Priroda i društvo

Partijsko krojenje strukture Ustavnog suda

Ćalović-Marković: Odugovlačenje izbora sudija ukazuje na to da svako pokušava da ubaci nekog svog, inače bi do sada dobili makar jednog.

Cijelim postupkom se kalkulisalo i odlagalo upravo da bi se došlo do nekih političkih dogovora i kompromisa političke prirode. Da je u pitanju bila pravna struka i nauka, svi bi se potrudili da maksimalan prioritet daju tome da se kandidati za sudije Ustavnog suda što prije saslušaju – ocjenjuje Vanja Ćalović-Marković.

Skupštinski Ustavni odbor razvukao je saslušanja 17 kandidata za četvoro sudija Ustavnog suda i utvrđivanje liste koju će predložiti plenumu na gotovo mjesec. Intervjuisanje kandidata počelo je 13. a trajalo je do 29. septembra, dok je sjednica Odbora na kojoj treba da se utvrdi lista kandidata zakazana tek za ponedjeljak, 10. oktobar.

Partije se bore za kvote. Svako pokušava da ubaci nekog svog, inače bi do sada dobili makar jednog sudiju Ustavnog suda u nekoj od prethodnih faza. Međutim, očigledno je da partije ne mogu da se dogovore oko tog pitanja – čiji će predstavnici, suštinski, da prođu i da ćemo ponovo dobiti partijski Ustavni sud – kazala je Ćalović-Marković.

Ona ističe da je javnost imala priliku da čuje najave da ima dovoljno kandidata da se mogu dogovoriti oko četiri.

– Vjerujem, a javnost će biti u prilici da vidi, da ako se dogovore oko ta četiri kandidata, tačno ćemo znati ko politički kojoj partiji pripada i to će biti suštinski kvote koje omogućavaju određenim političkim partijama da utiču na mišljenje Ustavnog suda – kazala je ona.

Ustavni odbor je, sa druge strane, kada je posljednji put intervjuisao kandidate po jednom od oglasa za sudije Ustavnog suda, njih sedam saslušao u roku od tri dana, od 25. do 27. jula.

Prema njenom mišljenju, cijelim postupkom se kalkulisalo i odlagalo upravo da bi se došlo do nekih političkih dogovora i kompromisa političke prirode.

– Da je u pitanju bila pravna struka i nauka, svi bi se potrudili da maksimalan prioritet daju tome da se kandidati za sudije Ustavnog suda što prije saslušaju. I ne samo to, već da se pošalje jedna jasna poruka svima u Crnoj Gori koji ispunjavaju te kriterijume da se prijave. Umjesto toga, dosadašnjim ponašanjem, oni su poslali poruku i onim pravnicima koji bi mogli časno da obavljaju taj posao, da nemaju razloga da se prijavljuju, zato što će partije na kraju praviti političke kalkulacije – kazala je direktorica MANS-a.

Izvor: Pobjeda

Sledeće

Zanatlije pripremile novi zakon o zanatstvu, očekuju podršku

Ne propustite

Sjutra više ulica u centru Podgorice zatvoreno za saobraćaj tokom Prajda

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Priroda i društvo

Udruženje Roditelji podržalo predlog poslanice Kaluđerović o produženju roditeljskog odsustva

Poslanica Socijalističke narodne partije (SNP) Slađana Kaluđerović nastavila je svoju kampanju za usvajanje izmjena Zakona o radu, poznatog pod sloganom „Dajmo bebama više vremena“, koje imaju za cilj produženje roditeljskog odsustva sa 12 na 18 mjeseci.

U okviru svoje kampanje, Slađana Kaluđerović se sastala sa Kristinom Mihailović, izvršnom direktoricom udruženja Roditelji, koje okuplja roditelje i pruža im podršku u suočavanju sa izazovima roditeljstva.

Kristina Mihailović je istakla da su roditeljima potrebna ne samo zakonska rješenja već i logistička podrška i programi koji će olakšati funkcionisanje porodice. „Način života se umnogome promijenio, i danas porodice nažalost nemaju dovoljno vremena da provode zajedno, što je naročito bitno za djecu u ranom uzrastu kojima treba ljubav, pomoć i podrška. Zato bi usvajanje ovih izmjena, posebno ako bi mogle da se koriste do polaska djeteta u školu, bilo od velikog značaja za roditelje“, naglasila je Mihailović.Slađana Kaluđerović je naglasila važnost uključivanja cijele porodice, posebno očeva, u odgoj djece, te je predložila da jedan dio roditeljskog odsustva bude obavezno rezervisan za očeve. Na ovaj način, kako je istaknuto, očevi bi se više uključili u podizanje i njegu djece, što bi doprinosilo ravnoteži u podjeli odgovornosti unutar porodice.

Ove izmjene zakona su ključne za budućnost naših porodica. Produženje roditeljskog odsustva ne znači samo više vremena sa djecom već i bolje uslove za zdrav razvoj naših najmlađih. Očevi moraju biti ravnopravni partneri u odgoju djece, a država treba da pruži zakonski okvir koji će to omogućiti“, izjavila je Kaluđerović.

Pozvala je sve kolege u Skupštini, kao i širu zajednicu, da pruže podršku ovim izmjenama, koje predstavljaju važan korak ka pravednijem društvu u kojem je porodica na prvom mjestu. „Zajedno možemo stvoriti okruženje u kojem će roditelji imati mogućnost da provedu kvalitetno vrijeme sa svojom djecom, što je ulaganje u srećnu i stabilnu Crnu Goru“, zaključila je Kaluđerović.

Priroda i društvo

Medijski savjet za samoregulaciju: Napad na novinarku je napad na sve novinare u Crnoj Gori

Medijski savjet za samoregulaciju osudio je sinoćnji napad na novinarku Anu Raičković, ističući da je ovakav incident još jedan dokaz da su novinari u Crnoj Gori nezaštićeni i izloženi svim oblicima agresije. „Ovo nije samo fizički nasrtaj na jednu novinarku, ovo je napad na sve novinare i medije u Crnoj Gori,“ navodi se u saopštenju Savjeta, koje potpisuje izvršni direktor Ranko Vujović.

U saopštenju se dalje ističe da su političari, nezadovoljni medijskim izveštavanjem, sve slobodniji u napadima i vređanju novinara.

„Medijski savjet za samoregulaciju već duže upozorava da se u državi stvara nepovoljna klima prema novinarima i medijima, i da političari olako vrijeđaju i napadaju novinare,” navodi se. „U ovako stvorenoj atmosferi bilo je samo pitanje dana kad će se neko osjetiti dovoljno ohrabren da i fizički nasrne na novinare. To se upravo desilo sinoć novinarki Ani Raičković.“

Savjet apeluje na državne institucije da ozbiljno shvate ovaj incident i odgovore konkretnom akcijom kako bi pokazali da napadi na novinare neće biti tolerisani.

„Od daljeg postupanja nadležnih institucija u ovom slučaju zavisi buduća bezbjednost novinara u našoj državi,“ stoji u saopštenju.

Takođe se ističe da će odgovor države biti „svojevrstan test koliko je ova vlast sposobna da stvori uslove za normalan i bezbedan rad novinara i medija.“

Medijski savjet poziva vlast da preduzme konkretne korake kako bi obezbijedila sigurnost svih novinara u Crnoj Gori i pokazala da napadi na medije neće biti tolerisani.

Priroda i društvo

Njegošev dan – Neradni dani 13. i 14. novembar

Povodom državnog praznika 13. novembar – Njegošev dan, crnogorski praznik kulture, neradni dani su srijeda 13. novembar i četvrtak 14. novembar.

Na osnovu Zakona o državnim i drugim praznicima (“Sl.list RCG”, br. 27/07 i “Sl.list CG”, br. 36/13, 145/21, 3/23 i 30/23) državni praznik je 13. novembar – Njegošev dan, crnogorski praznik kulture.

Kako se shodno navedenom zakonu državni i drugi praznici praznuju dva dana i to na dan praznika i narednog dana, povodom državnog praznika 13. novembar – Njegošev dan, crnogorski praznik kulture, neradni dani su srijeda 13. novembar i četvrtak 14. novembar.

Državni organi, organi lokalne samouprave, javne ustanove, javna preduzeća i drugi subjekti koji obavljaju djelatnosti od javnog interesa dužni su da u praznične dane obezbijede vršenje poslova čijim bi prekidom mogle nastupiti štetne posljedice po građane ili državu.