Politika

Knežević spreman da zaboravi Kosovo ako bude deo nove Vlade?

Nosilac liste Za budućnost Crne Gore Milan Knežević poručuje da će ta koalicija biti u Vladi na osnovu broja mandata koji su osvojili ili neće biti njen dio.

Knežević je Televiziji Vijesti rekao da, ako budu u vladi, pripada im mjesto predsjednika Skupštine a ako ne budu njen dio – poručuje da bi iz opozicije učinili sve da vlada što prije padne.

Poručuje da sve zavisi od lidera Pokreta Evropa sad Milojka Spajića kog vidi kao prirodnog mandatara, pa stoga ne razmišlja previše o pozivu na razgovore koje je inicirao lider Demokrata Aleksa Bečić.

“Imao sam jedino razgovor sa Milojkom Spajićem, nedugo nakon što su se završili parlamentarni izbori, ali ne mogu reći da su to bili pregovori već više sagledavanje neke opšte situacije, mogućnosti ili perspektiva eventualne saradnje, ili nesaradnje”, rekao je Knežević .

Tvrdi da o neformalnim razgovorima o formiranju Vlade čita iz medija, pa je na taj način saznao i za nezvanične informacije da Bečić inicira sastanak svoje partije, Pokreta Evropa sad, GP URA i SNP-a, a da su navodno spremni i da Kneževićevoj koaliciji ponude mjesto šefa parlamenta i još neke pozicije u vlasti.

“Sad sve ovo što čitamo u medijima ovih dana možda sad dovodi u pitanje da li je došlo do neke promjene, jer sa nama niko nije razgovarao, pa da se onda možda Bečić pojavio kao mandatar za sastav nove vlade, ali ako se to dogodilo, smatramo da treba da budemo obaviješteni, ukoliko žele partnerstvo sa koalicijom Za budućnost Crne Gore. Mi nemamo namjeru da učestvujemo u vladi koja će biti formirana sa 41 ili sa 43 poslanika, a da onda mi budemo pozvani da se navodno pregovara sa nama, narodski rečeno, samo da se usta plaknu”.

Istovremeno, ističe Knežević, spremni su da budu dio nove vlade, ali na ravnopravnim osnovama.

“Onda je jasno, i po rasporedu snaga i po broju mandata, da predsjednik Skupštine pripada koaliciji Za budućnost Crne Gore i tu nije ništa sporno. Svakako da i ja kao nosilac liste i kolega Andrija Mandić kao naš kandidat za predsjednika, koji su osvojili respektabilan broj glasova, imamo potpuno pravo da budemo dio te i takve vlade. Spremni smo i to smo javno saopštili da se odreknemo učešća u bezbjednosnom sektoru”.

Kaže da je njegova DNP još ranije govorila da je zainteresovana za sektor saobraćaja ili energetike u eventualno podijeljenom resoru kapitalnih investicija, a upitan gdje bi sebe vidio u Vladi, šaljivo odgovara…

“Ja bih sebe najviše vidio u Ambasadi u Moskvi, šalim se sad…”

Ponavlja da su spremni da stave moratorijum na pitanja poput nezavisnosti Kosova i NATO-a, a tvrdi i da podržavaju teritorijalni integritet Ukrajine…

“Od Milojka Spajića zavisi da li će koalicija Za budućnost Crne Gore biti u vladi ili neće. Ne tražimo ništa više što nismo dobili, a ni manje. Ukoliko nas nema u vladi mi smo opozicija, ali nismo konstruktivna opozicija, nego smo opozicija koja će učiniti sve da tu Vladu đavoliše što prije”.

Knežević očekuje da će stvari biti jasnije odmah po proglašenju konačnih rezultata izbora.

Sledeće

Mandić: Čekamo poziv Evrope sad, tražimo onoliko koliko nam je narod dao

Ne propustite

Milatović: Što prije imenovati ambasadore

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

SNP Zeta: Podrška jedinstvu i razvoju partije

Na redovnoj sjednici Opštinskog odbora SNP Zeta, održanoj u susret predstojećem Kongresu partije zakazanom za 30. avgust, „uspješno su sprovedene sve planirane aktivnosti u atmosferi međusobnog uvažavanja, poštovanja i pune demokratičnosti“, navodi se u saopštenju.

Sjednicom je predsjedavao predsjednik OO SNP Zeta Branko Noković, koji je, kako se ističe, predstavio rezultate rada u prethodnom periodu, „posebno naglasivši značaj otvaranja Kancelarije Ministarstva poljoprivrede u Zeti, što predstavlja ključan korak za razvoj ovog poljoprivrednog područja“.

U saopštenju se navodi da je „konstatovano zadovoljstvo radom Javne ustanove KIC Zeta, kojom uspješno rukovodi predsjednik OO SNP Branko Noković, čime se potvrđuje odgovoran i posvećen pristup SNP-a kada preuzme vođenje javnih institucija“.

Kako se dodaje, izabrano je 12 delegata iz Zete koji će, zajedno sa sedam članova Glavnog odbora iz ove opštine, učestvovati u izboru predsjednika partije.

„Kao kandidati za predsjednika SNP-a predloženi su potpredsjednica partije i poslanica u Skupštini Crne Gore Slađana Kaluđerović, aktuelni predsjednik SNP-a i ministar poljoprivrede Vladimir Joković, te potpredsjednik SNP-a i ministar sporta i mladih Dragoslav Šćekić“, stoji u saopštenju.

OO SNP Zeta izabrao je i četiri člana Glavnog odbora za naredni saziv, „ravnopravno zastupljene po polu – dva muškarca i dvije žene“, uz podsjećanje da su po funkciji članovi GO i Kaluđerović i Noković. Posebno je, kako se navodi, istaknuto zadovoljstvo radom poslanice Slađane Kaluđerović „kroz predlaganje zakonskih rješenja od značaja za cjelokupno društvo, kao i kroz konkretne rezultate ostvarene na teritoriji Zete“.

Takođe, članovi odbora su dali „punu podršku Slavku Vukčeviću, funkcioneru SNP-a i članu Odbora Željezničkog prevoza, u njegovoj borbi za izmještanje kolektora iz Botuna – jednog od ključnih ekoloških pitanja za naš kraj“.

Na kraju sjednice, „naglašena je važnost očuvanja jedinstva partije nakon Kongresa“, te poručeno da je SNP „partija sa dubokim korijenima u narodu i u temelju državnog bića Crne Gore“, a cilj ostaje „umrežavanje i snaženje unutar OO Zeta i kroz saradnju sa svim partijskim tijelima širom zemlje“.

„SNP je dokazao da je politička snaga koja svojim djelovanjem, i na riječima i na djelu, zaslužuje povjerenje građana. Ponosni smo na ono što smo postigli, ali još odlučniji da nastavimo putem razvoja, odgovornosti i stabilnosti. Predstojeći Kongres vidimo kao redovnu i zdravu fazu u našem rastu, koja će nas dodatno ojačati“, zaključuje se u saopštenju.

Politika

Kaluđerović: Stroge kazne za piromane – za povratnike još oštrije

Ministarstvo ekologije je predložilo novčane kazne do 40.000 eura, što je važan korak, ali ne i dovoljan. Svaki izazivač požara mora snositi krivičnu odgovornost i osjetiti zatvorsku kaznu proporcionalnu šteti koju je nanio, kazala je poslanica SNP-a Slađana Kaluđerović.

Požari u Crnoj Gori nisu samo ekološki problem, već prijeteća opasnost za živote ljudi, imovinu i zdravlje svih nas. Preko 90% šumskih požara izazvano je ljudskim faktorom — bilo namjernim paljenjem ili nepažnjom. Tokom samo jednog ljeta vatrogasci intervenišu i do 300 puta mjesečno, a šteta od požara u posljednjih pet godina premašuje 20 miliona eura. Ipak, mnogi počinioci ostaju nekažnjeni, jer su kazne simbolične, a pravni okvir neadekvatan, kazala je Kaluđerović.

Kako je navela, “u susjednim zemljama poput Hrvatske i Bosne i Hercegovine, zakoni već predviđaju zatvorske kazne do pet godina za one koji izazivaju požare, a i za nehaj su predviđene ozbiljne sankcije.”

“Posebnu pažnju treba posvetiti povratnicima — onima koji su već palili, jer njihova ponovljena djela predstavljaju trajnu prijetnju prirodi i zajednici. Zaustavljanje ovih opasnih pojedinaca ključno je za sigurnost svih nas”, istakla je Kaluđerović.

Ovo nije samo pitanje zakona, već i moralne obaveze države i svakog građanina.

“Zaštita naših šuma, naših gradova i života naših sugrađana nije izbor, već neminovnost. Samo jasna poruka nulte tolerancije, snažne kazne i dosljedna primjena zakona mogu spriječiti nove tragedije”, zaključuje Kaluđerović.

Politika

Crna Gora se guši u dimu, ali ne traži pomoć NATO-a

Uprkos požarima koji ovih dana bjesne na više lokacija u zemlji, Crna Gora nije tražila pomoć NATO-a preko centra za koordinaciju odgovora na katastrofe. To je Pobjedi saopšteno iz NATO-a.

“NATO Euroatlantski centar za koordinaciju odgovora na katastrofe (EADRCC) do sada nije primio zahtjev za pomoć od vlasti u Crnoj Gori”, naveli su iz Alijanse.

EADRCC je Evroatlantski centar za koordinaciju odgovora na katastrofe i predstavlja glavni civilni mehanizam NATO-a za reagovanje u vanrednim situacijama, kao što su prirodne katastrofe (zemljotresi, poplave, požari) ili katastrofe izazvane ljudskim faktorom (hemijski incidenti, industrijske nesreće itd.).

EADRCC je dostupan svim saveznicima i partnerskim zemljama, i može im pružiti podršku u pripremi i odgovoru na prirodne i ljudski izazvane katastrofe i druge vanredne situacije.

Ono što zemlja članica treba da uradi, jeste da kroz ovaj mehanizam, zvanično uputni zahtjev za pomoć saveznika. EADRCC ima ulogu posrednika u koordinaciji ponuda pomoći i zahtjeva za podršku između NATO saveznika i partnerskih zemalja. U slučaju katastrofe koja zahtijeva međunarodnu pomoć, svaka članica NATO-a i partneri sami odlučuju da li će pružiti pomoć, na osnovu informacija dobijenih od EADRCC.