Politika

Knežević spreman da zaboravi Kosovo ako bude deo nove Vlade?

Nosilac liste Za budućnost Crne Gore Milan Knežević poručuje da će ta koalicija biti u Vladi na osnovu broja mandata koji su osvojili ili neće biti njen dio.

Knežević je Televiziji Vijesti rekao da, ako budu u vladi, pripada im mjesto predsjednika Skupštine a ako ne budu njen dio – poručuje da bi iz opozicije učinili sve da vlada što prije padne.

Poručuje da sve zavisi od lidera Pokreta Evropa sad Milojka Spajića kog vidi kao prirodnog mandatara, pa stoga ne razmišlja previše o pozivu na razgovore koje je inicirao lider Demokrata Aleksa Bečić.

“Imao sam jedino razgovor sa Milojkom Spajićem, nedugo nakon što su se završili parlamentarni izbori, ali ne mogu reći da su to bili pregovori već više sagledavanje neke opšte situacije, mogućnosti ili perspektiva eventualne saradnje, ili nesaradnje”, rekao je Knežević .

Tvrdi da o neformalnim razgovorima o formiranju Vlade čita iz medija, pa je na taj način saznao i za nezvanične informacije da Bečić inicira sastanak svoje partije, Pokreta Evropa sad, GP URA i SNP-a, a da su navodno spremni i da Kneževićevoj koaliciji ponude mjesto šefa parlamenta i još neke pozicije u vlasti.

“Sad sve ovo što čitamo u medijima ovih dana možda sad dovodi u pitanje da li je došlo do neke promjene, jer sa nama niko nije razgovarao, pa da se onda možda Bečić pojavio kao mandatar za sastav nove vlade, ali ako se to dogodilo, smatramo da treba da budemo obaviješteni, ukoliko žele partnerstvo sa koalicijom Za budućnost Crne Gore. Mi nemamo namjeru da učestvujemo u vladi koja će biti formirana sa 41 ili sa 43 poslanika, a da onda mi budemo pozvani da se navodno pregovara sa nama, narodski rečeno, samo da se usta plaknu”.

Istovremeno, ističe Knežević, spremni su da budu dio nove vlade, ali na ravnopravnim osnovama.

“Onda je jasno, i po rasporedu snaga i po broju mandata, da predsjednik Skupštine pripada koaliciji Za budućnost Crne Gore i tu nije ništa sporno. Svakako da i ja kao nosilac liste i kolega Andrija Mandić kao naš kandidat za predsjednika, koji su osvojili respektabilan broj glasova, imamo potpuno pravo da budemo dio te i takve vlade. Spremni smo i to smo javno saopštili da se odreknemo učešća u bezbjednosnom sektoru”.

Kaže da je njegova DNP još ranije govorila da je zainteresovana za sektor saobraćaja ili energetike u eventualno podijeljenom resoru kapitalnih investicija, a upitan gdje bi sebe vidio u Vladi, šaljivo odgovara…

“Ja bih sebe najviše vidio u Ambasadi u Moskvi, šalim se sad…”

Ponavlja da su spremni da stave moratorijum na pitanja poput nezavisnosti Kosova i NATO-a, a tvrdi i da podržavaju teritorijalni integritet Ukrajine…

“Od Milojka Spajića zavisi da li će koalicija Za budućnost Crne Gore biti u vladi ili neće. Ne tražimo ništa više što nismo dobili, a ni manje. Ukoliko nas nema u vladi mi smo opozicija, ali nismo konstruktivna opozicija, nego smo opozicija koja će učiniti sve da tu Vladu đavoliše što prije”.

Knežević očekuje da će stvari biti jasnije odmah po proglašenju konačnih rezultata izbora.

Sledeće

Mandić: Čekamo poziv Evrope sad, tražimo onoliko koliko nam je narod dao

Ne propustite

Milatović: Što prije imenovati ambasadore

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Vlada Elektroprivredi odobrila zaduženje od 50 miliona eura

Vlada je danas na 88. sjednici usvojila Informacija o zahtjevu Elektroprivrede Crne Gore AD Nikšić na dugoročno zaduženje. Vlada je, na predlog Ministarstva finansija, dala saglasnost za zaduženje EPCG u iznosu od 50 miliona eura kod ERSTE GROUP BANK AG za potrebe finansiranja kupljenih nedostajućih količina električne energije.

Kako je saopšteno, zaduženje je neophodno u cilju obezbjeđenja kontinuiteta u snabdijevanju električnom energijom u periodu kada je Termoelektrana Pljevlja van pogona zbog radova na ekološkoj rekonstrukciji.

Vlada je donijela i Odluku o maksimalnoj cijeni električne energije koju ponuđač može da ponudi u postupku aukcije za tržišnu premiju.

U skladu sa Zakonom o korišćenju energije iz obnovljivih izvora, Odlukom je propisano da maksimalna cijena može da iznosi 65.00 eura/MWh. Odlukom se uvodi sistem podsticaja putem tržišne premije čiji je cilj obezbjeđivanje konkurentnosti postupka i ostvarivanje najmanje moguće cijene za energiju iz obnovljivih izvora energije koju Vlada Crne Gore ima obavezu da obezbijedi u skladu sa međunarodno preuzetim obavezama koje su bile osnov za usvajanje Zakona o korišćenju energije iz obnovljivih izvora, kao i prema Evropskoj uniji, u skladu sa Reformskom agendom Crne Gore za 2024-2027. godinu.

Donijeta je i Odluka o kvoti za prvu aukciju za dodjelu prava na tržišnu premiju. Odlukom je propisano da kvota za prvu aukciju za tržišnu premiju iznosi 250 MW i određuje se za tehnologiju solarnih elektrana snage 400 kW i više.

Politika

Batrićević tvrdi da je Vučić bolji po Crnu Goru, Kosovo i Bosnu i Hercegovinu

Kolumnista portala Antena M, Boban Batrićević, oglasio se povodom studentskih protesta protiv Aleksandra Vučića, poručivši u svojoj najnovijoj kolumni da je „Vučić bolji po Crnu Goru, Kosovo i Bosnu i Hercegovinu“ od istoričara književnosti, esejiste i univerzitetskog profesora Mila Lompara – jednog od glavnih govornika na pomenutom skupu.

Poslije više mjeseci afirmativnog stava prema antivučićevim protestima, Batrićević je u svom posljednjem tekstu reagovao vrlo negativno na studentske proteste. Osvrnuvši se na par fenomena vezanih za studentske proteste, Batrićević je, između ostalog, istakao je da se fenomen studentskih protesta protiv Vučića ogleda u tome da su isti postali pozornica za velikosrpski nacionalizam.

Kako je napisao, ’Vidovdanski’ studentski protesti pokazali su juče da se u Srbiji ne vodi borba između demokratske i antidemokratske Srbije, već ,,između velikosrpske ideje Aleksandra Vučića i velikosrpske ideje njegove opozicije, zaogrnute u ruho studentskog protesta“.

Batrićević zamjera studentima koji su optuživali Vučićevu vlast na urušavanje terotorijalnog integriteta Srbije

Batrićevićeva analiza izazvala je brojne reakcije na društvenim mrežama, posebno zbog zaključka da je Aleksandar Vučić, kao autokratski blizanac Mila Đukanovića, bolji po Crnu Goru, iako je isti autor prije samo tri dana na istom mediju pisao da ,,Srbijom vlada nacistički režim koji hapsi umjetnike.

Izvor: PRESS online

Politika

PES najjači, Spajiću se najviše vjeruje

TVCG predstavila je istraživanje IPSOS-a koje je sprovedeno od 30. maja do 9. juna na uzorku od 1.016 punoljetnih građana.

Podaci pokazuju da 45 odsto građana vjeruje da se država kreće pravim putem, dok 43 odsto misli suprotno. Ovaj podatak je nešto drugačiji u odnosu na istraživanje iz prethodnog mjeseca.

Pozitivno mišljenje o pravcu kretanja Crne Gore ima za dva procentna poena više građana, dok je procenat onih koji misle da ne ide pravim putem ostao isti. Od decembra prošle godine, ovo je prvi mjesec da više građana vjeruje da država ide pravim putem.

Zanimljiv je i podatak šta građani vide kao najznačajniji problem s kojim se država suočava u ovom trenutku. Istraživanje je pokazalo da 9 odsto građana misli da je to korupcija, nakon toga idu ekonomska pitanja, a u prvih pet najznačajnijih problema je još i kriminal. Zanimljivo je i da je ovo prvi put poslije više mjeseci da je korupcija izbila u prvi plan kao najveći problem u odnosu na ekonomska pitanja.

Podaci Ipsosa o povjernju u političke ličnosti

Istraživanje Ipsosa je pokazalo da skoro trećina građana ne vjeruje političarima. Građani koji su se ipak opredjelili za nekog od političara najviše vjeruju premijeru Milojku Spajiću, njih 12 odsto. On je u odnosu na prethodni mjesec popravio poziciju za jedan procenti poen, za isto toliko bolji rezultat ostvario je i počasni predsjednik DPS-a Milo Đukanović, koji je na drugom mjestu. Slijede lideri DNP-a i URA-e Milan Knežević i Dritan Abazović. U prvih pet ličnosti po povjerenju je još predsjednik države Jakov Milatović.

Kada pogledamo ocjene koje su dobijali političari, i ovdje se najbolje kotira premijer Milojko Spajić dok je raspored ostalih nešto drugačiji. Na drugom mjestu je Milan Knežević. Slijede Jakov Milatović, Dritan Abazović i Milo Đukanović.

Da se u nedjelju održavaju izbori, 57 odsto građana bi sigurno izašlo na izbore, 15 odsto vjerovatno, dok je 26 odsto građana kazalo da najvjerovatnije ili sigurno ne bi izašlo na birališta. Ukupno gledano, potoji baza od nešto više od 70 odsto građana koji su zainteresovani za izborne procese u Crnoj Gori.

Istraživanje Ipsosa s početka juna pokazuje da u ovom trenutku najveću podršku građana kada je riječ o političkim partijama ima PES sa 25 odsto podrške. Slijede DPS sa 23 i ZBCG sa 20 odsto. Evropski savez ima podršku 7 odsto građana, Demokrate 6. Građanski pokret URA je na 5 odsto podrške i Bošnjačka stranka ima 3 odsto. Ostale partije, kako je pokazalo istraživanje Ipsosa, ispod su 2 odsto podrške.

Izvor: RTCG