Politika
Avgustovska većina nastavila sa praksom DPS-a “jedan zaposleni, četiri glasa”

Crna Gora već deset godina nema nedvosmislen odgovor na pitanje – da li je bilo zloupotreba državnih resursa u partijske svrhe u poznatoj aferi “Snimak”. Prvi članak u toj aferi, gdje je citirana čuvena formula “jedan zaposleni, četiri glasa”, pojavio se 15. februara 2013. godine, u novinama “Dan”, ali sve do danas crnogorske institucije nijesu procesuirale bilo koga zbog eventualnih zloupotreba.
Bivša opozicija, sada vlast, godinama je tražila utvrđivanje krivične i političke odgovornosti u aferi “Snimak”, dok je sada opoziciona Demokratska partija socijalista (čiji su funkcioneri na snimicima) odbacivala sve optužbe.
Bez obzira što je Brisel u izvještajima o napretku Crne Gore zahtijevao sudski i politički epilog afere “Snimak”, događaji su otišli u pravcu tako da se ovdje vjerovatno neće sudski utvrđivati da li je DPS Crne Gore zaista zloupotrebljavala državne resurse u cilju ostvarivanja povoljnog izbornog rezultata.
Na sceni su umjesto toga najčešće dominirala politička ubjeđenja, prema kojima je ranija opozicija bila sigurna da je afera “Snimak” jasan dokaz organizovane zloupotrebe državnih resursa, dok je DPS tvrdio da je afera “Snimak” iskonstruisana.
Danas kada vlast ne čini DPS svjedoci smo nastavka radnji koje su obelježile aferu “Snimak”, praksa “posao za glas” nastavljena je po širini i po dubini a sprovode je oni koji su 30 godina pričali suprotno i 30. avgusta osvojili vlast.
MANS: Uoči izbora ove godine sklopljeno preko 12 hiljada ugovora o zapošljavanju
Od početka izbornih kampanja za predsjedničke i parlam. izbore zaključeno je preko . ugovora o zapošljavanju. Prednjače zaposlenja u obrazovanju i zdravstvu ukazuje MANS. Tokom kampanje za ovogodišnje predsjedničke i parlamentarne izbore, u državnoj upravi je radni angažman pronašlo blizu 6300 lica, a ukupan broj ugovora koji je zaključen do 1. juna je prešao 12 hiljada, pokazuju podaci koje su državne institucije dostavile Agenciji za sprječavanje korupcije (ASK).
Zvanični podaci o zapošljavanju tokom izbornih kampanja koje je analizirao MANS pokazuju da je više od polovine ugovora sklopljeno na određeno vrijeme, blizu 30% se odnosni na ugovore o djelu, 8% na ugovore o dopunskom radu, dok ostatak otpada na ostale vrste ugovora o radnom angažovanju.
Od svih zaključenih ugovora, 45% njih se odnosio na angažovanje lica u trajanju od mjesec dana, na period od dva do šest mjeseci je sklopljeno tek 5% ugovora, na neodređeno oko 4% dok se 44% ugovora odnose na konkretnu aktivnost, bez definisanog vremena trajanja.
Više od polovine zaključenih ugovora se odnose na angažovanje lica u oblasti obrazovanja, pa je tako 3250 lica od početka kampanje zasnovalo neku vrstu radnog odnosa u obrazovnim institucijama. Pojedinačno najviše ugovora je zaključila predškolska ustanova “Đina Vrbica”, čak 217. U sektoru obrazovanja se tokom izborne kampanje najčešće zapošljavalo ugovorima na određeno (49% od svih ugovora) i to na period od mjesec dana (43% od svih ugovora).
Na drugom mjestu po broju zaključenih ugovora je sektor zdravstva gdje je zaposljenje tokom izborne kampanje našlo 1076 lica, kroz zaključivanje 1477 ugovora. Pojedinačno je najviše zaposlio Klinički centar Crne Gore i to 280 lica. Za period od početka izbornih kampanja ove godine Klinički centar je zaključio 318 ugovora i to uglavnom na određeno. Osim Kliničkog centra, veliki broj ugovora su zaključili o Opšta bolnica Kotor (141) i Opšta bolnica Bijelo polje (128).
Kada su u pitanju opštine koje su ASK-u dostavljale podatke o zapošljavanju tokom izbornih kampanja, zaposlenje je našlo 668 lica, kroz zaključivanje 873 ugovora. Po broju angažovanih i zaključenih ugovora prednjače JU “Narodna biblioteka Budve” koja je zaposlila 46 lica kroz 57 ugovora, zatim Služba zaštite i spašavanja Nikšić sa 45 ugovora, Opština Nikšić sa 44 ugovora i Nikšićko pozorište sa 39.
U različitim državnim upravama je kroz 509 ugovora od početka godine zapošljeno 433 lica, a najveći broj ugovora su sklopili Monstat (144) i Uprava za šume (103), slijede Uprava za inspekcijske poslove (92) i Uprava za izvršenje krivičnih sankcija (59)
U sektoru kulture je od početka izbornih kampanja ove godine radni angažman pronašlo 291 lice kroz zaključivanje 477 ugovora. Najveći broj zaključenih ugovora je imao Muzički centar Crne Gore (209 ugovora), zatim Herceg fest (124) i Crnogorsko narodno pozorište (64).
Kada su u pitanju ministarstva, od početka kampanje sklopljena su ukupno 264 ugovora, putem kojih je angažovano 235 lica. Najveći broj ugovora je sklopilo Ministarstvo odbrane (47 ugovora), zatim Ministarstvo javne uprave (43), te Ministarstvo evropskih poslova (24).
Iako Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja nameće ograničenja u zapošljavanju tokom izborne kampanje, zvanični podaci pokazuju da se nije odmaklo od prakse koju je uspostavila bivša vlast, te da i dalje postoji prostor za sumnju da se zapošljvanje u zamjenu za glas i dalje koristi kao mehanizam pritiska na birače.
Ovoliki broj zaključenih ugovora o zapošljavanju u samo nekoliko mjeseci izbornih kampanja za predsjedničke i parlamentarne izbore svjedoči o potpunom odsustvu bilo kakve meritokratije, ali i kapaciteta nadležnih institucija da ograniče samovolju partija izvršne vlasti u namjeri da se zloupotrijebe državnih resursi.
Kompletni podaci o zapošljavanju u državnoj upravi tokom kampanje za predsjedničke i parlamentarne izbore su dostupni na: https://www.cistakampanja.me/predizborno-zaposljavanje-podaci-ask-a/
Politika
Vlada usvojila PUP Glavnog grada, kolektor ostaje u Botunu

Predlog Izmjena i dopuna Prostorno-urbanističkog plana (PUP) Glavnog grada Podgorice usvojen je na telefonskoj sjednici Vlade.
“Vlada je 15. avgusta 2025. godine, u skladu s članom 10 Uredbe o Vladi, bez održavanja sjednice, na osnovu pribavljene saglasnosti većine članova Vlade, donijela Odluku o donošenju izmjena i dopuna Prostorno – urbanističkog plana Glavnog grada Podgorice, Odluku o donošenju izmjena i dopuna Prostorno – urbanističkog plana Opštine Pljevlja, kao i Odluku o donošenju Urbanističkog projekta za kompleks pravoslavnog Sabornog hrama u Budvi. Vlada se upoznala sa Pravilnikom o izmjenama Pravilnika o načinu sprovođenja carinskog postupka za robu koja se koristi za snabdijevanje prevoznih sredstava u međunarodnom saobraćaju, vrsti robe i količinskim ograničenjima”, piše u saopštenju.
Osnovna novina PUP-a Podgorice je novo naselje Velje brdo na kojem država planira da izgradi čak 20.000 stambenih jedinica. Najvažniji planski dokument, što se tiče Podgorice, nakon Prostornog plana Crne Gore čeka se od kraja prošle godine, a nedavno su objavljene primjedbe i odgovori obrađivača na ovaj dokument.
Prema PUP-u kolektor koji je prethodnih nedjelja bio u žiži javnosti i stvorio političke tenzije u vladajućoj većini ipak ostaje u Botunu.
Politika
SNP Zeta: Podrška jedinstvu i razvoju partije

Na redovnoj sjednici Opštinskog odbora SNP Zeta, održanoj u susret predstojećem Kongresu partije zakazanom za 30. avgust, „uspješno su sprovedene sve planirane aktivnosti u atmosferi međusobnog uvažavanja, poštovanja i pune demokratičnosti“, navodi se u saopštenju.
Sjednicom je predsjedavao predsjednik OO SNP Zeta Branko Noković, koji je, kako se ističe, predstavio rezultate rada u prethodnom periodu, „posebno naglasivši značaj otvaranja Kancelarije Ministarstva poljoprivrede u Zeti, što predstavlja ključan korak za razvoj ovog poljoprivrednog područja“.
U saopštenju se navodi da je „konstatovano zadovoljstvo radom Javne ustanove KIC Zeta, kojom uspješno rukovodi predsjednik OO SNP Branko Noković, čime se potvrđuje odgovoran i posvećen pristup SNP-a kada preuzme vođenje javnih institucija“.
Kako se dodaje, izabrano je 12 delegata iz Zete koji će, zajedno sa sedam članova Glavnog odbora iz ove opštine, učestvovati u izboru predsjednika partije.
„Kao kandidati za predsjednika SNP-a predloženi su potpredsjednica partije i poslanica u Skupštini Crne Gore Slađana Kaluđerović, aktuelni predsjednik SNP-a i ministar poljoprivrede Vladimir Joković, te potpredsjednik SNP-a i ministar sporta i mladih Dragoslav Šćekić“, stoji u saopštenju.
OO SNP Zeta izabrao je i četiri člana Glavnog odbora za naredni saziv, „ravnopravno zastupljene po polu – dva muškarca i dvije žene“, uz podsjećanje da su po funkciji članovi GO i Kaluđerović i Noković. Posebno je, kako se navodi, istaknuto zadovoljstvo radom poslanice Slađane Kaluđerović „kroz predlaganje zakonskih rješenja od značaja za cjelokupno društvo, kao i kroz konkretne rezultate ostvarene na teritoriji Zete“.
Takođe, članovi odbora su dali „punu podršku Slavku Vukčeviću, funkcioneru SNP-a i članu Odbora Željezničkog prevoza, u njegovoj borbi za izmještanje kolektora iz Botuna – jednog od ključnih ekoloških pitanja za naš kraj“.
Na kraju sjednice, „naglašena je važnost očuvanja jedinstva partije nakon Kongresa“, te poručeno da je SNP „partija sa dubokim korijenima u narodu i u temelju državnog bića Crne Gore“, a cilj ostaje „umrežavanje i snaženje unutar OO Zeta i kroz saradnju sa svim partijskim tijelima širom zemlje“.
„SNP je dokazao da je politička snaga koja svojim djelovanjem, i na riječima i na djelu, zaslužuje povjerenje građana. Ponosni smo na ono što smo postigli, ali još odlučniji da nastavimo putem razvoja, odgovornosti i stabilnosti. Predstojeći Kongres vidimo kao redovnu i zdravu fazu u našem rastu, koja će nas dodatno ojačati“, zaključuje se u saopštenju.
Politika
Kaluđerović: Stroge kazne za piromane – za povratnike još oštrije

Ministarstvo ekologije je predložilo novčane kazne do 40.000 eura, što je važan korak, ali ne i dovoljan. Svaki izazivač požara mora snositi krivičnu odgovornost i osjetiti zatvorsku kaznu proporcionalnu šteti koju je nanio, kazala je poslanica SNP-a Slađana Kaluđerović.
Požari u Crnoj Gori nisu samo ekološki problem, već prijeteća opasnost za živote ljudi, imovinu i zdravlje svih nas. Preko 90% šumskih požara izazvano je ljudskim faktorom — bilo namjernim paljenjem ili nepažnjom. Tokom samo jednog ljeta vatrogasci intervenišu i do 300 puta mjesečno, a šteta od požara u posljednjih pet godina premašuje 20 miliona eura. Ipak, mnogi počinioci ostaju nekažnjeni, jer su kazne simbolične, a pravni okvir neadekvatan, kazala je Kaluđerović.
Kako je navela, “u susjednim zemljama poput Hrvatske i Bosne i Hercegovine, zakoni već predviđaju zatvorske kazne do pet godina za one koji izazivaju požare, a i za nehaj su predviđene ozbiljne sankcije.”
“Posebnu pažnju treba posvetiti povratnicima — onima koji su već palili, jer njihova ponovljena djela predstavljaju trajnu prijetnju prirodi i zajednici. Zaustavljanje ovih opasnih pojedinaca ključno je za sigurnost svih nas”, istakla je Kaluđerović.
Ovo nije samo pitanje zakona, već i moralne obaveze države i svakog građanina.
“Zaštita naših šuma, naših gradova i života naših sugrađana nije izbor, već neminovnost. Samo jasna poruka nulte tolerancije, snažne kazne i dosljedna primjena zakona mogu spriječiti nove tragedije”, zaključuje Kaluđerović.
-
Sport2 дана ranije
Talenat rukometašica Zete bez granica – zasijale u Bjeljini
-
Sport3 дана ranije
Dvostruki trijumf Zete – seniori i omladinci sigurni na gostovanjima
-
Sport2 дана ranije
„Pobjednik“ nakon penala do pehara na Zetskim sportskim igrama u malom fudbalu za pionire
-
Priroda i društvo15 сати ranije
Mitropolit Joanikije o kapeli na Lovćenu: Nadam se da će vlast ispraviti nepravdu
-
Hronika3 дана ranije
Policija spriječila eksploataciju šljunka u Zeti, uhapšene četiri osobe
-
Zeta2 дана ranije
Od danas na javnoj raspravi rebalans budžeta Opštine Zeta