Zeta
Zeta bez mjesnih zajednica još neko vrijeme
Opština Zeta još nije pokrenula proceduru za formiranje mjesnih zajednica, koje su prvi nivo vlasti. One bi trebale da postoje iz više razloga, između ostalog, zbog principa decentralizacije, efikasne uprave bliske građanima, zarad demokratskog konstituisanja organa vlasti koji donose odluke u korist lokalnog stanovništva, tu je i pravo građana da učestvuju u obavljanju javnih poslova te lakša komunikacija građana sa nadležnim službama.
Kako sada stvari stoje reklo bi se da formiranje ovih tijela nije prioritet novog rukovodstva. Gradonačelnik Zete Mihailo Asanović, kaže da je u njihovom fokusu formiranje službi i preduzeća.
“U našem fokusu, je prije svega, formiranje službi i preduzeća koje će se baviti problemima i interesima građana. Ove stvari su u ovom trenutku prioritet, da ih postavimo na noge, kako bi naša Opština profunkcionisala u punom kapacitetu. Naravno, nećemo zanemariti ni mjesne zajednice, koje će biti spona između Opštine i građana, ali smo trenutno bazirani na ove vitalne i goruće stvari bez kojih Opština ne može početi sa radom. Ni Opštine koje godinama funkcionišu još nemaju osnovane i funkcionalne mjesne zajednice”, rekao je Asanović za Dan.
Odbornici u Skupštini opštine Zeta smatraju da bi trebalo formirati mjesne zajednice. Odbornik Demokrata Nikola Rajović, smatra da tu odluku što prije treba donijeti.
“Apsolutno da treba što prije formirati mjesne zajednice, ali da ne funkcionišu kao što su do sada funkcionisale, da idu na ruku vlasti, ili određenim političkim liderima, već samo mještanima to jeste građanima. Naravno da su MZ bitne, jer u budućem sa njihovim formiranjem, one će se isključivo baviti aktuelnim pitanjima mještana i njihovim problemima. Realizacija i rješavanje takvih problema i zahtjeva olakšava život mještanima, a i ujedno pospješuje rad kako opštine, tako i države. Stoga odluka o MZ treba da bude donešena u što skorijem roku, jer sa njihovim formiranjem mnogo više dobra se može uraditi za našu Zetu i Zećane”, smatra Rajović.
Istog mišljenja je i Nebojša Domazetović, odbornik DF-a.
“S obzirom na to da su mjesne zajednice dio jedinstvenog sistema lokalne samouprave i oblik neposrednog učešća građana u vršenju javnih poslova, smatram da je njihovo formiranje potrebno završiti što prije. Tako se stvaraju uslovi za što efikasnije vršenje poslova i zadovoljenje potreba lokalnog stanovništva. Mjesne zajednice, kao prvi nivo vlasti, su vrlo značajne za građane i očekujem da će se ta odluka donijeti i naći pred odbornicima u Skupštini opštine Zeta. Ja ću svakako iznijeti svoje mišljenje i svoj stav po ovom pitanju i smatram da neću biti usamljen, a rukovodstvo opštine će razmotriti ovu inicijativu i odlučiti o njoj”, kazao je Domazetović za Dan.
Mjesne zajednice birati na izborima
Centar za demokratsku tranziciju (CDT) smatra da se organi mjesnih zajednica moraju birati na demokratskim izborima, neposredno i tajno, u skladu sa međunarodnim standardima, odnosno Evropskom poveljom o lokalnoj samoupravi.
„Umjesto da budu ključni instrument za učešće u donošenju odluka i pokretač samoorganizovanja građana/ki, mjesne zajednice postale su partijski punktovi čiji je zadatak upravo suprotan – mjesto gušenja građanskih inicijativa i sredstvo za zaokruživanje aspolutne partijske kontrole na svim nivoima“, kazala je zamjenica programskog direktora CDT-a Milena Gvozdenović.
Ona je dodala da CDT ovom inicijativom želi da vrati participativnu demokratiju na najniži nivo organizovanja lokalnih zajednica, jer ta vrsta demokratije jeste nešto što je davno zaboravljeno u našoj politici.
Sadašnji modeli izbora prema riječima Gvozdenović ne predstavljaju ništa drugo do fingiranje demokratije što, kako je kazala, političke partije koriste za očuvanje svojih monopola, i guše građansku inicijativu.
„Ovo se odnosi, prije svega, na zbor građana kao način izbora, koji se oglašava na oglasnoj tabli mjesne zajednice, gdje izborni proces traje sedam dana i ni na jedan način ne omogućava stvarnu participaciju. Ovom zboru treba da prisustvuje određeni broj građana, ali nam nije jasno kako se utvrđuje da li ti građani zaista i pripadaju toj mjesnoj zajednici. Budući da je pitanje prebivališta i boravišta odavno otvoreno kao problem izbornog procesa, možete zamisliti kako izgledaju ovi izbori tj. zbor građana“, kazala je Gvozdenović.
O drugom modelu – sistemu imenovanja organa mjesnih zajednica na osnovu Odluke o mjesnim zajednicama Glavnog grada, dodaje da, takođe ne treba posebno trošiti riječi.
„Stvoren je sistem da Glavni grad i političke partije kontolišu većinu u Savjetu, kao izvršnom organu mjesne zajednice, pa nije ostavljen nikakav prostor za samoorganizovanje građana/ki“, kazala je zamjenica programskog direktora CDT-a.
Korišćenje ova dva modela, smatra Gvozednović, dovelo je do toga da su izostale ozbiljnije građanske inicijative, stvarna participacija građana/ki, a mjesne zajednice ne služe svojoj izvornoj svrsi.
„Zbog svega ovoga ne treba da čudi podatak da nakon četiri godine od usvajanja Zakona o lokalnoj samoupravi čak devet jedinica lokalne samouprave nije uskladilo svoje statute i opšte akte tj. nije donijelo nove odluke o mjesnim zajednicama. Ovim se šalje jasna poruka da njihovo funkcionisanje nema prioritet u vršenju lokalne vlasti. Postupanje po starim propisima je suprotno zakonu i Ustavu, a jedan takav primjer bilo je imenovanje Odbora povjerenika za mjesne zajednice u Glavnom gradu, koje je kao nezakonito i neustavno poništeno u sudskom procesu. Odluke Upravnog i Ustavnog suda, nakon kojih je Glavni grad izvršio usklađivanje akata sa novim zakonodavnim rješenjima, nijesu motivisale ostale opštine na zakonito postupanje“, kazala je Gvozdenović.
CDT smatra da je prošlo vrijeme da se interesi građana podrede politici i da svi zajedno krenemo u suprotan proces.
„Da bi taj proces pokrenuli, jedan od važnih preduslova su transparentni, demokatski i nefingirani izbori koji moraju građanima omogućiti stvarnu participaciju u donošenju odluka, a naročito na najnižim nivoima ogranizovanja građana. Nama trebaju inicijative odozdo, a političari su se svojski potrudili da ovim partitokratskim sistemom svaku inicijativu uguše u samom začetku“, zaključila je Gvozdenović.
Zeta
Asanović odgovorio Mujoviću: Zeta vam je na referendumu rekla jasno NE
Gospodine Mujoviću, znamo da ste nervozni nakon rezultata koji su stigli u nedelju veče, ali vam moramo poručiti da nismo mi krivi što ćete vi plaćati odštete iz ugovora koji je potpisao Ivan Vuković, žao nam je što ste samo vi odlučili da taj posao pokušate da privedete kraju, na silu, suprotno volji većine, saopštio je predsjednik opštine Zeta Mihailo Asanović a odgovarajući na navode gradonačelnik Podgorice Saše Mujovića.
„Vaši prethodnici su potpisivali ugovore bez amina građana, a vidimo da istim putem idete i vi, da ne poštujete demokratske metode, da ne želite da slušate glas onih na čijim talasima promjena ste, između ostalog, i vi došli na funkciju. Drago nam je da kao najmlađa opština vam pokazujemo šta znači biti slobodna i demokratski nastrojena lokalna samouprava koja će uvijek u ključnim i velikim pitanjima konsultovati svoje građane. Mi smo pokazali u nedelju veče najveći stepen poštovanja demokratskih principa i čast nam je što je u Zeti bio praznik demokratije. Razumijemo da za vas nije obavezujući ovaj referendum ali za nas i te kako jeste i volju građana ćemo braniti u svakom trenutku. Bitnije nam je da ih konsultujemo oko stvari koje život znače a ne oko 13. plate, uvećanja naknada i stvarima oko kojih mnogo ne talasate. Ali kad su u životi ljudi u Botunu u pitanju onda grajete iz petnih žila, dokazujući još gori odnos prema ljudima iz Zete koji to nisu zaslužili“, kazao je on.
On je postavio pitanje Mujoviću – Zašto niste, recimo, konsultovali građane Mojkovca oko planiranog rudnika, a ne sami da donosite odluke i da sad Crnu Goru čeka spor od 250 miliona kao i plaćanje advokatskih usluga od više miliona eura.
„Zbog vas su gospodine Mujoviću meni vezane ruke jer evo tri godine ne želite da nam prevedete ono što je naše, držite nas kao u getu i mislite da ćemo da vas molimo i da vam se klanjamo, od danas slobodno zaboravite na tako nešto. Jedan vrtić ne mogu da izgradim, jer zavisim od odluke vaših odbornika u Skupštini Glavnog grada, recite zbog javnosti da li je to normalno da se tako funkcioniše u 21. vijeku?! Vi imate podršku svih institucija u Crnoj Gori, ali vjerujte da ste na tvrd orah naletjeli. Zeta je patila 30 godina, bila ponižavana ali od sad stvari uzimamo u svoje ruke i ta vremena su prošlost. Uzalud ste pozivali ljude da ne izlaze na referendum, vršili opstrukcije, imali razne ,,ekologe” plaćene reklame, bilborde, ništa vam pomoglo nije da vam Zeta u nedelju kaže NE, da vam pokaže da ste vi na nivou statističke greške i poslednji vas put pozivamo da možete samo da proglasite sopstveni poraz i odustanete od ovog projekta na teritoriji druge opštine“, zaključuje se u saopštenju.
Događaji
Izložba fotografija umjetnice Maje Vuksanović otvorena u KIC-u Zeta
Pripremila: Ana Božović
U organizaciji Kulturno-informativnog centra Zeta, za ljubitelje savremene umjetnosti, sinoć je otvorena izložba fotografija pod nazivom “Povezanosti”, umjetnice Maje Vuksanović.
Akademski vajar Matija Radović, ispred KIC-a Zeta, je poželio dobrodošlicu umjetnici Maji Vuksanović i time proglasio izložbu otvorenom.
Maja Vuksanović se bavi konceptualnom umjetnošću i kombinovanim medijima, a suština i izraz njenog umjetničkog stvaralaštva su fotografije.
Vizuelno pripovijedanje njenih radova, pokazuje suptilne odnose između čovjeka i prostora, bilježenje emotivnih trenutaka okom objektiva, koji nose intimne, ali ujedno i univerzalne priče.
“Kroz fotografije i sama postajem dio svakodnevnice, običnih scena, spontane dinamike gradskog života i harmonije zajedništva, unutar kojih se reflektuje život i otkrivaju nevidljive veze koje povezuju ljude i prostor “
– Maja Vuksanović
Umjetnica Maja Vuksanović je učestvovala na brojnim kolektivnim izložbama, kako u Crnoj Gori, tako i u inostranstvu.
Samostalno je izlagala u Centru savremene umjetnosti Crne Gore – Perjaničkom domu u Podgorici, u Stockwerk galeriji u Gracu, u centru Caritasa Crne Gore u Baru, kao i u galeriji F64 u Podgorici. Pored toga, bila je učesnica mnogobrojnih manifestacija i festivala poput Bijenala fotografija u Novom Sadu, Bijenala mladih, Stajerskog foto-bijenala i Bijenala “Altes Kino Leibnitz” i mnogih drugih projekata posvećenih mladim umjetnicima.
Izložba “Povezanosti” je osmišljena kao dokumentarno-poetski spoj vizuelnih struktura, koje bilježe autentične trenutke iskustava umjetnice sa putovanja, najčešće scene uličnog života, portrete ili poglede, uz spontani pristup subjektu, gdje svaki detalj služi kao simbolička veza za oblikovanje iskustva i identiteta.
Zeta
Noković: Demokratska odluka građana na referendumu obavezuje
Na referendumu održanom u Zeti građani su rekli ono što institucije često ne žele da čuju – da odluke o njihovoj zemlji, zdravlju i budućnosti ne mogu biti donošene bez njih, saopštio je Branko Noković, predsjednik Opštinskog odbora SNP-a Zeta.
“Jasno i glasno građani su poručili da ne pristaju na izgradnju kolektora u Botunu. Ovo nije samo pitanje infrastrukture. Ovo je pitanje prava ljudi da žive u zdravoj sredini i da se njihov glas poštuje onda kada je izrečen u demokratskoj proceduri. Volja građana Zete nije prepreka razvoju – ona je granica koju nijedan projekat ne smije da pređe. Zato očekujemo da nadležni ovu odluku ne tumače, ne relativizuju i ne zaobilaze, već da je poštuju. Demokratska odluka građana obavezuje. Sve drugo bilo bi direktno ignorisanje volje naroda i odgovornosti prema budućim generacijama”, kazao je Noković.
-
Zeta3 дана ranijeKnežević: Braćo Zećani, srećna nam pobjeda!
-
Zeta20 сати ranijeAsanović odgovorio Mujoviću: Zeta vam je na referendumu rekla jasno NE
-
Zeta4 дана ranijePogledajte biračka mjesta za referendum u Zeti
-
Zeta3 дана ranijeAsanović: Referendum uspio, glasalo 63,5 odsto birača
-
Zeta2 дана ranijeBotunjani razgovarali sa Satlerom: Lokacija kolektora se mora menjati
-
Politika3 дана ranijeSatler: Spreman sam da razgovaram sa građanima Botuna
-
Zeta2 дана ranijeProtiv gradnje kolektora glasalo 98,5 odsto birača
-
Zeta3 дана ranijeDa bi referendum uspio potrebno da izađe više od 50 odsto upisanih birača

