Priroda i društvo
Milion eura za 100 beskamatnih kredita za poljoprivredu
Crnogorskim poljoprivrednicima je od danas dostupno 100 beskamatnih kredita u vrijednosti od milion eura, saopšteno je na potpisivanju Protokola o saradnji za projekat pod nazivom 100 za poljoprivredu.
Projekat realizuje Investiciono-razvojni fond (IRF) u partnerstvu sa Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, a koji su potpisali izvršna direktorica IRF-a, Irena Radović i ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Vladimir Joković.
„Projekat je usmjeren na pospješivanje poljoprivredne proizvodnje, s ciljem da pokrene poljoprivredne proizvođače u Crnoj Gori na dodatna ulaganja, te da zainteresuje ranjive ciljne grupe, prije svega, žene i mlade u manje razvijenim opštinama na pokretanje ili unapređenje biznisa u oblasti poljoprivrede“, navodi se u saopštenju IRF-a.
Vrijednost projekta je milion eura, a finansiranje kandidovanih projekata realizovaće se iz sredstava IRF-a, pri čemu je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede obezbijedilo sredstva za subvencionisanje troška kamatne stope prema krajnjim korisnicima u iznosu od 141,53 hiljade eura.
Radović je kazala da projekat 100 za poljoprivredu podrazumijeva plasman 100 beskamatnih kredita u iznosima od hiljadu do deset hiljada eura uz izuzetno stimulativne uslove finansiranja – rok otplate do 60 mjeseci uz subvencionisanje ukupnog troška kamate i grejs periodom do šest mjeseci.
„Naknadu za odobravanje kredita Fond neće zaračunavati, a, takođe, za ove kredite nije neophodna hipoteka, već će se odobravati uz garancije članova domaćinstva koji su uključeni u poljoprivrednu proizvodnju”, saopštila je Radović.
Ona je navela da IRF kao tradicionalno najznačajniji partner crnogorske privrede posvećen ulaganjima u poljoprivredu, te da je projekat 100 za poljoprivredu iniciran sa ciljem pružanja podrške crnogorskim poljoprivrednicima za nabavku obrtnih sredstava kako bi unaprijedili ili osnovali svoja gazdinstva i povećali konkurentnost na tržištu.
Sredstva će se dodjeljivati kroz poseban Program podrške poljoprivredi i ribarstvu za likvidnost individualnih poljoprivrednih proizvođača i mikro preduzeća, a koji se odnose na stočarstvo, pčelarstvo, biljnu proizvodnju, privredne ribare, te nosioce dozvola za akvakulturu, odnosno marikulturu.
Joković je kazao da je uvjeren da će projekat 100 za poljoprivredu imati pozitivan uticaj na poljoprivredni sektor u Crnoj Gori, i da će, u krajnjem, pružiti nove mogućnosti za rast, razvoj i unapređenje održive poljoprivredne proizvodnje.
“S tim ciljem smo i podržali ovaj projekat u vidu subvencioniranih kamatnih stopa, a sve kako bismo unaprijedili konkurentnost i održivost poljoprivrednih gazdinstava, ali i obezbijedili podsticaje za nove investicije i modernizaciju poljoprivrednih gazdinstava“, naveo je Joković.
Prema njegovim riječima, kroz ovaj projekat našim poljoprivrednicima biće dostupna sredstva kroz posebno povoljne uslove finansiranja kako bi im olakšali pristup podršci za nabavku obrtnih sredstava neophodnih za poljoprivrednu proizvodnju.
Radović i Joković su kazali da su zadovoljni realizacijom pojekta koji će crnogorskim poljoprivrednim proizvođačima omogućiti lakši pristup novcu kako bi dodatno unaprijedili svoju proizvodnju i svoje proizvode učinili konkuretnijim na tržištu.
Svi zainteresovani poljoprivredni proizvođači mogu se javiti Savjetodavnoj službi Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i poljoprivrede, gdje popunjavaju i podnose zahtjev za kreditnu podršku.
Za sve dodatne informacije potencijalni korisnici mogu kontaktirati savjetodavnu službu nadležnog Ministarstva na kontakt telefon 020/482-281, kao i kreditnu službu IRF-a na kontakt telefon: 080/012-012.
Priroda i društvo
Podgorica: Bašte ugostiteljskih objekata moraju biti udaljene dva metra od zgrada
Više stotina ugostitelja moraće da pomjeri bašte lokala dva metra od stambenih zgrada jer je 30. decembra prošle godine stupio na snagu Pravilnik o vrstama i bližim uslovima postavljanja odnosno građenja i uklanjanja privremenih objekata Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, prenosi Dan.
Nakon stupanja na snagu Pravilnika, Glavni grad će do 30. juna sa njim morati uskladiti i petogodišnji Program privremenih objekata koji je usvojen 10. novembra prošle godine zbog pojedinih odstupanja koja postoje. Nakon što se ova dva dokumenta usklade, kako je saopštio za Branko Kovačević, direktor Uprave za inspekcijske poslove, od avgusta se može očekivati i kažnjavanje ugostitelja ali i uklanjanje bašti ukoliko one ne budu na propisanoj udaljenosti od dva metra.
Da bašte lokala moraju biti udaljene dva metra od stambenih zgrada biće sadržano u urbanističko-tehničkim uslovima koje, kako navodi Kovačević, izdaje Sekretarijat za komunalne poslove.
“Inspektori će kontrolisati urbanističko-tehničke uslove koje izdaje Sekretarijat za komunalne poslove. Upoređivaće dokumentaciju, odnosno urbanističko-tehničke uslove sa situacijom na terenu. U urbanističko-tehničkim uslovima biće preciznije opisan objekat, vrsta materijala od koje je terasa napravljena, koliko ona treba da bude udaljena od fasade… Biće više skica i na terenu će morati da odgovora u svemu prema skici. Ukoliko se utvrde nepravilnosti, inspektor će dati rok da se one otklone, a ukoliko subjekat kontrole ne bude postupio po rješenju inspektora, biće donijeto novo rješenje o uklanjanju terese. Moramo da shvatimo da se propisi moraju poštovati”, rekao je Kovačević.
Kovačević poručuje da su se na udaljenost od dva metra odlučili jer su smatrali da je to neka normalna komunikacija za prolaz pješaka.
“Urbanističko-tehnički uslovi su zakon koji se mora sprovoditi, to je osnova za inspektora koje se on mora pridržavati i situacija na terenu mora biti onako kako piše u urbanističko-tehničkim uslovima – kako kad je u pitanju sam opis materijala terase, tako i koliko treba da je ona udaljena od fasade, druge parcele. Eventualno povezivanje privremenog objekta sa stambenom zgradom će moći samo u slučaju ukoliko postoji saglasnost stanara”, kazao je Kovačević.
Direktor Uprave za inspekcijske poslove kaže da će u narednom periodu biti dosta posla za inspektore.
“Reonski inspektori će utvrđivati nepravilnosti, imaju komunikaciju sa subjektima i nadam se da ćemo u kratkom roku dovesti sve u situaciju onako kako treba. Inspektori sada obilaze teren i ukazuju ugostiteljima da će morati terase da prilagode onako kako je to definisano urbanističko-tehničkim uslovima. Ugostitelji su manje-više upoznati sa ovim propisima, neki od njih su učestvovali pri izradi Programa privremenih objekata, imali smo sugestija se njihove strane i gdje god se pronašlo da se može prilagoditi– sugestije su uvažene. Onamo gdje struka kaže drugačije, oni će se morati prilagoditi tome. Da se ne bi stekao utisak da je vakum do avgusta, mi i sada kontrolišemo i sankcionišemo vlasnike ugostiteljskih objekata prema propisima koje imamo”, kaže direktor Uprave za inspekcijske poslove.
On dodaje da je situacija na terenu takva da malo ugostiteljskih objekata zadovoljava nova pravila – da je terasa lokala od stambene zgrade udaljena dva metra. U Podgorici se, kako je saopštio Kovačević, baratalo sa cifrom da ima 1.400 lokala.
“Imamo više stotina lokala koji ne zadovoljavaju nova pravila i oni će morati da rade izmjene odnosno, moraće da se prilagode novim urbanističko-tehničkim uslovima. Mali broj lokala odgovora ovim propisima. U cio proces biće uključena i glavna gradska arhitektica ali i drugi organi”, kaže Branko Kovačević.
Branko Kovačević kaže da je novim pravilima propisano šta je otvorena, a šta zatvorena bašta tako da više neće biti nedostataka koje su imali u prethodnom periodu. Glavni grad je u prethodnom periodu na godišnjem nivou gubio velike milionske cifre jer je većina ugostitelja za zatvorene bašte od novembra do aprila plaćala duplo jeftiniju taksu predviđenu za otvorene bašte.
Izvor: Dan
Priroda i društvo
U cijeloj Crnoj Gori danas i sjutra narandžasti meteoalarm
Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore izdao je za danas i sjutra narandžasti meteoalarm za cijelu državu zbog najavljenih jakih udara vjetra i obilnih padavina.
Očekuju se udari vjetra jači od 17 m/s (preko 60 km/h, oko 8 Bofora), i obilne padavine.
Danas će u Crnoj Gori biti pretežno oblačno sa povremenom kišom u većem dijelu zemlje. Slab snijeg i susnježica su mogući samo u višim planinskim predjelima.
Na krajnjem sjeveru uglavnom suvo a u južnim predjelima ima uslova za pojavu pljuskova, ponegdje i grmljavine, uglavnom u prvom dijelu dana.
Duvaće slab do umjeren vjetar, početkom dana ponegdje pojačan, pretežno južni. Najviša dnevna temperatura vazduha od 3 do 15 stepeni.
Sjutra se očekuje umjereno do potpuno oblačno, u prvom dijelu dana ponegdje, od sredine dana povremeno kiša ili pljusak sa grmljavinom, ponegdje se očekuju obilniji pljuskovi.
Vjetar južnih smjerova, mjestimično umjeren do jak. Jutarnja temperatura vazduha od 1 do 10 stepeni, najviša dnevna temperatura vazduha od 3 do 15 stepeni.
Priroda i društvo
Zašto je Novak Đoković od nacionalnog heroja postao državni neprijatelj?
Od sportskog simbola koji je godinama prevazilazio političke i društvene podjele do javne ličnosti čiji se stavovi i gestovi sve češće tumače kao društveno relevantan čin, promjena odnosa dijela vlasti i medija prema Novaku Đokoviću oslikava širi kontekst polarizacije u savremenoj Srbiji.
Novak Đoković je više od dvije decenije važio za gotovo nesporni nacionalni simbol – sportistu koji je svojim rezultatima Srbiju pozicionirao na svjetsku mapu i predstavljao jednu od rijetkih figura oko koje je postojao širok društveni konsenzus. Njegovi uspjesi tumačeni su kao dio državnog identiteta, a lični imidž građen kao primjer discipline, istrajnosti i nacionalnog ponosa. Međutim, u periodu pojačanih društvenih tenzija u Srbiji, odnos prema Đokoviću u dijelu političkog i medijskog prostora doživio je vidljivu promjenu.
Prema analizama stranih i domaćih medija, prelomni trenutak nastupio je kada je Đoković javno iskazao solidarnost sa studentima i građanskim protestima u Srbiji. Njegovi gestovi podrške, koji su uslijedili nakon tragedije u Novom Sadu, u dijelu provladinih medija protumačeni su kao političko svrstavanje. Time je, prema takvom narativu, napustio ulogu sportiste koji stoji izvan društvenih sukoba i postao javni akter čiji se stavovi otvoreno problematizuju. Đoković je tako u kratkom roku postao je meta optužbi da se miješa u politiku i utiče na javno mnjenje.
Promjena tona brzo je postala uočljiva u tabloidima i medijima bliskim vlastima. Nekadašnji slavljenik naslovnih strana počeo je da se prikazuje kroz negativan ili omalovažavajući diskurs, dok su njegovi sportski uspjesi relativizovani ili potiskivani u drugi plan. Pojavili su se i otvoreno podrugljivi izrazi, iako je Đoković u tom periodu i dalje bilježio rezultate na najvišem svjetskom nivou. Takav pristup dodatno je produbio jaz između podrške koju uživa u značajnom dijelu javnosti i odnosa koji prema njemu imaju pojedini centri političke i medijske moći.
Dodatnu pažnju izazvala je i poruka „Nešto ste rekli?“, koju je Đoković ispisao na kameri nakon jednog od mečeva na Australijan openu. U domaćoj javnosti ta poruka protumačena je kao indirektan odgovor na učestale kritike i omalovažavanja kojima je bio izložen u pojedinim medijima u Srbiji. Iako nije precizirao kome je poruka bila upućena, dio analitičara smatra da se radilo o simboličnoj reakciji na narativ o njegovom navodnom sportskom padu, pri čemu je dodatnu težinu dobila jer je uslijedila nakon još jedne ubjedljive pobjede, naglašavajući odgovor rezultatima, a ne polemikama.

Ne možemo zaboraviti i njegove poruke sa međunarodnih turnira, prije svega izjava „Kosovo je srce Srbije“, ispisana tokom Rolan Garosa. Đoković je kasnije istakao da je tom porukom izrazio lično patriotsko uvjerenje i osjećaj nacionalne pripadnosti, naglašavajući da bi isti gest ponovio jer ga doživljava kao pravo na slobodno izražavanje sopstvenog identiteta. U domaćoj javnosti poruka je dominantno tumačena kao izraz patriotizma i emotivne veze sa nacionalnim pitanjima koja imaju duboko ukorijenjeno mjesto u društvenom i istorijskom kontekstu Srbije.
Danas uprkos pritiscima i promijenjenom odnosu dijela medija, Đoković je nastavio da sportskim rezultatima potvrđuje kontinuitet vrhunskog nivoa igre. Pobjedama nad mlađim rivalima i zapaženim nastupima na najvećim turnirima demantovao je tvrdnje o završetku karijere, dok su emotivne reakcije na terenu i nakon mečeva često tumačene kao odgovor na višegodišnje osporavanje koje prevazilazi isključivo sportski okvir.

Atmosfera na Australijan openu ove godine pokazala je da Đoković i dalje uživa snažnu podršku publike, i to u razmjerama koje su, prema zapažanjima medija, rijetko viđene čak i u njegovoj matičnoj zemlji. Tokom mečeva, tribine su bile ispunjene navijačima koji su ga pozdravljali ovacijama i skandiranjem, što je predstavljeno kao dokaz da njegova globalna popularnost ostaje netaknuta, uprkos pokušajima da se njegov značaj i uticaj u domaćem javnom prostoru umanje ili politički reinterpretiraju.
Novak je bio i ostao srpski teniser najveći svih vremena.
-
Zeta2 дана ranijeAsanović: Pečat bez papira, građevinska inspekcija bez rješenja o zabrani izvođenja radova
-
Politika3 дана ranijeMujović: Čestitam Kneževiću odlazak u političku penziju
-
Politika2 дана ranijeMandić pozvao sve partijske funkcionere na sastanak, tema koalicija ZBCG?
-
Politika3 дана ranijeBešić: Izlazak DNP-a strateška odluka, raskol koalicije ZBCG nepovratan
-
Politika4 дана ranijeSkupština konstatovala ostavke Zogovića i Vukićević
-
Politika4 дана ranijeDNP predao predlog Skupštini – trobojka da bude “narodna i istorijska” zastava
-
Politika24 сата ranijeMadžgalj podnio ostavku u Odboru direktora Aerodroma Crne Gore
-
Politika1 дан ranijeKnežević: Srpski jezik nema alternativu


