Politika
Za članarinu NATO-u preko dva miliona
Ministarstvo odbrane je od 5. juna 2017. do avgusta ove godine za potrebe kontribucija (članarina) u vojni budžet i za investicione programe (NSIP) izdvojilo 2.151.778,83 eura, od čega 322.577,16 za prvih osam mjeseci 2023, odgovorili su “Danu” iz Ministarstva odbrane.
“U periodu od 5. juna 2017. godine do 2021. godine Crna Gora je na godišnjem nivou NATO zajedničkom budžetu doprinosila sa udjelom od 0,027 odsto. Od 2021. do 2023. godine udio Crne Gore u NATO zajedničkom budžetu bio je 0,0291%, dok za period od 4. aprila 2023. godine do 31. decembra 2024. godine, udio Crne Gore iznosi 0,0288 odsto. Kontribucije u NATO vojni budžet i NSIP pokrivaju se iz godišnjeg budžeta Ministarstva odbrane, dok je za kontribucije u NATO civilni budžet nadležno Ministarstvo vanjskih poslova”, navode u resoru odbrane.
NATO, kao međuvladina organizacija, finansira se od strane zemalja članica. Zajednički budžet NATO-a obuhvata civilni, vojni i budžet za investicione programe (NSIP), a finansira se direktnim kontribucijama zemalja saveznica. Zemlje članice Saveza, njih 31, doprinose zajedničkom budžetu shodno dogovorenom procentu, a na osnovu bruto nacionalnog dohotka.
“Iz zajedničkog NATO budžeta finansiraju se potrebe koje nijesu direktna odgovornost pojedinačnih saveznika, pa se na taj način iz civilnog budžeta pokrivaju tekući troškovi sjedišta Alijanse i zaposlenih u NATO međunarodnom osoblju (IS). Iz vojnog budžeta se finansiraju potrebe integrisane NATO komandne strukture, međunarodno vojno osoblje, misije, operacije, sposobnosti koje spadaju u domen zajedničkog finansiranja, kao i određeni dio obuka i vježbi, dok se sredstva predviđena budžetom za investicije koriste za finansiranje izgradnje vojnih sposobnosti”, objašnjavaju u Ministarstvu odbrane.
NATO zajednički budžet odobrava Sjevernoatlantski savjet, na preporuku nadležnih NATO tijela, prije svega Borda za resursnu politiku i planiranje.
“Tako za 2023. godinu civilni budžet iznosi 370,8 miliona eura, vojni budžet 1,96 milijardi eura, a gornja granica za NSIP je milijardu eura. Kada je u pitanju 2022. godina, civilni budžet je iznosio 289,1 milion eura, vojni 1,56 milijardi eura, a NSIP 790 miliona eura. Civilni budžet 2021. godine bio je 258,9 miliona eura, vojni 1,61 milijardu eura, a NSIP 710 miliona eura. NSIP budžet za 2020. godinu je bio isti kao i 2021. (710 miliona), dok je civilni budžet iznosio 256,5 miliona eura, a vojni 1,542 milijarde eura. Gornja granica za NSIP u 2019. godini je iznosila 700 miliona eura, civilni budžet 250,5 miliona eura, a vojni budžet 1,395 milijardi eura. Budžet za NSIP je 2018. bio isti kao i 2019. godine (700 miliona), civilni budžet iznosio je 245,8 miliona, a vojni 1,3 milijarde eura”, pojašnjavaju u vojnom resoru.
Dodaju da Vojska, kao dio sistema bezbjednosti Crne Gore, punopravna članica NATO-a, ispunjava zakonski definisane misije i zadatke.
“Vojska Crne Gore je fokusirana na razvijanje kapaciteta i sposobnosti za izvršenje namjenskih misija i zadataka, kako u zemlji, tako i u okviru kolektivnog sistema bezbjednosti. Odbrambenom politikom se obezbjeđuje dalji razvoj vojnih kapaciteta i sposobnosti, usklađen sa NATO procesom odbrambenog planiranja. U četvorogodišnjem procesu NATO planiranja odbrambenih sposobnosti izrada nacionalnih odgovora na NATO Upitnik o planiranju odbrambenih sposobnosti je poslednji korak i jedan je od najvažnijih instrumenata, kojim NATO sagledava ukupne odbrambene sposobnosti država članica. U tom cilju, Vojska Crne Gore se, konstantno, prilagođava izazovima savremenog bezbjednosnog okruženja, a osnovni mehanizmi u tom procesu su efikasna upotreba svih resursa i kapaciteta u cilju postizanja zahtijevanog nivoa interoperabilnosti. Ključnu ulogu u tom procesu ima proces implementacije NATO standarda”, ističu u Ministarstvu odbrane.
Napominju da Ministarstvo odbrane, odnosno Vojska Crne Gore, zajedno sa ostalim članicama NATO-a, učestvuje u procesu donošenja NATO standarda, po definisanim procedurama.
“U skladu sa Zakonom o odbrani, Ministarstvo odbrane sprovodi mjere i postupke u procesu razvijanja i donošenja standarda Sjeveroatlantskog saveza, propisuje način donošenja, razvijanja, označavanja, preispitivanja, mijenjanja, preuzimanja, dopunjavanja i povlačenja standarda odbrane, kao i način sprovođenja mjera i postupaka u procesu razvijanja i donošenja standarda Alijanse, odnosno i utvrđivanja Plana standardizacije. Shodno navedenom, Ministarstvo odbrane je donijelo Pravilnik o standardizaciji, u oblasti odbrane, kojim je bliže propisan način donošenja, razvijanja, označavanja, preispitivanja, mijenjanja, preuzimanja, dopunjavanja i povlačenja standarda odbrane, način sprovođenja mjera i postupaka u procesu razvijanja i donošenja standarda Sjevernoatlantskog saveza, kao i utvrđivanja Plana standardizacije. Takođe, odlukom ministra odbrane definisani su nosioci poslova standardizacije u Ministarstvu odbrane i Vojsci Crne Gore, a kojom se utvrđuje i postupak izrade Nacionalnog odgovora o potvrđivanju (ratifikaciji) i implementaciji NATO standarda (STANAG)”, naglašavaju u vojnom resoru.
Politika
Spajić: Radujem se daljem unapređenju partnerstva Crne Gore i Mađarske
Premijer Crne Gore Milojko Spajić čestitao je Peteru Mađaru na izbornoj pobjedi.
“Radujem se daljem unapređenju partnerstva Crne Gore i Mađarske i saradnji na evropskim prioritetima, zasnovanim na demokratskim vrijednostima i viziji snažne i ujedinjene Evrope”, napisao je Spajić na mreži X.
Podsjetimo, na jučerašnjim parlamentarnim izborima u Mađarskoj stranka Tisa i njen lider Peter Mađar na osnovu 97,35 odsto obrađenih glasova, prema preliminarnim rezultatima Nacionalne izborne komisije (VTR), osvojila je 138 od 199 mandata u parlamentu, dok je stranka Fides premijera Viktora Orbana osvojila 55 mesta.
Aktuelni premijer Viktor Orban priznao je poraz i poslije 16 godina, spreman je da ode sa vlasti. Izbore obilježila rekordna izlaznost – do 18.30 na birališta je izašlo 77,8 odsto glasača, što je za oko 12 procenata više nego prije četiri godine.
Politika
Spajić i Mandić na vaskršnjoj liturgiji u Hramu
Premijer Crne Gore Milojko Spajić i predsjednik Skupštine Andrija Mandić sa suprugama prisustvuju vaskršnjoj liturgiji u Hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici.
Za razliku od prethodne godine, službu sa njima u hramu ne prati predsjednik države Jakov Milatović.
Pored Spajića i Mandića, liturgiji prisustvuju gradonačelnik Podgorice Saša Mujović, predsjednica Skupštine Glavnog grada Jelena Borovinić Bojović, potpredsjednik Skupštine Crne Gore Boris Pejović, izvršni direktor Pokreta Evropa sa (PES) Vlade Bojović…
Liturgiju u podgoričkom hramu služi mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije.
Politika
Montenegrobet: Nove protivustavne i protivzakonite predloge Ministarstva finansija u oporezivanju dobitaka igrača
Sedam izmjena propisa u oblasti igara na sreću za manje od dvije godine i kreiranje regulatornog haosa putem kampanje dezinformacija.
Gotovo da ne postoji član Ustava Crne Gore u dijelu ekonomskih prava i sloboda koji nije prekršen dvogodišnjim djelovanjem Ministarstva finansija u oblasti igara na sreću, gdje su povrijeđena sva načela pravne sigurnosti prekomjernim izmjenama propisa kojima se kreira nesaglediva ekonomska šteta.
Broj ustavnih inicijativa i tužbi se samo povećava, a šteta koju će budžet u krajnjem ishodu pretrpjeti višestruka je u odnosu na kratkoročnu korist koju Ministarstvo finansija smatra da protivzakonito ostvaruje.
Svjedoci smo inflacije propisa kakva ne postoji nigdje u svijetu, gdje se svjesno zatvara regularno tržište i na velika vrata uvode nelegalni operateri, dok se paralelno vodi lažna kampanja zaštite maloljetnika, koje Ministarstvo finansija svojim prekomjernim propisima zapravo usmjerava ka nelegalnim operaterima i rukama zelenaša, čiji je posao trenutno na istorijskom vrhuncu, o čemu mediji intenzivno pišu upravo zbog neracionalnih predloga Ministarstva finansija.
Zatim smo bili svjedoci uvođenja u svijetu nezapamćene mjere da se vrši identifikacija i prijava svih igrača koji učestvuju u igrama na sreću sa 20 €, pravdajući to lažnim kampanjama da je to zahtjev EU, iako je to neistina, jer je prag za iste stvari u EU i tacno 100 puta veći.
Danas smo svjedoci nove lažne kampanje od strane Ministarstva finansija, kojom se uvodi nezabilježen propis u igrama na sreću bilo gdje u svijetu, gdje se oporezuje svaki tiket u djelatnosti klađenja, i to pod lažnim obrazloženjem da „pojedini operateri“ ne poštuju zakon, što je potpuno netačno i neistinito.
Svi legalni operateri poštuju nemoguće zakonske propise Ministarstva, očekujući pozitivnu ocjenu Ustavnog suda i relevantnih međunarodnih institucija o prethodnim nezakonitim predlozima Ministarstva finansija, u cilju očuvanja svog biznisa.
Kao što pokazuje primjer Albanije, ovakve mjere po pravilu vode ka pravoj eksploziji nelegalnog kockanja, što je direktno povezano sa skokom maloljetničkog učešća u igrama na sreću. Kada igrači, zbog nekonkurentne ponude usljed poreskog opterećenja poput predloženog, prelaze na ilegalne sajtove, efektivna kontrola nestaje, opadaju javni prihodi, a dramatično rastu višestruki društveni rizici (maloljetničko kockanje, kriminalitet i sl.). Zbog toga je usvajanje ovakvog predloga zakona faktičko otvaranje vrata za nelegalno tržište i povećanje broja maloljetnika koji će postati zavisnici od igara na sreću. Montenegrobet: Nove protivustavne i protivzakonite predloge Ministarstva finansija u oporezivanju dobitaka igrača.
Sedam izmjena propisa u oblasti igara na sreću za manje od dvije godine i kreiranje regulatornog haosa putem kampanje dezinformacija.
Gotovo da ne postoji član Ustava Crne Gore u dijelu ekonomskih prava i sloboda koji nije prekršen dvogodišnjim djelovanjem Ministarstva finansija u oblasti igara na sreću, gdje su povrijeđena sva načela pravne sigurnosti prekomjernim izmjenama propisa kojima se kreira nesaglediva ekonomska šteta.
Broj ustavnih inicijativa i tužbi se samo povećava, a šteta koju će budžet u krajnjem ishodu pretrpjeti višestruka je u odnosu na kratkoročnu korist koju Ministarstvo finansija smatra da protivzakonito ostvaruje.
Svjedoci smo inflacije propisa kakva ne postoji nigdje u svijetu, gdje se svjesno zatvara regularno tržište i na velika vrata uvode nelegalni operateri, dok se paralelno vodi lažna kampanja zaštite maloljetnika, koje Ministarstvo finansija svojim prekomjernim propisima zapravo usmjerava ka nelegalnim operaterima i rukama zelenaša, čiji je posao trenutno na istorijskom vrhuncu, o čemu mediji intenzivno pišu upravo zbog neracionalnih predloga Ministarstva finansija.
Zatim smo bili svjedoci uvođenja u svijetu nezapamćene mjere da se vrši identifikacija i prijava svih igrača koji učestvuju u igrama na sreću sa 20 €, pravdajući to lažnim kampanjama da je to zahtjev EU, iako je to neistina, jer je prag za iste stvari u EU i tacno 100 puta veći.
Danas smo svjedoci nove lažne kampanje od strane Ministarstva finansija, kojom se uvodi nezabilježen propis u igrama na sreću bilo gdje u svijetu, gdje se oporezuje svaki tiket u djelatnosti klađenja, i to pod lažnim obrazloženjem da „pojedini operateri“ ne poštuju zakon, što je potpuno netačno i neistinito.
Svi legalni operateri poštuju nemoguće zakonske propise Ministarstva, očekujući pozitivnu ocjenu Ustavnog suda i relevantnih međunarodnih institucija o prethodnim nezakonitim predlozima Ministarstva finansija, u cilju očuvanja svog biznisa.
Kao što pokazuje primjer Albanije, ovakve mjere po pravilu vode ka pravoj eksploziji nelegalnog kockanja, što je direktno povezano sa skokom maloljetničkog učešća u igrama na sreću. Kada igrači, zbog nekonkurentne ponude usljed poreskog opterećenja poput predloženog, prelaze na ilegalne sajtove, efektivna kontrola nestaje, opadaju javni prihodi, a dramatično rastu višestruki društveni rizici (maloljetničko kockanje, kriminalitet i sl.). Zbog toga je usvajanje ovakvog predloga zakona faktičko otvaranje vrata za nelegalno tržište i povećanje broja maloljetnika koji će postati zavisnici od igara na sreću.
Molimo poslanike Skupštine Crne Gore da se prekine sa protivustavnim progonima i maltretiranjem industrije igara na sreću i da se nove, predložene izmjene i dopune Zakona o porezu na dohodak građana od strane Ministarstva finansija odbace, jer Ministarstvo finansija zanemaruje odluku Ustavnog suda Crne Gore od 28.01.2026. godine, koji je po istom osnovu oglasio neustavnim dio Zakona o unutrašnjoj trgovini.
Pokušali smo svim zakonom predviđenim sredstvima da objasnimo štetnost i neodrživost ovog propisa, međutim nijesmo naišli na razumijevanje i, shodno tome, nastavićemo da se obraćamo za pomoć svim međunarodnim institucijama.
Svuda u svijetu igre na sreću su zabava dostupna svim punoljetnim građanima, a primjena ovog Zakona o porezu na dohodak građana znači potpuno zatvaranje legalne industrije igara na sreću u Crnoj Gori, inflaciju maloljetničkog kockanja i dodatno povećanje zelenašenja.
Molimo vas da razumijete da je legalno tržište partner države u sprečavanju svih neželjenih dešavanja u ovoj osjetljivoj industriji, te vas molimo da nam pomognete da zajedno učestvujemo u rješavanju svih problema i da ne gurate našu industriju u pogrešne ruke, čije ćemo posljedice svi zajedno osjećati dug period zbog pogrešnih odluka i kratkoročnih interesa.
Izvor: Montenegrobet
-
Zeta24 сата ranijeŠta pokazuju imovinski kartoni predsjednika i potpredsjednika Opštine Zeta?
-
Sport4 дана ranijeFSCG: Krkotiću tri meča suspenzije, pokrenut postupak protiv Zete
-
Politika3 дана ranijeSpajić i Mandić na vaskršnjoj liturgiji u Hramu
-
Hronika1 дан ranijeNovi požar u kasarni Masline, izgorjelo četiri a oštećeno osam automobila
-
Sport2 дана ranijeZeta prednjači po broju postignutih golova u Regionalnoj ligi
-
Politika2 дана ranijeSpajić: Radujem se daljem unapređenju partnerstva Crne Gore i Mađarske
-
Hronika2 дана ranijeUhapšen mladić koji je vozio sa 4,17 promila alkohola u organizmu
-
Hronika10 минута ranijeZapalio automobile vrijedne oko milion eura – mafija briše tragove, policija nemoćna

