kaluđerović, poslanica u Skupštini Crne Gore, izjavila je da su žene na selu...
Mitropolit Joanikije u KIC-u “Zeta”
Književno veče, posvećeno stvaralaštvu nobelovca Iva Andrića, biće održano u Zeti, u velikoj sali JU KIC „Zeta“, u srijedu, 16....
Najnovije
- Ilarion nezaustavljiv, Zeta ubjedljiva u lokalnom derbiju
- Trojica osumnjičena za nasilje u Zeti
- Poslanici SNP-a sa predstavnicima američke ambasade
- Pridružite se našem timu – Prijava za program stručnog osposobljavanja
- Sekretarijat za finansije i budžet poziva žene na besplatne eho preglede dojki u Zeti
Istaknuto
-
Hronika17 сати ranije
Trojica osumnjičena za nasilje u Zeti
-
Zeta3 дана ranije
Držimo te za ruku stiže u Zetu!
-
Događaji2 дана ranije
Dan zetskih kolača i priganica uz koncert Jelene Karleuše
-
Zeta1 дан ranije
Sekretarijat za finansije i budžet poziva žene na besplatne eho preglede dojki u Zeti
-
Zeta3 дана ranije
Mlada pjesnikinja iz Zete osvaja srca ljubitelja poezije
-
Zeta3 дана ranije
DPS Zeta: Zeta će ostati crnogorska i građanska
-
Zeta2 дана ranije
Za budućnost Zete: U Zeti 15 odsto manje Crnogoraca nego 2011
-
Događaji2 дана ranije
Andrićeva djela i misli oživjeli na književnoj večeri u Zeti