Priroda i društvo

Milion eura za 100 beskamatnih kredita za poljoprivredu

Crnogorskim poljoprivrednicima je od danas dostupno 100 beskamatnih kredita u vrijednosti od milion eura, saopšteno je na potpisivanju Protokola o saradnji za projekat pod nazivom 100 za poljoprivredu.

Projekat realizuje Investiciono-razvojni fond (IRF) u partnerstvu sa Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, a koji su potpisali izvršna direktorica IRF-a, Irena Radović i ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Vladimir Joković.

„Projekat je usmjeren na pospješivanje poljoprivredne proizvodnje, s ciljem da pokrene poljoprivredne proizvođače u Crnoj Gori na dodatna ulaganja, te da zainteresuje ranjive ciljne grupe, prije svega, žene i mlade u manje razvijenim opštinama na pokretanje ili unapređenje biznisa u oblasti poljoprivrede“, navodi se u saopštenju IRF-a.

Vrijednost projekta je milion eura, a finansiranje kandidovanih projekata realizovaće se iz sredstava IRF-a, pri čemu je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede obezbijedilo sredstva za subvencionisanje troška kamatne stope prema krajnjim korisnicima u iznosu od 141,53 hiljade eura.

Radović je kazala da projekat 100 za poljoprivredu podrazumijeva plasman 100 beskamatnih kredita u iznosima od hiljadu do deset hiljada eura uz izuzetno stimulativne uslove finansiranja – rok otplate do 60 mjeseci uz subvencionisanje ukupnog troška kamate i grejs periodom do šest mjeseci.

„Naknadu za odobravanje kredita Fond neće zaračunavati, a, takođe, za ove kredite nije neophodna hipoteka, već će se odobravati uz garancije članova domaćinstva koji su uključeni u poljoprivrednu proizvodnju”, saopštila je Radović.

Ona je navela da IRF kao tradicionalno najznačajniji partner crnogorske privrede posvećen ulaganjima u poljoprivredu, te da je projekat 100 za poljoprivredu iniciran sa ciljem pružanja podrške crnogorskim poljoprivrednicima za nabavku obrtnih sredstava kako bi unaprijedili ili osnovali svoja gazdinstva i povećali konkurentnost na tržištu.

Sredstva će se dodjeljivati kroz poseban Program podrške poljoprivredi i ribarstvu za likvidnost individualnih poljoprivrednih proizvođača i mikro preduzeća, a koji se odnose na stočarstvo, pčelarstvo, biljnu proizvodnju, privredne ribare, te nosioce dozvola za akvakulturu, odnosno marikulturu.

Joković je kazao da je uvjeren da će projekat 100 za poljoprivredu imati pozitivan uticaj na poljoprivredni sektor u Crnoj Gori, i da će, u krajnjem, pružiti nove mogućnosti za rast, razvoj i unapređenje održive poljoprivredne proizvodnje.

“S tim ciljem smo i podržali ovaj projekat u vidu subvencioniranih kamatnih stopa, a sve kako bismo unaprijedili konkurentnost i održivost poljoprivrednih gazdinstava, ali i obezbijedili podsticaje za nove investicije i modernizaciju poljoprivrednih gazdinstava“, naveo je Joković.

Prema njegovim riječima, kroz ovaj projekat našim poljoprivrednicima biće dostupna sredstva kroz posebno povoljne uslove finansiranja kako bi im olakšali pristup podršci za nabavku obrtnih sredstava neophodnih za poljoprivrednu proizvodnju.

Radović i Joković su kazali da su zadovoljni realizacijom pojekta koji će crnogorskim poljoprivrednim proizvođačima omogućiti lakši pristup novcu kako bi dodatno unaprijedili svoju proizvodnju i svoje proizvode učinili konkuretnijim na tržištu.

Svi zainteresovani poljoprivredni proizvođači mogu se javiti Savjetodavnoj službi Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i poljoprivrede, gdje popunjavaju i podnose zahtjev za kreditnu podršku.

Za sve dodatne informacije potencijalni korisnici mogu kontaktirati savjetodavnu službu nadležnog Ministarstva na kontakt telefon 020/482-281, kao i kreditnu službu IRF-a na kontakt telefon: 080/012-012.

Slične teme:beskamatni krediti Crna gora ministarstvo poljoprivrede i šumarstva poljoprivreda

Sledeće

Na popisu će biti 104 pitanja

Ne propustite

Podgorička “Čistoća” povećava cijene od naredne godine

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Priroda i društvo

Od danas trodnevna žalost u Crnoj Gori

Povodom tragičnog događaja koji se dogodio na Cetinju, u kojem je nastradalo 12 osoba, Vlada Crne Gore je na hitnoj telefonskoj sjednici donijela Odluku da se 2, 3. i 4. januar proglase za Dane žalosti.

“Užasna tragedija, koja nas je sve pogodila. Održaćemo i sjednicu Vijeća za nacionalnu bezbjednost na kojoj ćemo razmatrati i brojne opcije, pa i potpunu zabranu posjedovanja oružja, jer poslije ovoga moramo da se zapitamo, kome se smije dozvoliti da posjeduje oružje u Crnoj Gori”, poručio je ovim povodom premijer Milojko Spajić.

Podsjećamo, dan žalosti označava se obaveznim isticanjem zastave na pola koplja na svim zgradama državnih organa i zgradama organa lokalne samouprave i javnih ustanova, u skladu sa Zakonom o državnim simbolima i Danu državnosti Crne Gore.

U skladu sa Odlukom, na javnim mjestima neće se održavati programi javnog, kulturnog i zabavnog karaktera, a u ugostiteliskim objektima neće se emitovati muzika.

Elektronski i drugi mediji dužni su svoje programske sadržaje prilagoditi obilježavanju dana žalosti.

Priroda i društvo

Vujović: Medijski savjet za samoregulaciju osuđuje jučerašnje ometanje novinara da obavljaju posao

Medijski savjet za samoregulaciju: Napad na novinarku je napad na sve novinare u Crnoj Gori

Medijski savjet za samoregulaciju najoštrije osuđuje jučerašnje ometanje i sprečavanje novinara da obavljaju svoj posao u parlamentu, kazao je izvršni sekretar Ranko Vujović.

“Novinari su već duži niz godina izloženi otvorenim uvredama, poniženjima i fizičkim napadima. Jučerašnji incident je utoliko teži, jer je izazvan od visokog političkog funkcionera jedne od vladajućih partija, koji je prilično grubo pokušao da spriječi fotoreportere, snimatelje i novinare da isprate jednu od kriznih situacija u zgradi parlamenta “, naveo je u saopštenju.

Pravdajući se da se radi o bruci koju ne treba snimati taj poslanik je demonstrirao potpuno nepoznavanje novinarskog posla i uloge medija u društvu, dodao je.

“Upravo je snimanje bruke, kako kaže poslanik, odnosno praćenje zloupotreba u najvišem zakonodavnom domu misija i uloga medija i novinara. Ili da pojednostavimo, u tom trenutku je postojao javni interes da novinari i snimatelji ostanu u plenarnoj sali i zabilježe incident koji se dešavao naočigled svih prisutnih”, istakao je.

On je istakao da pomenuti poslanik je zaboravio ili ne zna da su političari ti koji su najodgovorniji za stvaranje ambijenta u državi koji će omogućiti novinarima i medijima sigurnost i bezbjednost u radu.

“U normalnim državama bi političari trebali da budu poslednji od kojih će se novinari plašiti ili strijepiti. Nažalost, izgleda da je praksa u nas nešto drugčija i da će trebati još mnogo vremena da protekne dok neki naši političari prihvate i razumiju da su napadi na novinare i medije napadi na temelje svakog demokratskog društva pa i ovog našeg”, zaključuje u saopštenju.

Priroda i društvo

Objavljen konkurs za doktorske studije u drugom roku

Univerzitet Crne Gore objavio je konkurs za upis na doktorske studije u drugom upisnom roku za ukupno 63 slobodna mjesta.

Konkurs je objavljen u dnevnim novinama i na zvaničnoj internet stranici Univerziteta.

Prijave sa potrebnom dokumentacijom podnose se 2. i 3. decembra, do 14 sati organizacionim jedinicama Univerziteta.

Za studijski program Održivi razvoj prijave se podnose u prostorijama Rektorata Univerziteta Crne Gore.

Slobodna mjesta za upis su raspoloživa na sljedećim fakultetima: Biotehnički fakultet (5), Elektrotehnički fakultet (13), Fakultet za sport i fizičko vaspitanje (7), Filološki fakultet (5), Medicinski fakultet (3), Filozofski fakultet (1), Građevinski fakultet (7), Mašinski fakultet (4), Metalurško-tehnološki fakultet (4), Pomorski fakultet (4), Prirodno-matematički fakultet (1) i Institut za interdisciplinarne i multidisciplinarne studije (9).

Na studijski program Održivi razvoj mogu konkurisati kandidati koji su prethodne nivoe studija završili u oblastima prirodnih i tehničkih nauka.

Postupak rangiranja kandidata sprovodi Komisija za doktorske studije na organizacionim jedinicama Univerziteta.

“Pravo upisa imaju kandidati koji: posjeduju diplomu magistra/mastera iz odgovarajuće oblasti (najmanje 300 ECTS kredita); posjeduju aktivno znanje jednog svjetskog jezika na nivou B2; te koji su prethodno završili odgovarajuće studije i dostave dokaze o ispunjavanju uslova. Stranac se može upisati na studijski program doktorskih studija pod istim uslovima kao i crnogorski državljanin, uz prethodno priznavanje inostrane obrazovne isprave ranije završenog ciklusa/stepena/nivoa studija, koja je uslov za upis “, zaključeno je u saopštenju.