Connect with us

Priroda i društvo

Poljoprivredni popis od oktobra sljedeće godine

poljoprivreda zeta
Izvor: internet

Popis poljoprivrede sprovodiće se od 1. oktobra do 1. decembra naredne godine, a procijenjena vrijednost za sprovođenje Zakona o popisu za 2024. iznosi 900 hiljada eura.

To se navodi se u Nacrtu Zakona o popisu poljoprivrede koji je Ministarstvo finansija dalo na javnu raspravu, koja traje do 4. septembra. Kako piše u Izvještaju o analizi procjene uticaja (RIA), cilj donošenja ovog zakona je dobijanje sveobuhvatnih podataka o strukturi poljoprivrednih gazdinstava u skladu sa novim standardima Evropske unije, pri čemu će se donijeti set pravila za pripremu, organizovanje i sprovođenje popisa. Nedonošenjem ovog zakona ne bi se stekli uslovi za održavanje popisa.

Popisom će biti obuhvaćena gazdinstva koja imaju najmanje pet hiljada metara kvadratnih korišćenog poljoprivrednog zemljišta, tri hiljade kvadrata oranica, hiljadu kvadrata ljekovitog, aromatičnog bilja, cvijeća, voća, maslinjaka, rasadnika, 100 kvadrata plastenika, pečurki, deset košnica pčela ili jedno uslovno grlo.

Za pripremu, organizaciju i sprovođenje popisa zadužena je Uprava za statistiku koja će sarađivati s opštinama i njihovim popisnim komisijama dok se preliminarni rezultati očekuju najkasnije 150 dana od završetka popisa.

U Nacrtu Zakona navode se i novčane kazne za pravna lica, od 500 eura do 20 hiljada eura, ako ne obezbijede prostor i korišćenje opreme i drugih sredstava potrebnih za sprovođenje popisa. Dodatno, za ovaj prekršaj kazniće se odgovorni u pravnom licu ili organu lokalne samouprave i uprave, od 30 do dvije hiljade eura. U tom iznosu kazniće se i građani za nedavanje tačnih i potpunih podataka bez naknade. Osim njih, ista kazna je za one koji vrše poslove popisa, ako blagovremeno i na nepropisani način ne vrše aktivnosti, ne unose tačne i potpune podatke po izjavi nosioca gazdinstva ili punoljetnog člana ili ne čuvaju povjerljive statističke podatke kao službenu tajnu.

Prema dokumentima, u slučaju nesprovođenja popisa šteta bi najveća bila za međunarodne i nacionalne korisnike podataka, a uticalo bi i na dalje usklađivanje statistike s evropskim standardima i kreiranje agrarne politike.

Prvi popis urađen 2010. godine

Prvi popis poljoprivrede u Crnoj Gori sproveden je 2010. godine, a u skladu s evropskim standardima trebalo bi da se sprovodi na svakih 10 godina, navodi se u RIA dokumentu. Osim toga između popisa svake treće godine, trebalo bi da se sprovodi Anketa o strukturi poljoprivrednih gazdinstava kako bi se ažurirali podaci.

“Zbog nedostatka sredstava, ova anketa je u Crnoj Gori prvi put sprovedena 2016. godine. Planirano sprovođenje popisa poljoprivrede 2020. godine u skladu sa novim EU standardima za određeni set podataka nije realizovano zbog nedostatka kapaciteta”, navodi se u izvještaju.

Kako piše u dokumentu, među uzrocima problema je nepostojanje sveobuhvatnih podataka o strukturi poljoprivrednih gazdinstava nakon popisa iz 2010. godine.

Opšti popisi poljoprivrede su prema podacima Monstata sprovedeni i 1931. i 1960. godine, ali su se na bivšoj teritoriji Jugoslavije svodili uglavnom na popise stoke a rađeni su uz popise stanovništva. Posljednji na kojem je bilo pitanja o poljoprivredi sproveden je 2003. godine.

Gotovo 49 hiljada poljoprivrednih gazdinstava

Prema poljoprivrednom popisu iz 2010. u Crnoj Gori je bilo 48,87 hiljada poljoprivrednih gazdinstava, od čega je većina bilo porodičnog a svega 46 poslovnog tipa, navodi se u popisu koji je tada objavio Monstat. Prema njemu, ta gazdinstva su imala ukupno 309,240 hektara raspoloživog zemljišta, dok je prosječno porodično poljoprivredno domaćinstvo imalo 6 hektara.

“Obuhvaćeno je 32,67 hiljada domaćinstava koja uzgajaju stoku i čine 66,9 odsto od ukupnog broja poljoprivrednih gazdinstava. Ukupan broj uslovnih grla stoke je 117,75 hiljada”, navodi se u popisu.

Kada su u pitanju goveda, tada ih je uzgajano više od 80 hiljada, dok je ovaca bilo 229,03 hiljada, od čega je više od polovine služilo za mužu.

Što se tiče strukture zemljišta, većinu od 95 odsto su tada činili pašnjaci i višegodišnje livade, a ostatak okućnice, oranice i vinogradi.

Gotovo polovina gazdinstava uzgajala stoku

Gotovo polovina ukupnog broja poljoprivrednih gazdinstava se prema popisu iz 2010. godine specijalizovala za uzgoj stoke, dok se oko 25 odsto bavilo ratarstvom.

“Svega 8 odsto su gazdinstva za uzgoj svinja i živine, zatim 4,53 odsto gazdinstava ima mješovitu stočnu proizvodnju. Mješovitu biljnu i stočnu proizvodnju ima oko 5 odsto”, navodi se u dokumentu.

Ekonomski gledano, ukupna vrijednost ovih gazdinstava u Crnoj Gori tada je iznosila 125,81 milion eura.

Reklama
Klikni da ostaviš komentar

Leave a Reply

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Priroda i društvo

Električni trotineti zabranjeni mlađima od 16! Kazne, kacige i nova pravila u saobraćaju

Photo by Luka Zeković

Prema odredbama novog akta, vozači mlađi od 21 godine neće smjeti upravljati automobilima u periodu od 23 do šest sati ujutru, niti vozilima čija snaga motora prelazi 80 kW, a po prvi put se zakonski reguliše i način korišćenja i upravljanja električnim trotinetima.

Električnim trotinetima, prema odredbama nacrta zakona, neće moći da upravljaju mlađi od 16 godina, a za vrijeme korišćenja tog prevoznog sredstva, vozač će morati na glavi da nosi zakopčanu zaštitnu kacigu za bicikliste.

“ Vozač lakog električnog vozila ne smije prevoziti drugo lice na lakom električnom vozilu. Vozač lakog električnog vozila ne smije upravljati vozilom koristeći slušalice na ili u oba uha, čime bi umanjio mogućnost reagovanja i sigurnog upravljanja vozilom. Kad ne postoji mogućnost kretanja lakog električnog vozila biciklističkom stazom ili biciklističkom trakom, vozač lakog električnog vozila može se kretati kolovozom na putu na kome je brzina kretanja ograničena na najviše 30 km/h“,  precizirano je novim odredbama u nacrtu zakona, a izuzetak su vozači stariji od 18 godina, koji se mogu kretati kolovozom na putu na kome je brzina kretanja ograničena na najviše 50 km/h.

Lice koje bude upravljalo kategorijom vozila za koju nema vozačku dozvolu kazniće se novčanom kaznom od 500 do 800 eura (trenutno je taj raspon kazni od 300 do 600).

Umjesto dosadašnjih 120 do 400 eura, novčane kazne će biti povećane na iznos od 200 do 400 eura i za prekršaje koji se odnosi na nepropisno preticanje, ostavljanje na putu vozila koje nije u upotrebi, bacanje otpadaka i drugih predmeta koji mogu ugroziti druge učesnike u saobraćaju i zagaditi životnu sredinu…

Prema sadašnjem zakonskom rješenju, kazne za nekorišćenje sigurnosnih pojaseva kreću se od 50 do 90 eura, a iz Odsjeka za bezbjednost drumskog saobraćaja nedavno su najavili znatno pooštrovanje kaznene politike u ovoj oblasti, s obzirom na značaj pojasa sa sigurnost putnika, posebno prilikom saobraćajnih nezgoda. Uvođenje zabrane mladim vozačima na korišćenje vozila u noćnim satima i automobila jače snage najavio je prošlog ljeta ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović.

Pored povećanja novčanih kazni za pojaseve, kazne od 300 do 600 eura predviđene su i za prekoračenje brzine u naseljenom mjestu za 50 do 60 km po satu, odnosno za 70 do 80 km van naseljenog mjesta. Kaznom u tom rasponu biće kažnjen vozač koji započne preticanje ili obilaženje ako po izvršenom preticanju ili obilaženju ne može da se vrati u saobraćajnu traku kojom se kretao bez ometanja ili ugrožavanja ostalih učesnika u saobraćaju, vozač motornog vozila kojem je pridodato priključno vozilo u kojem se prevoze putnici, izuzev autobusa u javnom gradskom, odnosno prigradskom prevozu, onaj koji na prelazu puta preko željezničke pruge ne propusti šinsko vozilo koje se kreće po željezničkoj pruzi…

Novčanom kaznom od 300 do 600 eura kazniće se i mladi vozač koji bude vozio u periodu od 23 do šest sati i onaj koji bude upravljao automobilom jače snage motora od propisane bez nadzora člana porodice koji se nalazi u tom vozilu i koji ima važeću vozačku dozvolu za upravljanje vozilom kategorije „B“ u trajanju od najmanje pet godina.

„Ovlašćeni policijski službenik će prilikom kontrole saobraćaja, odnosno u vršenju nadzora, od učinioca težeg prekršaja iz oblasti bezbjednosti saobraćaja na putevima koji je u posljednje dvije godine pravnosnažno osuđivan za teže prekršaje iz ove oblasti privremeno oduzeti predmet koji je bio upotrijebljen za izvršenje tog prekršaja. Troškove nastale u vezi sa čuvanjem privremeno oduzetog predmeta snosi lice od koga je predmet oduzet“,  precizirano je novim članom 307a.

 

Continue Reading

Priroda i društvo

Od sada kremacija moguća i u Crnoj Gori

zetanews, glaszete

Od ovoga mjeseca „Pogrebne usluge“ d.o.o. Podgorica uvele su novu uslugu koja građanima omogućava potpunu organizaciju kremacije pokojnika, u saradnji sa pogrebnim preduzećem JKP „Lisje“ iz Novog Sada, prenosi Gradski portal.

Ova inicijativa nastala je kao odgovor na rastuće interesovanje porodica koje, u skladu sa savremenim pristupima i ličnim uvjerenjima, biraju kremaciju kao dostojanstvenu alternativu tradicionalnom sahranjivanju.

“Ova saradnja sa JKP „Lisje“ znači za sve građane, ne samo Podgorice, već i cijele Crne Gore, da ne moraju da se snalaze sami, već je tu GP „Pogrebne usluge“, da pruži svu administrativnu i logističku podršku”, kazala je direktora za tehničke poslove Bojana Klikovac za Gradsku televiziju.

„Potrudili smo se da olakšamo porodicama. Kada se jave, pa sve do preuzimanja urne, naše preduzeće sve organizuje – počev od dokumentacije, zakazivanja kremacije i organizacije transporta. Pomažemo porodici i u organizaciji ceremonije ispraćaja, ako to žele. Nema potrebe da idu od institucije do institucije. Tu smo mi da završimo sve za njih”, objašnjava Klikovac.

Ističe da porodica može da se osloni u potpunosti na GP Pogrebne usluge.

“Dovoljan je poziv – da kontaktiraju, čim nastupi smrt. Prodavnica pogrebne opreme radi 24 sata. Otvara se zahtjev i „Pogrebne usluge“ sve preuzimaju.

Klikovac ističe da su se trudili da cijene budu pristupačne, realne i transparentne.

„U cijenu se ubraja: organizovani transport do Novog Sada, sama kremacija, cijela organizacija. Dodatni troškovi su: odabir urne koja se kreće od 80 do 200 eura, odabir pogrebne opreme koja se kreće od 680 eura do 1.100 eura. Neke procedure moraju da se ispoštuju, mora da postoji limeni sanduk da bi se obavio transport preko granice i upotreba rashladne komore (ukoliko je potrebno) po danu se plaća 90 eura”, navodi Klikovac.

Uvođenje ove usluge je značajan korak u modernizaciji pogrebnih usluga.

“Na ovaj način se sva vjerska, kulturološka i lična uvjerenja poštuju. Svi treba da imaju izbor i da se isti sprovodi dostojanstveno, uz potpunu podršku i empatiju”, zaključuje Klikovac.

Continue Reading

Priroda i društvo

Struja neće poskupjeti do 30. juna

račun za struju

Elektoprivreda (EPCG) je donijela odluku da će do 30. juna davati popuste na svoje usluge od 6,4 odsto, kako bi neutralisala rast cijena električne energije izazvanih uslugama mrežnih operatora, tačnije CEDIS-a.

Takođe, donijeli su odluku da će za potrošače koji nemaju dug, a čija mjesečna potrošnja ne prelazi 500 kilovat-sati, obračunati popust od 38 odsto za članove „Zlatnog tima“ i 21,5 odsto za ostale redovne platiše. Usluge EPCG čine polovinu računa za električnu energiju, što znači da će tim korisnicima na ukupnom računu popust EPCG dovesti do smanjenja računa za 10,75 odsto.

Cijena električne energije je od 1. januara skuplja 3,41 odsto zbog povećanja odobrenih prihoda za mrežne usluge, tačnije za CEDIS. EPCG je odluku o popustu ili subvencijama donijela prvo u januaru, a sada i u martu kako bi neutralisala rast cijena struje. To je urađeno nakon reakcije premijera Milojka Spajića, koji je nakon što je regulator donio odluku o povećanju, kazao da struja neće poskupjeti. Tek u januaru smo saznali da neće poskupjeti, tako što će EPCG dati popust na svoje usluge.

„Odlukom odbora direktora EPCG, donesenom danas, politika popusta koja je važila za prvi kvartal tekuće godine biće produžena i za period od 1. aprila do 30. juna 2025. godine. Ova odluka predstavlja nastavak kontinuiranih napora kompanije da ublaži uticaj povećanja cijena mrežnih usluga i omogući korisnicima povoljnije uslove snabdijevanja električnom energijom „, navedeno je u saopštenju.

Iz EPCG su posebno istakli važnost odgovornog odnosa prema potrošnji i redovnog izmirivanja obaveza, jer na taj način korisnici ne samo da ostvaruju pravo na znatne uštede već i aktivno doprinose očuvanju stabilnosti elektroenergetskog sistema i promociji energetske efikasnosti.

Continue Reading

Facebook

Istaknuto

Najnovije

Istaknuto