Politika

Milatović: Popis ne treba politizovati

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović večeras je u intervjuu za TVCG rekao da Crna Gora treba da bude prva naredna članica Evropske unije.

On je izrazio zadovoljstvo učešćem na samitu Evropske političke zajednice u Španiji.

Milatović je podsjetio da je od parlamentarnih izbora prošlo četiri mjeseca, i da se u međuvremenu dogodilo konstituisanje parlamenta, davanje mandata Milojku Spajiću da formira vladu i pregovori partija.

“Ta treća faza traje već dva ipo mjeseca. Kao predsjednik, što je bilo do mene, uradio sam u rekordnom roku. Dalje je odgovornost kod onih koji pregovaraju”, rekao je Milatović.

Milatović kaže da se o Vladi pregovara tako što se predstave dokumenti i principi, pa se vidi ko ih podržava.

“Potrebna nam je politička odgovornost. U ime građana, postavljam pitanje, gdje je politička odgovornost. Racionalno sam objasnio zašto je Crnoj Gori potrebna inkluzivna vlada”, kazao je Milatović.

On je rekao da ako je ono što je poslanica Jevrosima Pejović rekla sinoć na TVCG tačno o pritiscima, onda to brine.

“Jasno je da niko ne smije da se napada i da bude pritisaka zbog različitog mišljenja”, rekao je Milatović.

On je kazao da ako je cilj da se napravi vlada, je li isključenje Pejović iz Evrope sad korak naprijed ili nazad u pravljenju te vlade.

“U tim procesima nijesam učestvovao ali postavljam racionalno pitanje”, rekao je Milatović.

On je rekao da Spajiću nije lako.

“Ali mora da nauči iz svojih grešaka, a imao ih je ovih dva ipo mjeseca, jer da nije imali bi vladu, i da pokrene pregovore da dobijemo vladu”, naveo je Milatović.

Kaže da na njega ne može niko da prebacuje loptu zbog svoje nesposobnosti.

“A građani su glasali i oni su ti koji će opet glasati”, kaže Milatović.

On se pita zašto Vlade već nema.

“Valjda je nama najviše u interesu da imamo Vladu. Ja bih tu vratio loptu”, podvukao je Milatović.

On navodi da građani biraju poslanike, koji onda u parlamentu biraju vladu.

“Kako vlada bude radila, tako će ih građani kazniti ili nagraditi. Taj princip treba da primjenjujemo. Ponekad se stiče kao da vlada princip kvazikolonijalnog, a ja mislim da treba da vlada princip da građani biraju”, kazao je Milatović, ističući da je to evropska Crna Gora.

Od početka političke karijere, kaže, bio je jasan o prioritetima Crne Gore – ubrzanje našeg evropskog puta, kredibilnije NATO članstvo i jačanje odnosa sa sujedima.

“Ne ličim vam sigurno na čovjeka koji treba da ode negdje i da mu neko kaže šta da misli. Ja u potpunosti dijelim zapadne vrijednosti. I ja priželjkujem vladu koja će moći da uvede zemlju u EU”, naveo je Milatović.

Podsjetio je da dvotrećinska većina predstavlja uslov da dođe do reforme pravosuđa. Podsjetio je da Vlada treba da bude inkluzivna.

“Ko je dobrodošao u crnogorsku vladu, rekli su građani na izborima 11. juna. Čvrsto sam na fonu da Crna Gora treba da vodi spoljnu politiku ubrzanog evropskog puta, kredibilnijeg članstva u NATO i jačanja odnosa sa sujedima”, kazao je Milatović.

Najavio je da će u okviru razgovora o platformi “Za Crnu Goru u EU” razgovarati opet sa Spajićem.

Podsjetio je da se sreo sa šefom američke diplomatije Entoni Blinkenom, i da je to bio sjajan razgovor.

“Saglasili smo se da Crna Gora treba da postane najveći strateški partner SAD na ovom dijelu Balkana”, rekao je Milatović.

Naglasio je da se sastao sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem i da su razgovarali o jačanju odnosa dvije zemlje.

Popis, kaže Milatović, ne treba politizovati. Istakao je da će to možda biti i prvi slobodni popis u posljednjih 20-ak godina.

“Pozivam sve građane da se slobodno izjasne na ovom popisu”, kazao je Milatović.

Milatović je rekao da je tokom samita Evropske političke zajednice u Španiji imao priliku da sretne važne evropske lidere i prenese bitne poruke. Podsjetio je da je to već njegovo drugo učešće na ovom samitu, jer je prvi put učestvovao na samitu u Moldaviji.

“Proširenje EU je za nas priritet broj jedan. Prenosim poruku, dobru poruku da bi Crna Gora morala da postane naredna članica EU. Jedan od razloga je da je najlakše i primiti u EU, već koristi EU, uskladila se sa spoljnom i bezbjednosnom politikom, izvela je mirnu smjenu vlasti, radi na pobošljanju životnog standarda građana i nema krupna otvorena pitanja sa susjedima. Bio sam na samitu čovjek koji donosi dobre vijesti”, rekao je Milatović.

On je podvukao da je promjena vlasti nešto što se desilo prvi put demokratskim putem, i da je to samo koristilo našem evropskom putu. Saglasan je da bi pregovaralka struktura morala da bude bolja i efikasnija, a podsjetio je da nemamo glavnog pregovarača.

Milatović je rekao da je već treći put imao priliku da se susretne sa francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom, koji je i inicijator Evropske političke zajednice. Naveo je da su to bili korisni razgovori.

“Ulazak Crne Gore kao 28. članice EU bila bi priča koja je važnija od same Crne Gore, i to bi bila sjajna poruka drugima u regionu, ali i Ukrajini i Moldaviji. Znamo da je posljednja članica koja je primljena Hrvatska prije deset godina. Bila je izgubljena politička dimenzija ovog procesa. Nakon ruske agresije, mislim da su u EU razumjeli da treba vratiti političku dimenziju”, rekao je Milatović.

On je naglasio da je važno naći konseznus u parlamentu i imenovati čelnike pravosuđa jer bi i decembru na Međuvladinoj konferenciji mogli već da počnemo da zatvaramo poglavlja. Naredne godine, naglašava, moguće je zatvarati i složenija poglavlja, poput onog o državnoj pomoći i konkurenciji.

Proces, ističe, zahtijeva sinergiju i Crna Gora bi mogla da za tri godine uradio svoj dio posla a da Evropski parlament u 2027. godini već ratifikuje naše pristupanje.

“Pa da bi Crna Gora 2028. godine mogla da bude članica EU a to bi se poklopilo i sa novim budžetom EU što bi nam svakako bilo veoma korisno”, istakao je Milatović.

On navodi da je njegova predložena platforma “Za Crnu Goru u EU” nešto oko čega bi trebalo da se okupe i vlast i opozicija. Izjavio je da bi to bila važna poruka Briselu i da bi to pokazalo konsenzus.

“Pozvaću sve predstavnike parlamentarnih subjekata da razgovaramo o platformi. Ona je tako napisana da bi oko nje trebalo da se skupi cjelokupan politički spektar”, rekao je Milatović.

On je podvukao da je u Deklaraciji iz Granade, gdje je bio održan i samit EU, proširenje u fokusu, što je vrlo važno.

Milatović smatra da bi opšta podrška Platformi bila važan signal, a napominje da je taj dokument podržan od najvažnijih zvaničnika EU i evropskih lidera, uključujući Makrona, njemačkog kancelara, predsjednice Evropske komisije…

Podsjetio je da je važan izazov borba protiv organizovanog kriminala. Šef crnogorske države kaže da su uhapšeni zbog saradnje sa kriminalcima upravo oni koji su bili zaduženi da se bore protiv kriminala.

Navodi da je intenzivirao i komunikaciju sa konkretnim državama članicama EU, kako bi ih uvjerio u važnost crnogorskog članstva. Po njegovom sudu, članstvo Ukrajine bi donijelo do toga da zemlje istočne Evrope, koje sada primaju novac, postanu zemlje koje daju novac.

“To je pitanje koje ćemo morati da detaljnije analiziramo”, istakao je Milatović.

Spoljna politika je, kaže, uvijek rezultat unutrašnje politike.

On je istakao da se razgovara o brojnim investicijama, ističući da je saglasan da investitori traže političku stabilnost.

Izvor: RTCG

Sledeće

Demokrate: Nije prihvatljivo da presudi Zenkin glas

Ne propustite

Pejović psihološkim tehnikama pokušala da opravda svoj otklon od PES-a

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Vlada usvojila PUP Glavnog grada, kolektor ostaje u Botunu

Predlog Izmjena i dopuna Prostorno-urbanističkog plana (PUP) Glavnog grada Podgorice usvojen je na telefonskoj sjednici Vlade.

“Vlada je 15. avgusta 2025. godine, u skladu s članom 10 Uredbe o Vladi, bez održavanja sjednice, na osnovu pribavljene saglasnosti većine članova Vlade, donijela Odluku o donošenju izmjena i dopuna Prostorno – urbanističkog plana Glavnog grada Podgorice, Odluku o donošenju izmjena i dopuna Prostorno – urbanističkog plana Opštine Pljevlja, kao i Odluku o donošenju Urbanističkog projekta za kompleks pravoslavnog Sabornog hrama u Budvi. Vlada se upoznala sa Pravilnikom o izmjenama Pravilnika o načinu sprovođenja carinskog postupka za robu koja se koristi za snabdijevanje prevoznih sredstava u međunarodnom saobraćaju, vrsti robe i količinskim ograničenjima”, piše u saopštenju.

Osnovna novina PUP-a Podgorice je novo naselje Velje brdo na kojem država planira da izgradi čak 20.000 stambenih jedinica. Najvažniji planski dokument, što se tiče Podgorice, nakon Prostornog plana Crne Gore čeka se od kraja prošle godine, a nedavno su objavljene primjedbe i odgovori obrađivača na ovaj dokument.

Prema PUP-u kolektor koji je prethodnih nedjelja bio u žiži javnosti i stvorio političke tenzije u vladajućoj većini ipak ostaje u Botunu.

Politika

SNP Zeta: Podrška jedinstvu i razvoju partije

Na redovnoj sjednici Opštinskog odbora SNP Zeta, održanoj u susret predstojećem Kongresu partije zakazanom za 30. avgust, „uspješno su sprovedene sve planirane aktivnosti u atmosferi međusobnog uvažavanja, poštovanja i pune demokratičnosti“, navodi se u saopštenju.

Sjednicom je predsjedavao predsjednik OO SNP Zeta Branko Noković, koji je, kako se ističe, predstavio rezultate rada u prethodnom periodu, „posebno naglasivši značaj otvaranja Kancelarije Ministarstva poljoprivrede u Zeti, što predstavlja ključan korak za razvoj ovog poljoprivrednog područja“.

U saopštenju se navodi da je „konstatovano zadovoljstvo radom Javne ustanove KIC Zeta, kojom uspješno rukovodi predsjednik OO SNP Branko Noković, čime se potvrđuje odgovoran i posvećen pristup SNP-a kada preuzme vođenje javnih institucija“.

Kako se dodaje, izabrano je 12 delegata iz Zete koji će, zajedno sa sedam članova Glavnog odbora iz ove opštine, učestvovati u izboru predsjednika partije.

„Kao kandidati za predsjednika SNP-a predloženi su potpredsjednica partije i poslanica u Skupštini Crne Gore Slađana Kaluđerović, aktuelni predsjednik SNP-a i ministar poljoprivrede Vladimir Joković, te potpredsjednik SNP-a i ministar sporta i mladih Dragoslav Šćekić“, stoji u saopštenju.

OO SNP Zeta izabrao je i četiri člana Glavnog odbora za naredni saziv, „ravnopravno zastupljene po polu – dva muškarca i dvije žene“, uz podsjećanje da su po funkciji članovi GO i Kaluđerović i Noković. Posebno je, kako se navodi, istaknuto zadovoljstvo radom poslanice Slađane Kaluđerović „kroz predlaganje zakonskih rješenja od značaja za cjelokupno društvo, kao i kroz konkretne rezultate ostvarene na teritoriji Zete“.

Takođe, članovi odbora su dali „punu podršku Slavku Vukčeviću, funkcioneru SNP-a i članu Odbora Željezničkog prevoza, u njegovoj borbi za izmještanje kolektora iz Botuna – jednog od ključnih ekoloških pitanja za naš kraj“.

Na kraju sjednice, „naglašena je važnost očuvanja jedinstva partije nakon Kongresa“, te poručeno da je SNP „partija sa dubokim korijenima u narodu i u temelju državnog bića Crne Gore“, a cilj ostaje „umrežavanje i snaženje unutar OO Zeta i kroz saradnju sa svim partijskim tijelima širom zemlje“.

„SNP je dokazao da je politička snaga koja svojim djelovanjem, i na riječima i na djelu, zaslužuje povjerenje građana. Ponosni smo na ono što smo postigli, ali još odlučniji da nastavimo putem razvoja, odgovornosti i stabilnosti. Predstojeći Kongres vidimo kao redovnu i zdravu fazu u našem rastu, koja će nas dodatno ojačati“, zaključuje se u saopštenju.

Politika

Kaluđerović: Stroge kazne za piromane – za povratnike još oštrije

Ministarstvo ekologije je predložilo novčane kazne do 40.000 eura, što je važan korak, ali ne i dovoljan. Svaki izazivač požara mora snositi krivičnu odgovornost i osjetiti zatvorsku kaznu proporcionalnu šteti koju je nanio, kazala je poslanica SNP-a Slađana Kaluđerović.

Požari u Crnoj Gori nisu samo ekološki problem, već prijeteća opasnost za živote ljudi, imovinu i zdravlje svih nas. Preko 90% šumskih požara izazvano je ljudskim faktorom — bilo namjernim paljenjem ili nepažnjom. Tokom samo jednog ljeta vatrogasci intervenišu i do 300 puta mjesečno, a šteta od požara u posljednjih pet godina premašuje 20 miliona eura. Ipak, mnogi počinioci ostaju nekažnjeni, jer su kazne simbolične, a pravni okvir neadekvatan, kazala je Kaluđerović.

Kako je navela, “u susjednim zemljama poput Hrvatske i Bosne i Hercegovine, zakoni već predviđaju zatvorske kazne do pet godina za one koji izazivaju požare, a i za nehaj su predviđene ozbiljne sankcije.”

“Posebnu pažnju treba posvetiti povratnicima — onima koji su već palili, jer njihova ponovljena djela predstavljaju trajnu prijetnju prirodi i zajednici. Zaustavljanje ovih opasnih pojedinaca ključno je za sigurnost svih nas”, istakla je Kaluđerović.

Ovo nije samo pitanje zakona, već i moralne obaveze države i svakog građanina.

“Zaštita naših šuma, naših gradova i života naših sugrađana nije izbor, već neminovnost. Samo jasna poruka nulte tolerancije, snažne kazne i dosljedna primjena zakona mogu spriječiti nove tragedije”, zaključuje Kaluđerović.