Connect with us

Digitalni svijet

Bijeg sa društvenih mreža

Univerzitet Bat je u anketi ovog proljeća otkrio da digitalna pauza od samo jedne sedmice poboljšava opšte stanje i smanjuje anksioznost i depresiju.

Uvijek prisutni, dobro raspoloženi, savršeno dotjerani – život na društvenim mrežama može da bude iscrpljujuć. Sve više poznatih se uzdržava od digitalnih aktivnosti. Čak je i „normalnim ljudima“ često potreban odmor.

Na profilima glumca Toma Holanda je oko šest sedmica bio tajac. „Spajdermen“ se konačno javio snimkom na Instagramu – samo da bi se oprostio od fanova i pratilaca.

„Napravio sam pauzu od društvenih mreža da zaštitim svoje mentalno zdravlje jer smatram da su Instagram i Tviter previše stimulativni“, rekao je 26-godišnjak. Kada čita stvari o sebi na internetu, osjeća se kao u vrtlogu, kaže: „To je naposljetku veoma štetno za moje mentalno stanje.“

Poznate ličnosti na detoksikaciji

Duga je lista poznatih ličnosti koje su posljednjih godina napravile dužu pauzu od društvenih mreža, uključujući muzičara Eda Širana, pop-zvijezdu Britni Spirs, pjevačicu Majli Sajrus, glumicu Selenu Gomez i pjevača Džastina Bibera.

Svi oni su bili u fazi takozvane digitalne detoksikacije, odnosno oslobađanja od digitalnog otrova. Razlozi su bili veoma različiti: previše komentara mržnje, previše vremena pred monitorom, umor od glume za društvene mreže.

Društvene mreže su sporne i u politici: njemački ministar ekonomije Robert Habek napustio je Tviter 2019. i nije se vratio – iako drugi političari tu platformu koriste skoro svakog sata kako bi iznijeli svoje mišljenje.

„Bila je to jedna od najmudrijih odluka koje sam donio u životu“, rekao je Habek kasnije. Na svom blogu tada je napisao: „Tviter je agresivan kao ni jedna druga društvena mreža i ni na jednom drugom mediju nema toliko mržnje, zlobe i govora mržnje.“

Želja za digitalnom pauzom velika je i kod normalnih korisnika. Prema istraživanju digitalnog udruženja Bitkom, deset odsto ljudi u Njemačkoj ove godine želi da ponovo provodi više vremena van mreža – a oko 43 procenta je to ranije već činilo, kako bi se ponovo bolje osjećali.

Da li su društvene mreže dobre ili loše?

Ali koliko su društvene mreže zapravo „loše“? Brojne studije su se bavile efektima Instagrama, Tvitera i ostalih – ali odgovori nisu baš tako jasni kao što se misli.

Univerzitet Bat je u anketi ovog proljeća otkrio da digitalna pauza od samo jedne sedmice poboljšava opšte stanje i smanjuje anksioznost i depresiju. Činjenica da su rezultati bili ovakvi mogla bi da bude u vezi i načinom istraživanja: učesnici su unaprijed morali da pristanu da neće koristiti društvene mreže nedjelju dana – i tako su možda bili više motivisani da naprave pauzu.

Druge studije takođe vide vezu između vremena provedenog na mrežama i depresije. Međutim, kaže se da je teško dokazati šta je bilo prvo. Moguće je da ljudi sa tendencijom ka depresiji koriste društvene mreže češće od drugih.

Druge studije, poput one Univerziteta u Abu Dabiju iz 2019, pokazale su negativne posljedice digitalne detoksikacije: učesnici su prijavili stres i usamljenost tokom apstinencije na društvenim mrežama.

„Važno je da sami odlučujemo koliko dugo smo na mrežama i šta tamo radimo, i da nas ne privlače drugi ljudi i mehanizmi, kao što su puš-poruke i podsjetnici“, kaže za DW Kristin Langer iz inicijative „Pogledaj“.

Uticaj društvenih mreža uvijek zavisi od ličnosti korisnika, kaže Langer. Dok neki profitiraju od novih mreža, drugi osjećaju pritisak i zavist – prema drugim korisnicima kojima navodno ide bolje u životu nego njima.

Nova aplikacija za više autentičnosti?

Može li „Be Real“ da pomogne? Nova aplikacija iz Francuske želi da unese više autentičnosti u svijet društvenih mreža. Tu ne možete ništa da mijenjate, ne možete da stavljate filtere na fotografije i ne možete da postavljate nekoliko puta zaredom. Tako bi trebalo da pruži pravi uvid u život korisnika, glasi obećanje aplikacije „Budite realni“.

Aplikacija porukom traži od korisnika da u roku od dva minuta snimi fotografiju – a kad će ta poruka stići – ne zna se. Može se pojaviti ujutru ili kasno uveče i namijenjena je svim umreženim prijateljima i pratiocima.

Nije bitno da li sređujete stan ili siječete nokte na nogama – ako dođe zahtjev, sve to treba fotografisati. Ako objavite fotografiju van zadatog vremenskog okvira, aplikacija će komentarisati fotografiju kao „kasni“.

Ali ni ova aplikacija nije sasvim bezopasna naročito mladi ljudi moraju da paze da ne objavljuju nešto u žurbi zbog čega im je poslije neprijatno ili gdje bi se mogla prikazati druga osoba koja ne želi da bude na slici.

Takođe, aplikacija može da natjera korisnika da stalno čekaju na poruku da se fotografišu – pa se tako ni njihovo vrijeme provedeno na mrežama ne mijenja značajno.

Digitalni svijet

Nova verzija aplikacije MyTurn sada prilagođena za cijelu porodicu

Crnogorski startup MyTurn lansirao je novu, besplatnu verziju aplikacije za porodice u Crnoj Gori, koja sada prati porodicu kroz različite faze odrastanja djece i donosi sadržaje i iskustva prilagođena različitim uzrastima, kao i nove pogodnosti za cijelu porodicu.

Nova verzija prvi put je predstavljena na konferenciji „Djeca za 21. vijek“, koju je MyTurn, uz podršku kompanija MTEL, Efel Motors – Toyota i Hipotekarna banka, organizovao 9. oktobra u Naučno-tehnološkom parku Crne Gore.

Iza njenog razvoja stoji više od godinu dana rada, kao i iskustvo koje je MyTurn tim tokom prethodnih godina stekao kroz razgovore sa djecom, roditeljima i stručnjacima. Aplikacija je prvobitno nastala sa idejom da kroz igru pomogne djeci da razvijaju zdrave navike, samostalnost i osjećaj odgovornosti, a sada tu ideju proširuje na različite faze odrastanja.

„MyTurn smo od početka gradili slušajući porodice koje ga koriste. Kako su djeca rasla, mijenjale su se njihove potrebe, ali i izazovi sa kojima se roditelji susrijeću. Zato smo željeli da napravimo MyTurn koji neće biti aplikacija samo za jedan uzrast, već alat koji može da raste zajedno sa porodicom i bude joj koristan kroz različite faze odrastanja“, kazala je Milica Matović, suosnivačica MyTurn-a.

Jedna od najvećih novina je proširenje MyTurn iskustva na različite uzraste. Roditeljima djece mlađe od pet godina od sada su dostupni sadržaji i savjeti prilagođeni razvojnim fazama djeteta, kreirani uz podršku stručnjaka iz vrtića Bambi i pedijatrijskog centra Doktorica Mica.

Za djecu od 5 do 12 godina razvijeno je potpuno novo gejmifikovano okruženje, koje na novi način donosi ono što je od početka u srcu MyTurn-a – pretvaranje svakodnevnih obaveza i izgradnje navika u igru. Tinejdžeri, sa druge strane, dobijaju jednostavnije i njihovom uzrastu prilagođeno iskustvo, koje MyTurn približava načinu na koji organizuju svoje svakodnevne obaveze.

Porodice će u novom MyTurn-u upoznati i žirafu Điđija, novi lik MyTurn svijeta koji će ih pratiti kroz korišćenje aplikacije.

Nova verzija donosi i partnerske benefite, kroz koje MyTurn porodicama, pored sadržaja i funkcionalnosti u aplikaciji, omogućava da ostvare posebne pogodnosti i otključavaju nagrade.

Među prvim partnerima novog programa su MTEL, Double L, Kotor Cable Car, SmartMed i SportVision, a cilj MyTurn-a je da mrežu partnera i pogodnosti za porodice nastavi da širi u narednom periodu.

Uz novi dizajn i iskustva prilagođena uzrastu, nova verzija donosi i unaprijeđene funkcionalnosti za organizaciju porodice, zadataka i nagrada, sa ciljem da roditeljima olakša svakodnevicu, a djeci pruži više prostora da postepeno preuzimaju odgovornost.

„Ne želimo da tehnologija zamijeni roditelja, već da mu bude koristan alat. Ako već znamo da će tehnologija biti dio odrastanja naše djece, onda želimo da pokažemo da ona može da se koristi i tako da podstiče samostalnost, odgovornost i kvalitetnije porodične navike. To je pravac u kojem želimo da nastavimo da razvijamo MyTurn“, dodala je Matović.

MyTurn danas ima više od 8.000 registrovanih korisnika iz preko 80 zemalja, a aplikacija je do sada dobila i međunarodna priznanja, među kojima su WSA 2025 Top 15 European Young Innovators i posebno priznanje Savjeta za regionalnu saradnju (RCC) za doprinos rodnoj ravnopravnosti.

Nova verzija MyTurn aplikacije dostupna je na iOS i Android uređajima, a za korisnike u Crnoj Gori je besplatna.

Continue Reading

Digitalni svijet

OpenAI zaustavio obuku novih modela nakon nepredviđenog ponašanja AI agenata

OpenAI je privremeno zaustavio obuku svojih najnovijih modela vještačke inteligencije nakon ljetnjih incidenata u kojima su agenti neočekivano postupali na stranicama američkih federalnih institucija.

Kompanija je saopštila da će razvoj nastaviti „tek kada budemo sigurni da imamo dodatne zaštitne mjere“, uz napomenu da će vjerovatno morati ponovo da pravi pauze kako se vještačka inteligencija bude razvijala i budu se pojavljivali novi problemi.

Odluka je uslijedila nekoliko sati nakon što je OpenAI objavio da razmatra više slučajeva iz ljeta.

U jednom incidentu agenti su, pretražujući federalne stranice radi prikupljanja i distribucije informacija, djelovali na načine koji su izlazili izvan datih uputstava. Kompanija je navela da u tim slučajevima nije bilo otkrivanja nejavnih podataka, ali da je situacija bila dovoljno ozbiljna da upozori pogođene agencije.

Posebnu pažnju izazvao je slučaj u američkom Ministarstvu obrazovanja, gdje su agenti pronašli API „developer keys“ za pristup državnim podacima, iako su na kraju prikupljene samo javno dostupne informacije. U odvojenom incidentu vezanom za Komisiju za hartije od vrijednosti i berzu, agenti su pronašli informacije dostupne svima, a zatim ih objavili na drugom mjestu na internetu, što je prevazilazilo zadate instrukcije.

Portparol SEC-a Kurt Hopfenspirger rekao je da „nije pristupljeno nijednoj informaciji koja nije javna“, dok je Ministarstvo obrazovanja ranije saopštilo da „nema dokaza o bilo kakvom uticaju na našu veb-stranicu ili baze podataka“.

Dodatni pritisak dolazi nakon tvrdnji evaluatora vještačke inteligencije Transluce da su agenti koji su izgledali kao da dolaze iz OpenAI-ja bezuspješno pokušali da upadnu na stranicu Ministarstva obrazovanja, što OpenAI nije potvrdio.

Ovo je drugi prekid razvoja u tri mjeseca, nakon julskog zastoja izazvanog objavom sajber napada na startup Hugging Face. OpenAI je ranije objavio još šest izvještaja o „neočekivanom ili zabrinjavajućem“ ponašanju modela i predstavio okvir za praćenje, ispitivanje i objavljivanje takvih slučajeva.

Continue Reading

Digitalni svijet

Pametni satovi prate svaki vaš pokret

Naučnici su sproveli istraživanje tokom kojeg su uspjeli da zabilježe 25 najčešćih pokreta rukama korisnika, od pranja ruku do kucanja ili skrolovanja po ekranu telefona.

Pametni satovi postaju sve popularniji, jer je već odavno prevaziđena činjenica da se sat koristi samo da bi saznali koliko je sati. Osim tačnog vremena, pametni satovi mogu da nam daju i podatke o našem kretanju, sjedenju, spavanju ili bavljenju fizičkim aktivnostima. Većina ovih satova opremljena je senzorima koji mjere kako se mijenja naš način kretanja u toku dana, to jest da li u datom trenutku šetamo, trčimo ili vozimo bicikl.

Naučnici sa Univerziteta Karnegi Melon pronašli su način kako da senzore za pokrete iskoriste za mjerenje svega što naše ruke rade dok nosimo pametni sat, prenose elektronski mediji.

U izvještaju koji je predstavljen na godišnjoj konferenciji o tehnologiji u Glazgovu predstavili su nova saznanja kako elektronika može da saznaje i uči o svojim korisnicima preko senzora koji su ugrađeni u većinu današnjih pametnih telefona, pametnih satova i drugih sličnih uređaja.

Naučnici su u eksperimentu pratili pokrete ruku 50 učesnika ogleda koji su bilježili šta rade s rukama u periodu od skoro hiljadu sati kako bi stvorili bazu podataka. Dobijeni podaci bili su dovoljni da se napravi algoritam koji je u 95,2 odsto slučajeva mogao tačno da predvidi 25 najčešćih pokreta, uključujući pranje ruku, skrolovanje po ekranu telefona, pranje posuđa, korišćenje daljinskog upravljača ili kucanje po tastaturi.

Da bi uspjeli da zabilježe ovaj tip pokreta ruku, naučnici su u satove ugradili veoma brze senzore preko kojih su uspjeli da odrede položaj ruku, najčešće pokrete, pa čak i informacije o akustici, odnosno mikrovibracije koje stvaraju ruke ispitanika.

Kris Harison, glavni istraživač grupe „Fjučer interfejsis” (Future Interfaces) sa Univerziteta Karnegi Melon, kaže da je ovaj način istraživanja sličan kao kad držite stetoskop u ruci. Uređaj je, uz pomoć algoritma, uspio da zabilježi razne vrste pokreta.

Ova tehnologija predstavlja novi prodor u razvoju nauke, jer su naučnici uspjeli da urade nešto što je do danas bilo nemoguće, istakao je Harison.

On je objasnio da je sada moguće da vaš sat preko aplikacije prati koliko vremena trošite za jelo i koliko ste kalorija unijeli. Isto tako, vaš sat bi mogao da vas opominje tokom dana ukoliko niste unijeli dovoljno tečnosti u organizam.

Razvojem novih tehnologija dobijaju se i nove mogućnosti u njihovoj primjeni u svakodnevnom životu, ali treba se zapitati kako ona utiče na zaštitu ili eventualnu zloupotrebu podataka korisnika.

Na primjer, ukoliko bi ovaj sistem zabilješke o pokretima ugradili u satove kompanija „Epl” ili „Samsung” ili neke druge firme, korisnici satova bi ih automatski snabdijevali svim podacima sa svojih pametnih satova koji se odnose na kretanje. Ipak, koautor studije Džirad Lupit vjeruje da bi svi podaci trebalo da ostaju isključivo na pametnim satovima, bez mogućnosti povezivanja na internet, čime bi se spriječila eventualna zloupotreba.

Najbitnija činjenica jeste da je ovo istraživanje pokazalo kako čak i najmanji senzor, kao što je senzor pokreta, može da pruži dosta informacija o tome kako ljudi provode svoje vrijeme.

Continue Reading

Facebook

Istaknuto

Najnovije

Istaknuto