Ekonomija

Državne firme ne poštuju odluku Vlade, dobit ne ide u budžet

Iako je Vlada zadužila odbore direktora u državnim preduzećima da 70 odsto dobiti iz 2022. godine uplate u budžet, njihov zaključak dio državnih preduzeća ne poštuje, već dobit ostavlja na računima firmi. Takav je slučaj sa Elektroprivredom (EPCG), “Sveti Stefan” hotelima, “Budvanskom rivijerom”, Marinom Bar, Željezničkim prevozom (ŽPCG), Montekargom… Vlada je rebalansom računala na dodatnih 40 miliona od državnih preduzeća. Osim 70 odsto dobiti iz 2022. godine, zadužili su odbor direktora i akcionare da preusmjere u budžet i 30 odsto dobiti iz 2021. godine.

Prema informaciji Vlade, do 14. jula će Ministarstvo finansija informisati Vladu o realizaciji zaključaka. Sjednica Vlade će biti danas, a prema našim informacijama, na Komisiji za ekonomsku politiku Vlade nije bilo pomena o ovom problemu. Sudeći po tome, vjerovatno se danas na sjednici neće govoriti o tome zašto državne firme ne poštuju zaključke Vlade.

Tražili smo od Ministarstva finansija, na čijem čelu je Aleksandar Damjanović, da nam daju podatke koliko su do sada dobili novca od dobiti državnih preduzeća, te koja su preduzeća poštovala zaključke Vlade, a koja nisu.

“Zaključkom Vlade od 8. juna tekuće godine, definisana je obaveza Ministarstva finansija da do 14. jula izvijesti o postupanju po usvojenoj informaciji o uplati dobiti privrednih društava u većinskom vlasništvu države u budžet države. Ministarstvo finansija će pravovremeno informisati javnost i o ovoj temi, nakon objedinjavanja podataka i propratne analize”, kazali su za “Dan” iz Ministarstva finansija.

Podsjetili su da je MF, rebalansom budžeta, po ovom osnovu, planiralo prihode u iznosu od 40 miliona eura, a na osnovu podataka koji su prikupljeni iz finansijskih iskaza koje su privredna društava u većinskom državnom vlasništvu predala Upravi prihoda i carina za finansijske godine 2021. i 2022.

“Predlogom zakona o izmjenama Zakona o budžetu Crne Gore za 2023. godinu, prihodi od kapitala planirani su u iznosu od 44,3 miliona eura i to je za 40 miliona više u odnosu na prvobitni plan i rezultat je očekivanih uplata po osnovu raspodjele dobiti od privrednih društava u većinskom državnom vlasništvu”, naveli su iz MF-a.

Prema podacima sa skupština akcionara održanih krajem juna, Elektroprivreda je 4,3 miliona prebacila u neraspoređenu dobit, “Sveti Stefan” hoteli su isto uradili sa 465 hiljada… “Budvanska rivijera” je imala 600 hiljada eura dobiti, ali je nije prebacila u državni budžet, s tim što su oni imali skupštinu akcionara prije 8. juna i informacije Vlade. Marina Bar nije prebacila ni euro u državni budžet a lani je imala 337 hiljada dobiti.

Vlada uvijek imenuje svoje predstavnike na skupštinama akcionara, koji glasaju ili ne glasaju za odluke koje predloži odbor direktora. Zanimljivo je da su i predstavnici Vlade, odnosno državnog kapitala, na skupštinama akcionara glasali za odluke koje je predložio odbor direktora, a koje su suprotne zaključcima Vlade. Suprotno zaključcima Vlade radili su i članovi odbora direkotra koje je upravo Vlada imenovala. Do sada, zbog nepoštovanja zaključaka Vlade, nijedan član odbora direktora nije snosio nikakvu odgovornost.

Slične teme:aleksandar damjanović ministarstvo finansija vlada crne gore

Sledeće

Uskoro prevoz od aerodroma do Zete i Podgorice

Ne propustite

Centralna banka u gubitku 39,5 miliona eura

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Ekonomija

Vlada usvojila predlog odluke o davanju koncesije za aerodrom u Zeti južnokorejskom Inčonu

Vlada Crne Gore je usvojila predlog odluke o davanju koncesije za aerodrome u Tivtu i Zeti na 30 godina južnokorejskom Inčonu.

Taj predlog će uskoro poslati Skupštini na potvrđivanje.

Nakon što Skupština potvrdi predlog odluke, ugovor o koncesiji će se potpisati.

Vlada, odnosno država Crna Gora imaće godinu dana da ispuni sve preduslove i preda aerodrome na upravljanje Inčonu.

Radulović je saopštio informaciju da nakon 30 godina imovina aerodroma ostaje državi.

“Sve što bude izgrađeno i rekonstruisano ostaće državi. Što se tiče naše imovine koju bismo dali, to će ostati naša imovina”, kazao je Radulović.

Ocijenio je da bi dalje prolongiranje procesa poslalo lošu poruku investitorima jer bi razotkrilo sporost sistema i nesposobnost države da realizuje započete projekte.

Podsjetimo, Uprava za državnu imovinu procijenila je imovinu Aerodroma Crne Gore na 264.364.795 eura, što je skoro dvostruko više u odnosu na prethodnu procjenu iz 2018.

Ekonomija

Od sjutra skuplje sve vrste goriva

U Crnoj Gori će od sjutra biti skuplje sve vrste goriva, saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.

Dizel će poskupiti 10 centi i koštaće 1,78 eura, a lož ulje 11 centi i cijena litra biće 1,95 eura.

Litar BMB 98 koštaće 1,63 eura što je skuplje četiri centa, dok će litar BMB 95 poskupiti tri centa i koštaće 1,59 eura.

“Saglasno odredbama Uredbe o načinu obračuna maksimalnih maloprodajnih cijena određenih vrsta naftnih derivata koja je stupila na snagu 24. marta naredni obračun će se obaviti 14. aprila, a eventualno izmjenjene cijene naftnih derivata važiće od 15. aprila”, kazali su iz Ministarstva.

U Ministarstvu ističu da su, zahvaljujući smanjenju akcize, cijene naftnih derivata značajno niže u odnosu na one koje bi važile bez ove mjere.

EUROSUPER 98: 1,63 eura (sa smanjenom akcizom) vs. 1,79 eura (bez smanjenja)

EUROSUPER 95: 1,59 eura (sa smanjenom akcizom) vs. 1,76 eura (bez smanjenja)

EURODIZEL: 1,78 eura (sa smanjenom akcizom) vs. 2,05 eura (bez smanjenja)

LOŽ ULJE: 1,95 eura

“Ove mjere imaju za cilj da ublaže pritisak na standard građana i privredu, te da obezbijede stabilnost cijena u izazovnim ekonomskim okolnostima”, zaključili su u iz MER-a.

Ekonomija

Vlada Crne Gore poseže za maksimalnom mjerom: Umjesto 31, dizel skuplji svega 4 centa

Vlada Crne Gore na današnjoj telefonskoj sjednici donijela je maksimalne mjere ograničavanja cijene goriva i smanjila obračunski period sa 15 na 7 dana, prenosi TVCG.

Mjera je utvrđena nakon intenzivne komunikacije i detaljnih analiza sa nadležnim resorima energetike i finansija, kao i predstavnicima naftnih kompanija i ekspertima EU.

I pored značajnog gubitka državnih prihoda po ovom osnovu, na koje je ukazalo Ministarstvo finansija, u cilju zaštite interesa građana i privrede, Vlada se odlučila na maksimalno moguću mjeru.

U praksi to znači da će cijena dizela, koji predstavlja 86 odsto ukupne potrošnje, umjesto za 31 cent porasti za samo 4 centa. Tako će cijena dizela od utorka biti 1,54 eura umjesto 1,81 eura, dok će se litar benzina plaćati 1,51 eura umjesto 1,68 eura.

Uz ove mjere, građani Crna Gore će nastaviti da plaćaju gorivo po cijenama koje su među najpovoljnijim u Evropi.

Na ovaj način preduprijeđen je, ne samo rast rast cijena goriva, već i svih drugih proizvoda čija cijena zavisi od cijene naftnih derivata.