Priroda i društvo

Gradsko preduzeće “Čistoća” u ozbiljnoj krizi, Čađenović uništio preduzeće

Zamjenik gradonačelnice Podgorice, Danilo Šaranović, saopštio je da situacija u gradskom preduzeću “Čistoća” izuzetno teška, te da je ozbiljno ugrožena sposobnost da ta firma obavlja funkciju. Tvrdi i da više od pola mehanizacije za odvoz otpada nije u funkciji, a riječ je o mašinama starosti od samo nekoliko godina. Šaranović je poručio da će svu dostupnu dokumentaciju uputiti Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT), ali da neće predati krivičnu prijavu protiv bivšeg izvršnog direktora Andrije Čađenovića.

Kada je u pitanju finansijsko poslovanje, istakao je da je situacija takođe teška.

“Kada je bivši direktor preuzeo čelo firme na računu je bilo 531.000 eura, a 13.06.20203. godine, na dan isteka njegovog mandata, svega 41.000 eura ili 13 puta manje”, saopštio je Šaranović.

“Dugovanja Čistoće su tada iznosila manja od 100.000 eura, a na 13.06.2023. su viša od dva miliona eura, odnosno 20 puta veća”, kazao je Šaranović.

Od tog iznosa milion duga se, kako kaže, odnosi na neizmirene obaveze prema “Deponiji” DOO čime se, kako kaže, ugrožava i poslovanje i tog preduzeća.

U istom periodu broj radnika je uvećan sa 470 na 660, dok kako tvrdi Šaranović, postoje i desetine radnika koji primaju platu, a da su prvi radni dan imali 13.6.2023.

“Od 31 vozila koja služi za odvoz komunalnog otpada samo je 14 u voznom stanju. To je dio razloga zbog kojih stižu opravdane prigovori građana na odvoz otpada”, kazao je on.

Šaranović kaže da je bivše rukovodstvo Čistoće svjesno nanosilo štetu preduzeću, te da je novac trošen nekontrolisano bez osnova.

Naglasio je da se jedan milion duga odnosi na neizmirene obaveze “Čistoće” prema drugom gradskom preduzeću “Deponija”.

Dodao je da je na osnovu raznih spoznorstava isplaćeno oko 383.000 eura…

“Isplate su vršene uz direktno kršenje normi. Uz posjedu smo i nekoliko izjava u kojima se priznaje da je nekoliko godina bila izložena pritiscima bivšeg direktora i tadašnje predsjednice Odbora direktora Stanislavke Martinović od 2021. godine. Oni su usmenim putem zahtijevali da na kontima donacija, spozorstva i pomoći fizičkim i pravnim licima ne stoje nazivi, odnosno imena lica, kojima su vršene uplate”, pročitao je Šaranović izjavu rukovoditeljke službe računovodstva.

Zamjenik gradonačelnik istakao je 1/4 presuda za mobing odnosi na bivšeg direktora “Čistoće” Andriju Čađenovića.

Dodao je da je “obrazac jasan”:

“Mehanizacija nije u funkciji, a radnici su nezakonito ostajali bez posla.”

Saopštio je i da se broj zaposlenih od 2019. povećao za 190, te da postoji više desetina osoba koje primaju platu u “Čistoći”, a kojima je prvi radni dan bio 13. jun, kada je Čađenoviću istekao mandat.

“Pitanje je da će u firmi biti dovoljno novca za neto plate…”

Na isti način će se, istakao je Šaranović, baviti i svim drugim segmentima Glavnog grada.

“Obaveza je da javnost upoznamo sa ovakvim dešavanjima”, poručio je on.

Na pitanje novinara kako su došli do ove dokumentacije novi predsjednik Odbora direktora Čistoće Milan Vukadinović je kazao da ih je dobio od aktuelnog pomoćnika direktora Vojina Katnića.

“Kao predsjednik Odbora direktora zatražio sam na uvid dokumentaciju. Došao sam do niza nelogičnosti koje ukazuju na više krivičnih djela. Dokumentaciju sam dobio posstvom pomoćnika direktora Katnića”, kazao je Vukadinović.

Na pitanje prijeti li “Čistoći” stečaj, Šaranović je kazao da se nada da do toga neće doći, zahvaljujući odgovornosti nove gradske uprave.

Sledeće

Podgorička „Čistoća“ trošila novac na cvijeće i slatkiše

Ne propustite

Poljoprivrednik iz Zete iz protesta preorao zasade salate, pozvao Jokovića da obiđe njive

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Priroda i društvo

Netačne tvrdnje Ministarstva finansija – dok se legalni operateri guše preregulacijom, nelegalni nesmetano posluju!

Novi zakon ima ozbiljne negativne posljedice i udaljava tržište od evropskog puta

Udruženje priređivača igara na sreću Montenegrobet izražava duboku zabrinutost povodom aktuelne kampanje Ministarstva finansija, koja se, pod izgovorom „zaštite maloljetnika“, koristi za nastavak sistematskog urušavanja tržišta legalnih priređivača igara na sreću. Tvrdnje da je preregulacija nužna zbog brige o mladima su neosnovane, manipulativne i krajnje licemjerne – jer nelegalni operateri i dalje nesmetano posluju i primaju uplate iz Crne Gore, bez ikakve kontrole.

Legalni operateri u Crnoj Gori već sada posluju u najrestriktivnijem regulatornom okviru u regionu, koji podrazumijeva:

potpunu zabranu oglašavanja;
zabranu uplata putem gotovo svih savremenih elektronskih metoda, uključujući kriptovalute;
strogu verifikaciju identiteta i uplatu od minimum 20 eura;
poštovanje svih AML/KYC standarda.

U isto vrijeme, više od 500 nelegalnih online platformi aktivno je dostupno iz Crne Gore – bez ikakve registracije, nadzora ili zaštitnih mehanizama. Dovoljna je email adresa i lozinka za otvaranje naloga, bez provjere identiteta, godina starosti, poreza ili odgovornosti. Sve to – pred očima institucija.

Zabrinjavajuće je što, prema pouzdanim informacijama, nelegalne platforme iz regiona već planiraju ulazak na crnogorsko tržište. Njihovo poslovanje zasniva se na netransparentnim modelima, uključujući gotovinske uplate putem mobilnih telefona i sve češće korišćenje zelenaških mehanizama naplate dugova. Ironično, upravo su ovakve prakse ono što Ministarstvo finansija navodno pokušava da suzbije – dok predloženim zakonom u praksi ograničava i guši isključivo legalne i kontrolisane subjekte.

Pritom, dok cijeli svijet sprovodi razumnu i balansiranu regulaciju kripto tržišta, u Crnoj Gori se ide korak dalje – legalnim operaterima se onemogućava korišćenje bilo kakvih savremenih i kontrolisanih metoda plaćanja, čime se gubi ne samo tržišna konkurentnost, već i elementarna pravna sigurnost za investitore.

Ovakav pristup šalje veoma negativnu poruku međunarodnoj poslovnoj zajednici: u Crnoj Gori se kažnjava zakonitost, a toleriše nelegalnost. Ovo nije reforma, već direktan udar na vladavinu prava, slobodno tržište i temeljne evropske vrijednosti.

ZAHTIJEVAMO:

Ukidanje neprimjenjivog poreza na dohodak građana iz igara na sreću i odlaganje daljih restrikcija za legalne operatere dok se u potpunosti ne eliminiše crno tržište.
Reviziju Predloga zakona i ukidanje diskriminatornih odredbi koje pogađaju isključivo legalne subjekte.
Hitnu blokadu pristupa nelegalnim platformama, kroz tehnička i pravna rješenja.
Omogućavanje savremenih i nadziranih metoda plaćanja za legalne priređivače, uz punu superviziju države.

Ukoliko se nastavi sa donošenjem propisa koji favorizuju nelegalne tokove, Montenegrobet će iskoristiti sve pravne i diplomatske mehanizme zaštite – uključujući obraćanje ambasadama EU i SAD, međunarodnim privrednim komorama i pokretanje pravnih postupaka na međunarodnom nivou – radi zaštite prava na fer tržišnu utakmicu i zakonito poslovanje.

Priroda i društvo

MONTENEGROBET: RASKID SA EVROPSKIM STANDARDIMA I PROTJERIVANJE INVESTITORA

Udruženje priređivača igara na sreću Montenegrobet izražava duboku zabrinutost povodom propisa koji su u suprotnosti sa standardima EU, a posebno zbog mjera koje šalju poruku da su investitori – nepoželjni u Crnoj Gori i da treba uvesti propise koji nikakvo uporište nemaju u EU standardima. Ne postoji nijedan zakon u EU koji promoviše gašenje legalne industrije, a stimuliše nelegalne priređivače, posebno one online, kojih ima sve više u Crnoj Gori.

Ovo nije zakon. Ovo je proglas o protjerivanju.

Predloženi zakon, sa blizu 200 kaznenih odredbi i preko 40 razloga za oduzimanje odobrenja, postavlja nerealne i represivne zahtjeve pred legalne operatere. Sve to bez analize uticaja, konsultacija s industrijom ili tranzicionog perioda. Time se ne samo obesmišljava investicioni ciklus, već se direktno poručuje da je tržište zatvoreno za nove investicije i neprijateljsko za postojeće ulagače. Dodatno zabrinjava činjenica da su ovi propisi u suprotnosti sa direktivama Evropske unije, čime Crna Gora šalje negativan signal međunarodnoj zajednici i otvara vrata arbitražnim tužbama i pravnoj nesigurnosti. Umjesto harmonizacije sa evropskim zakonodavstvom, svjedočimo regresiji i zakonodavnom inženjeringu bez strateškog cilja.

Posebnu odgovornost za ovakvo stanje ima Ministarstvo finansija, koje već duže vrijeme svojim potezima direktno ugrožava poslovni ambijent. Umjesto da bude partner privredi, MF djeluje kao najglasniji protivnik investitora i predvodnik administrativne agresije na legalne priređivače.

Podsjećamo i na posljednji primjer Zakona o sprječavanju pranja novca, kojim je prag za identifikaciju korisnika snižen sa 2.000 na 20 eura – sto puta manje – bez tehničkih, operativnih ili zakonskih preduslova. Takvo postupanje onemogućava zakonito poslovanje i dodatno opterećuje industriju u trenutku kada joj je potrebna stabilnost.

Sve navedeno vodi jednoj realnosti: Legalnim priređivačima se planski onemogućava opstanak na tržištu. Legalni sektor je pod opsadom, dok crno tržište svakodnevno raste, bez ikakve institucionalne kontrole.

Pozivamo Vladu Crne Gore, Ministarstvo finansija i ostale nadležne organe da prekinu sa pogubnom praksom ignorisanja privrede i hitno otvore dijalog sa predstavnicima industrije. Legalni priređivači ne traže privilegije – tražimo samo fer, stabilan i predvidiv pravni okvir.

Ukoliko se ovakav zakon usvoji, posljedice će biti sljedeće:
• gašenje legalnih kompanija,
• masovni gubitak radnih mjesta,
• pad budžetskih prihoda,
• potpuna dominacija neregulisanog tržišta,
• povlačenje stranih i domaćih investitora.

Predstavnici “Montenegrobet-a” upozoravaju na institucionalno razaranje sektora koji je godinama građen kao legalna i odgovorna privredna djelatnost. Zalažemo se za zakon koji uređuje, a ne uništava sektor igara na sreću. Zakon koji štiti, a ne progoni investitore. I državu koja poziva na partnerstvo – a ne na odstup.

Priroda i društvo

Zeta prednjači po broju domaćinstava sa tri do pet članova

U Crnoj Gori ima 215.227 domaćinstava, a najviše domaćinstava, njih 99.622 ili 46,29 odsto, ima tri do pet članova, saopšteno je iz Monstata.

“Na nivou Crne Gore, kao i u svim crnogorskim opštinama, većina domaćinstava broji od tri do pet članova, osim u Šavniku gdje prednjače jednočlana domaćinstva. Učešće domaćinstava sa tri do pet članova je najmanje u opštini Šavnik i iznosi 32,09 odsto, a najveće je u opštini Zeta 54,05 odsto”, navode u saopštenju.

Posmatrajući strukturu domaćinstava po broju članova po opštinama, najveći udio samačkih domaćinstava u ukupnom broju domaćinstava je zabilježen u Šavniku i iznosi 33,33 odsto, a najmanji u Tuzima 11,60 odsto.

“U Crnoj Gori najviše ima domaćinstava koja se sastoje od jedne porodice i to 69,18 odsto”, navode iz Monstata.

Svega 4,8 odsto domaćinstava sastavljeno je od dvije ili više porodica, dok 26,01 odsto domaćinstava čine neporodična domaćinstva.

“Važno je napomenuti da od 55.980 neporodičnih domaćinstava, 89,54 odsto su samačka tj. jednočlana domaćinstava, a ostala su višečlana neporodična domaćinstva. Od ukupnog broja domaćinstava u Šavniku, jednoporodičnih domaćinstava je 53,55 odsto, dok je u Zeti taj procenat 72,76 odsto. Najmanje domaćinstava sa dvije i više porodice zabilježeno je u Budvi i to 2,04 odsto, a najviše 13,90 odsto u Tuzima”, stoji u saopštenju Monstata.