Connect with us

Priroda i društvo

Ukrajinci u budućnosti mogu uticati na demografsku sliku Crne Gore

ukrajina crna gora
screenshot TVCG

Migracije stanovništva su uvijek izazovne teme, jer mi tih podataka nemamo i ne postoji cjelovitiji mehanizam za praćenje stanovništva, osim podataka Eurostata koji su jedini mjerodavni i zvanični izvor.

Mladi napuštaju Crnu Goru u potrazi za boljim životom, a drugi dolaze tražeći mir. Naravno, riječ je o Ukrajincima.

Procjene Eurostata donose frapantne podatke – Crnu Goru je za deceniju, tačnije od 2011. do 2021. godine napustilo 74.000 građana.

Podaci Eurostata računaju se na osnovu odobrenih boravišnih dozvola za zemlje Evropske unije, kazala je demografkinja Mileva Brajušković Popović za RTCG.

“Eurostat dobija te podatke na osnovu dobijenih dozvola za boravak u određenim zemljama Evropske unije. Tako je od 2010. do 2019. godine učetvorostručen broj tih dozvola, sa oko 900 na 4.000. Do 2021. godine odobreno je 24.000 boravišnih dozvola samo za države EU.  U ovoj studiji na osnovu ukupnog kretanja stanovništva izračunali su da je migracija od 2011. do 2021 iznosila 74.000. Naravno, to su samo procjene”, pojasnila je Brajušković Popović.

Sa druge strane u Crna Gora je primila 32.000 ukrajinskih izbjeglica, više od bilo koje države regiona.

Zvanične procjene iz Ukrajine govore da trenutno 5,4 procenata stanovnika Crne Gore čine ukrajinske izbjeglice.

Zbog svega, pitanje je da li i kako sve to može uticati na demografsku sliku naše zemlje.

“Njihov uticaj je s aspekta vremena dvojak trenutan, u momentu doseljavanja ta lica mijenjaju apsolutni broj stanovnika naše države i strutkuru ali i dugoročan, upravo kroz razlike u strukturama stanovništva, prije svega mislim na polnu i starosnu strutkuru u budućnosti će se to reflektovati i na natalitet i na mortalitet  stanovništva”, navodi demografkinja Mileva Brajušković-Popović.

Međutim, kako kaže Brajuškovićeva, da bi se moglo precizno govoriti o uticaju na demografsku sliku, morali bi znati između ostalog i koliko državljana Ukrajine namjerava da se zadrži u našoj zemlji, a za sada je jedino poznato do kada im traje privremena zaštita u Crnoj Gori.

Stranci u našim školama – Najviše đaka iz Rusije, Ukrajine, Turske…

Crnogorski obrazovni sistem u potpunosti je otvoren za integraciju djece sa drugih govornih područja, saopštila je za TVCG načelnica Direkcije za osnovno obrazovanje i vaspitanje u Ministarstvu prosvjete Olivera Nikolić.

Ona je kazala da je u prethodnoj školskoj godini u našem obrazovno-vaspitnom sistemu bilo 4.500 djece sa drugih govornih područja iz preko 40 država.

Oni su, kako navodi Nikolić, bili uključeni u predškolske ustanove oko 600 djece, u osnovne 3.200 djece i oko 700 đaka u srednje škole.

Najviše đaka je, ističe Nikolić, iz Rusije, Bjelorusije, Ukrajine, Turske i Njemačke. Stranaca je najviše u školama u Baru, Budvi, Tivtu, Herceg Novom i Podgorici.

Nikolić je saopštila i da Ministarstvo prosvjete preduzimaju niz aktivnosti, kako bi se ta djeca adaptirala u crnogorsko društvo.

“Tako smo u prethodnom periodu dali saglasnost za upisivanje većeg broja đaka u odjeljenima u školama u kojim je značajan upis djece stranaca. Realizuje se učenje crnogorskog jezika i to su dva časa sedmično”, saopštila je Nikolić.

Reklama
Klikni da ostaviš komentar

Leave a Reply

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Priroda i društvo

Automobile starije od 20 godina vozi skoro 75.000 građana

auto pijaca

U Crnoj Gori je registrovano 261.554 automobila, a njihova prosječna starost je šesnaest i po godina, pokazuju podaci koje je “Danu” dostavilo Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP). Čak 74.985 registrovanih automobila u Crnoj Gori stariji su od 20 godina.

S obzirom da većina vozača vozi stara vozila, logično je pretpostaviti da je kupovina električnih vozila, koja se u poslednje vrijeme intenzivno promovišu (posebno kako raste cijena goriva), iznad njihovih materijalnih mogućnosti. Iznosi od 15.000 do 50.000 eura, koliko se otprilike kreću električna vozila, za većinu stanovnika su nedostižni. Osim toga, održavanje takvih vozila i nabavka djelova za njih prilično su komplikovani, s obzirom da ih je malo na crnogorskom tržištu, pa se za te usluge mora ići u inostranstvo.

“Shodno podacima iz elektronske evidencije registrovanih motornih vozila, na dan 18. mart, broj registrovanih automobila u Crnoj Gori je 261.554. Prosječna starost registrovanih automobila u Crnoj Gori je oko 16,5 godina. Broj automobila registrovanih u Crnoj Gori starih do 10 godina, odnosno automobili koji su proizvedeni u periodu od 2026. do 2016. godine (uključujući i 2016. godinu), iznosi 55.405 “, saopštili su nam iz MUP-a.

Broj automobila registrovanih u Crnoj Gori starih od 10 godina do 20 godina odnosno automobili koji su proizvedeni u periodu od 2016. do 2006. godine (uključujući i 2006. godinu), iznosi 131.164.

Cijene električnih vozila u Crnoj Gori kreću se od oko 15.000 za manje modele do preko 50.000 eura za luksuznija vozila, uz mogućnost subvencija Eko-fonda od 2.500 do 7.500 eura. Ponuda obuhvata brendove poput MG, Seres, Dacia, Hyundai i Kia. Konkurs Eko-fonda za subvencioniranje električnih vozila je u toku, a za tu svrhu predviđeno je 175.000 eura.

Prema tok konkursu, subvencije za putnička vozila do 35.000 je 7.200 eura, 6.500 za auto od 35.000 do 45.000, a za auta od 45.000 do 65.000 eura subvencija je 4.500. Subvencije za laka teretna vozila kreću se od 4.500 do 6.500 eura, a za laka električna vozila od 300 do 1.500 eura.

Kada su u pitanju električna vozila, pristupačniji modeli u pogledu cijena, poput MG ZS EV, počinju već od oko 16.000 eura, dok se Dacia Spring takođe pozicionira kao pristupačna opcija.

Srednja i viša klasa, modeli poput Seres 5, mogu se naći po specijalnim cijenama od oko 21.900 do preko 38.500 eura.

Ova vozila mogu se naći u specijalizovanim salonima poput Gold M Electric Cars i kod ovlašćenih zastupnika za MG Motor, Hyundai i Kia.

Proizvođači često nude akcije, a prednost su niži troškovi održavanja i “goriva” u odnosu na klasična vozila.

Continue Reading

Priroda i društvo

Ribolovni zabran u NP Skadarsko jezero od 15. marta

Od nedjelje, 15. marta, počinje ribolovni zabran u NP Skadarsko jezero.

Kako su naveli iz NPCG, u skladu sa Zakonom o slatkovodnom ribarstvu i akvakulturi, ribolovni zabran je na snazi od 15. marta do 15. maja 2026. godine.

Tokom ovog perioda zabranjen je ulov svih vrsta riba i drugih vodenih organizama, osim jegulje.

Kako su kazali, uz pojačane aktivnosti Službe zaštite NP Skadarsko jezero na kontroli prostora, JPNPCG počinje kampanju o značaju očuvanja ribljeg fonda, suzbijanja krivolova i svih drugih oblika nezakonitog djelovanja koji negativno utiču na diverzitet faune riba.

“Ove godine, pod sloganom „Danas jedna, sjutra hiljade“ želimo da istaknemo da – spašavajući jednu, mi, zapravo, spašavamo hiljade jedinki. Podsjećamo da se period lovostaja poklapa sa vremenom mrijesta kada je riblji fond najosjetljiviji. U tom periodu ribe polažu ikru i obnavljaju populaciju, pri čemu, svako uznemiravanje direktno utiče na smanjenje njihove brojnosti, dok nelegalni izlov ima dugoročne posljedice po cijeli ekosistem zaštićenog prirodnog područja”, kazali su iz Nacionalnih parkova.

Skadarsko jezero predstavlja jedno od najznačajnijih slatkovodnih ekosistema u regionu, sa izuzetno bogatim i raznovrsnim ribljim fondom.

“U jezeru živi preko 40 vrsta riba, među kojima su šaran, ukljeva, jegulja, skobalj i druge vrste. Njegov biodiverzitet čini jezero ne samo prirodnim bogatstvom Crne Gore, već i važnim resursom za lokalne zajednice koje tradicionalno zavise od ribarstva. Zaštita ukupnih prirodnih vrijednosti akvatorijuma ima višestruki kako ekološki, tako i ekonomski značaj”, dodaju u saopštenju.

Poručuju da poštovanje odredbi zabrane omogućava očuvanje prirodne ravnoteže, dugoročnu održivost ribarstva, odnosno, očuvanje biodiverziteta za buduće generacije.

“Očuvanje Nacionalnog parka Skadarsko jezero je naša zajednička obaveza i odgovornost. Budi odgovoran – prijavi krivolov: Služba zaštite NP Skadarsko jezero 067 097 484, Monitoring centar JPNPCG 067 000 825”,  zaključuju iz NPCG.

 

Continue Reading

Priroda i društvo

Nišić: Porodiljsko odsustvo deset mjeseci za majku, dva za oca

Vlada Crne Gore nedavno je utvrdila predlog izmjena Zakona o radu, a ukoliko se usvoje, umjesto dosadašnjih 12, majke će imati deset mjeseci porodiljskog odustva. Novina je da očevi moraju obavezno iskoristiti dva mjeseca odsustva, koja se ne prenose na majku, istakla je u Bojama jutra, na TV Vijesti, ministarka rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Naida Nišić.

„Prema novom prijedlogu izmjena Zakona o radu, roditelji bi mogli da podijele ukupno 365 dana odsustva između sebe. Ukoliko majka prvih deset mjeseci provede na porodiljskom odsustvu, nakon toga ima pravo da iskoristi i svoj godišnji odmor (jedan ili dva, u zavisnosti od raspoloživog broja dana). Preostala dva mjeseca predviđena su za oca i mogu se iskoristiti do navršene druge godine života djeteta. Riječ je o fleksibilnoj normi. Ostavljen je prostor da se sa Evropskom komisijom i drugim partnerima dogovori da li može ostati model prema kojem majka koristi godinu dana, a otac dodatna dva mjeseca, ali se još čeka povratna informacija. Ukoliko ne bude ‘zelenog svjetla’ za takvo rješenje, majka može iskoristiti deset mjeseci porodiljskog odsustva, zatim godišnji odmor kako bi dijete navršilo godinu dana prije polaska u vrtić, a potom otac može preuzeti svoja dva mjeseca odsustva. Roditelji se takođe mogu vratiti na posao ili kombinovati odsustvo na način koji im najviše odgovara“ objasnila je Nišić.

Continue Reading

Facebook

Istaknuto

Najnovije

Istaknuto