Politika

Za članarinu NATO-u preko dva miliona

Ministarstvo odbrane je od 5. juna 2017. do avgusta ove godine za potrebe kontribucija (članarina) u vojni budžet i za investicione programe (NSIP) izdvojilo 2.151.778,83 eura, od čega 322.577,16 za prvih osam mjeseci 2023, odgovorili su “Danu” iz Ministarstva odbrane.

“U periodu od 5. juna 2017. godine do 2021. godine Crna Gora je na godišnjem nivou NATO zajedničkom budžetu doprinosila sa udjelom od 0,027 odsto. Od 2021. do 2023. godine udio Crne Gore u NATO zajedničkom budžetu bio je 0,0291%, dok za period od 4. aprila 2023. godine do 31. decembra 2024. godine, udio Crne Gore iznosi 0,0288 odsto. Kontribucije u NATO vojni budžet i NSIP pokrivaju se iz godišnjeg budžeta Ministarstva odbrane, dok je za kontribucije u NATO civilni budžet nadležno Ministarstvo vanjskih poslova”, navode u resoru odbrane.

NATO, kao međuvladina organizacija, finansira se od strane zemalja članica. Zajednički budžet NATO-a obuhvata civilni, vojni i budžet za investicione programe (NSIP), a finansira se direktnim kontribucijama zemalja saveznica. Zemlje članice Saveza, njih 31, doprinose zajedničkom budžetu shodno dogovorenom procentu, a na osnovu bruto nacionalnog dohotka.

“Iz zajedničkog NATO budžeta finansiraju se potrebe koje nijesu direktna odgovornost pojedinačnih saveznika, pa se na taj način iz civilnog budžeta pokrivaju tekući troškovi sjedišta Alijanse i zaposlenih u NATO međunarodnom osoblju (IS). Iz vojnog budžeta se finansiraju potrebe integrisane NATO komandne strukture, međunarodno vojno osoblje, misije, operacije, sposobnosti koje spadaju u domen zajedničkog finansiranja, kao i određeni dio obuka i vježbi, dok se sredstva predviđena budžetom za investicije koriste za finansiranje izgradnje vojnih sposobnosti”, objašnjavaju u Ministarstvu odbrane.

NATO zajednički budžet odobrava Sjevernoatlantski savjet, na preporuku nadležnih NATO tijela, prije svega Borda za resursnu politiku i planiranje.

“Tako za 2023. godinu civilni budžet iznosi 370,8 miliona eura, vojni budžet 1,96 milijardi eura, a gornja granica za NSIP je milijardu eura. Kada je u pitanju 2022. godina, civilni budžet je iznosio 289,1 milion eura, vojni 1,56 milijardi eura, a NSIP 790 miliona eura. Civilni budžet 2021. godine bio je 258,9 miliona eura, vojni 1,61 milijardu eura, a NSIP 710 miliona eura. NSIP budžet za 2020. godinu je bio isti kao i 2021. (710 miliona), dok je civilni budžet iznosio 256,5 miliona eura, a vojni 1,542 milijarde eura. Gornja granica za NSIP u 2019. godini je iznosila 700 miliona eura, civilni budžet 250,5 miliona eura, a vojni budžet 1,395 milijardi eura. Budžet za NSIP je 2018. bio isti kao i 2019. godine (700 miliona), civilni budžet iznosio je 245,8 miliona, a vojni 1,3 milijarde eura”, pojašnjavaju u vojnom resoru.

Dodaju da Vojska, kao dio sistema bezbjednosti Crne Gore, punopravna članica NATO-a, ispunjava zakonski definisane misije i zadatke.

“Vojska Crne Gore je fokusirana na razvijanje kapaciteta i sposobnosti za izvršenje namjenskih misija i zadataka, kako u zemlji, tako i u okviru kolektivnog sistema bezbjednosti. Odbrambenom politikom se obezbjeđuje dalji razvoj vojnih kapaciteta i sposobnosti, usklađen sa NATO procesom odbrambenog planiranja. U četvorogodišnjem procesu NATO planiranja odbrambenih sposobnosti izrada nacionalnih odgovora na NATO Upitnik o planiranju odbrambenih sposobnosti je poslednji korak i jedan je od najvažnijih instrumenata, kojim NATO sagledava ukupne odbrambene sposobnosti država članica. U tom cilju, Vojska Crne Gore se, konstantno, prilagođava izazovima savremenog bezbjednosnog okruženja, a osnovni mehanizmi u tom procesu su efikasna upotreba svih resursa i kapaciteta u cilju postizanja zahtijevanog nivoa interoperabilnosti. Ključnu ulogu u tom procesu ima proces implementacije NATO standarda”, ističu u Ministarstvu odbrane.

Napominju da Ministarstvo odbrane, odnosno Vojska Crne Gore, zajedno sa ostalim članicama NATO-a, učestvuje u procesu donošenja NATO standarda, po definisanim procedurama.

“U skladu sa Zakonom o odbrani, Ministarstvo odbrane sprovodi mjere i postupke u procesu razvijanja i donošenja standarda Sjeveroatlantskog saveza, propisuje način donošenja, razvijanja, označavanja, preispitivanja, mijenjanja, preuzimanja, dopunjavanja i povlačenja standarda odbrane, kao i način sprovođenja mjera i postupaka u procesu razvijanja i donošenja standarda Alijanse, odnosno i utvrđivanja Plana standardizacije. Shodno navedenom, Ministarstvo odbrane je donijelo Pravilnik o standardizaciji, u oblasti odbrane, kojim je bliže propisan način donošenja, razvijanja, označavanja, preispitivanja, mijenjanja, preuzimanja, dopunjavanja i povlačenja standarda odbrane, način sprovođenja mjera i postupaka u procesu razvijanja i donošenja standarda Sjevernoatlantskog saveza, kao i utvrđivanja Plana standardizacije. Takođe, odlukom ministra odbrane definisani su nosioci poslova standardizacije u Ministarstvu odbrane i Vojsci Crne Gore, a kojom se utvrđuje i postupak izrade Nacionalnog odgovora o potvrđivanju (ratifikaciji) i implementaciji NATO standarda (STANAG)”, naglašavaju u vojnom resoru.

Slične teme:članarina Crna gora nato

Sledeće

Nedović: Niti sam prekršila Statut, niti odluku GO, Spajića podržavam

Ne propustite

PES: Većina neće zavisiti od poslanika sa liste DPS-a i SD-a

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Pejović: Bez jasnih nalaza ne može se tvrditi da ima kancerogenih materija u Botunu

Potpredsjednik Skupštine Boris Pejović istakao je da još nemaju potvrdu da se iz Botuna iskopava kancerogeni materijal, kako su to jutros tvrdili mještani na protestu ispred lokacije gdje se gradi postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda. Kako je naglasio Agencija za zaštitu životne sredine je prije početka tih radova dala pozitivno mišljenje, a bez jasnih nalaza ne može se to tvrditi.

Pejović je u emisiji “Link” naglasio da je poznato koliko danas u javnom prostoru ima dezinformacija i sve treba provjeriti.

“Možda je to tačno, ali bez jasnih i konkretnih nalaza ne možemo govoriti o tome kao činjenici. Kada su u pitanju protesti, dio je to kolektivnih i individulanih sloboda i dok god se održavaju u okvirima zakona, oni su demokratski izraz nezadovoljstva građana”, kazao je Pejović.

On je podsjetio da je Vlada opredijelila 30 miliona eura ove godine za sanaciju bazena crvenog mulja.

Glavni grad će, kaže, ostati pri namjeri da gradi postrojenje u Botunu i taj projekat je jako važan za zatvaranje poglavlja 23 i 24, to je projekat koji unapređuje, a ne šteti zdravlju.

Izvor: RTCG

Politika

Crna Gora matična država za većinu Srba, Bošnjaka, Muslimana i Albanaca

Istraživanje koje je sprovela Spektrum Analitika pokazalo je da većina građana srpske nacionalnosti u Crnoj Gori ovu državu doživljava kao svoju matičnu. Na pitanje „Koju državu doživljavate kao matičnu?“, 76,7 odsto ispitanih Srba odgovorilo je – Crnu Goru. Istovremeno, 22,3 odsto navelo je Srbiju, dok se jedan odsto ispitanika izjasnio za Jugoslaviju.

Rezultati, međutim, pokazuju da se percepcija matične države razlikuje među nacionalnim zajednicama. Kada je riječ o Bošnjacima, čak 94,9 odsto njih Crnu Goru vidi kao matičnu državu, dok 3,8 odsto navodi Bosnu i Hercegovinu, a 1,3 odsto Tursku. Slično je i kod Muslimana – 95,5 odsto ispitanika iz ove zajednice opredijelilo se za Crnu Goru, dok 4,5 odsto kao matičnu državu vidi Bosnu i Hercegovinu.

Kod albanske zajednice 81,4 odsto ispitanika smatra Crnu Goru matičnom državom, dok 18,6 odsto kao matičnu navodi Albaniju, što ukazuje na snažnu, ali ne i apsolutnu identifikaciju sa državom u kojoj žive.

Najizraženija razlika zabilježena je kod hrvatske zajednice. Prema podacima Spektrum Analitike, 85,7 odsto Hrvata navodi Hrvatsku kao matičnu državu, dok svega 14,3 odsto Crnu Goru doživljava kao svoju matičnu državu.

Ovi rezultati ukazuju na složenu sliku identitetskih orijentacija u Crnoj Gori. Dok većina Srba, Bošnjaka, Muslimana i Albanaca Crnu Goru doživljava kao matičnu državu, kod Hrvata dominira identifikacija sa Hrvatskom.

Politika

Šimun: Svakog dana se kod sedam osoba otkrije kancer

Ministarstvo zdravlja Crne Gore predstavilo je program prevencije i kontrole malignih bolesti za period 2026-2028. godina, uz prateći Akcioni plan. Ovaj program predstavlja strateški dokument kojim se definišu prioritetne oblasti, ciljevi i konkretne mjere usmjerene na smanjenje malignih bolesti, ali i na unapređenje kvaliteta života oboljelih.

Ministar zdravlja Vojislav Šimun kazao je da Crna Gora nosi nesrazmjerno visok teret obolijevanja i pripada regionu sa visokim stopama smrtnosti od malignih bolesti.

„Prema podacima međunarodne agencije za istraživanje za 2022. godinu u Crnoj Gori je registrovano 2.739 slučajeva malignih bolesti i 1.535 smrtnih ishoda.To znači da u našoj zemlji svakog dana sedam osoba dobije dijagnozu raka, a četiri izgube život usled ovog opakog oboljenja”, ukazao je.

Ovaj program predstavlja strateški dokument koji i detaljno definiše konkretne korake i aktivnosti usmjerene na prevenciju i kontrolu malignih bolesti sa ciljem unapređenja zdravlja stanovništva.

„U Crnoj Gori se sprovode tri organizovana skrining programa. Nacionalni program za rano otkrivanje raka debelog crijeva, nacionalni program za rano otkrivanje raka grlića materice i program za rano otkrivanja raka dojke. Naš cilj je veći obuhvat skrining programa i jednaka dostupnost u svim regionima, jer rano otkrivanje znači i spašeni život”, dodao je ministar.

Poručuje da se efikasnost onkološke zaštite ogleda kroz savremenu opremu, stručni kadar i jasnu organizaciju.

„Ovaj program je jasna poruka da država preuzima odgovornost i da borba protiv malignih bolesti ne može biti prepuštena pojedincu, već mora biti koordinisana državna politika. Snažan sistem prevencije i kontrole raka znači manje prijevremenih smrti, veći očekivani životni vijek, održiv zdravstveni sistem i stabilniju ekonomiju”, naglasio je Šimun.

Direktor Instituta za javno zdravlje Crne Gore Ivan Samardžić kazao je da prevencija nije samo individualna odgovornost, već da zahtijeva saradnju cijelog društva.

“Edukacija građana, promocija zdravih stilova života i dostupnost programa moraju postati svakodnevna praksa, a ne povremena kampanja. Samo zajedničkim djelovanjem možemo stvoriti okruženje koje podstiče zdrave izbore i smanjuje rizike. Skrining i rano otkrivanje malignih bolesti, iako predstavljaju sekundarnu prevenciju, takođe su jedan od ključnih stubova naše misije, jer pravovremena dijagnoza značajno povećava šansu za uspješno liječenje i dugoročno preživlajvanje”, naglasio je.

Kroz taj program se stvaraju uslovi za rjeđe javljanje bolesti, sa ciljem da se izgradi društvo koje čuva i unapređuje zdravlje, zaključuje Samardžić.

„Prevencija je najsnažnije oružje koje imamo. Svaki spriječeni slučaj bolesti znači spašen život, očuvanu porodicu i snažniju zajednicu. Zato će Institut za javno zdravlje Crne Gore nastaviti da pruža stručnu, naučnu i analitičku podršku svima koji rade na implementaciji ovog programa, ulaganje u prevenciju nije trošak, to je investicija u budućnost”, dodao je.

Poručuju da Program prevencije i kontrole malignih bolesti ne predstavlja samo institucionalni okvir za borbu protiv malignih bolesti, već i zajednički društveni angažman svih sektora. Realizacija ovog Programa doprinosi značajnom smanjenju tereta malignih bolesti u Crnoj Gori, povećanju očekivanog životnog vijeka i kvalitetu života svih građana i građanki.