Opština Zeta još nije pokrenula proceduru za formiranje mjesnih zajednica, koje su prvi nivo vlasti. One bi trebale da postoje iz više razloga, između ostalog, zbog principa decentralizacije, efikasne uprave bliske građanima, zarad demokratskog konstituisanja organa vlasti koji donose odluke u korist lokalnog stanovništva, tu je i pravo građana da učestvuju u obavljanju javnih poslova te lakša komunikacija građana sa nadležnim službama.
Kako sada stvari stoje reklo bi se da formiranje ovih tijela nije prioritet novog rukovodstva. Gradonačelnik Zete Mihailo Asanović, kaže da je u njihovom fokusu formiranje službi i preduzeća.
“U našem fokusu, je prije svega, formiranje službi i preduzeća koje će se baviti problemima i interesima građana. Ove stvari su u ovom trenutku prioritet, da ih postavimo na noge, kako bi naša Opština profunkcionisala u punom kapacitetu. Naravno, nećemo zanemariti ni mjesne zajednice, koje će biti spona između Opštine i građana, ali smo trenutno bazirani na ove vitalne i goruće stvari bez kojih Opština ne može početi sa radom. Ni Opštine koje godinama funkcionišu još nemaju osnovane i funkcionalne mjesne zajednice”, rekao je Asanović za Dan.
Odbornici u Skupštini opštine Zeta smatraju da bi trebalo formirati mjesne zajednice. Odbornik Demokrata Nikola Rajović, smatra da tu odluku što prije treba donijeti.
“Apsolutno da treba što prije formirati mjesne zajednice, ali da ne funkcionišu kao što su do sada funkcionisale, da idu na ruku vlasti, ili određenim političkim liderima, već samo mještanima to jeste građanima. Naravno da su MZ bitne, jer u budućem sa njihovim formiranjem, one će se isključivo baviti aktuelnim pitanjima mještana i njihovim problemima. Realizacija i rješavanje takvih problema i zahtjeva olakšava život mještanima, a i ujedno pospješuje rad kako opštine, tako i države. Stoga odluka o MZ treba da bude donešena u što skorijem roku, jer sa njihovim formiranjem mnogo više dobra se može uraditi za našu Zetu i Zećane”, smatra Rajović.
Istog mišljenja je i Nebojša Domazetović, odbornik DF-a.
“S obzirom na to da su mjesne zajednice dio jedinstvenog sistema lokalne samouprave i oblik neposrednog učešća građana u vršenju javnih poslova, smatram da je njihovo formiranje potrebno završiti što prije. Tako se stvaraju uslovi za što efikasnije vršenje poslova i zadovoljenje potreba lokalnog stanovništva. Mjesne zajednice, kao prvi nivo vlasti, su vrlo značajne za građane i očekujem da će se ta odluka donijeti i naći pred odbornicima u Skupštini opštine Zeta. Ja ću svakako iznijeti svoje mišljenje i svoj stav po ovom pitanju i smatram da neću biti usamljen, a rukovodstvo opštine će razmotriti ovu inicijativu i odlučiti o njoj”, kazao je Domazetović za Dan.
Mjesne zajednice birati na izborima
Centar za demokratsku tranziciju (CDT) smatra da se organi mjesnih zajednica moraju birati na demokratskim izborima, neposredno i tajno, u skladu sa međunarodnim standardima, odnosno Evropskom poveljom o lokalnoj samoupravi.
„Umjesto da budu ključni instrument za učešće u donošenju odluka i pokretač samoorganizovanja građana/ki, mjesne zajednice postale su partijski punktovi čiji je zadatak upravo suprotan – mjesto gušenja građanskih inicijativa i sredstvo za zaokruživanje aspolutne partijske kontrole na svim nivoima“, kazala je zamjenica programskog direktora CDT-a Milena Gvozdenović.
Ona je dodala da CDT ovom inicijativom želi da vrati participativnu demokratiju na najniži nivo organizovanja lokalnih zajednica, jer ta vrsta demokratije jeste nešto što je davno zaboravljeno u našoj politici.
Sadašnji modeli izbora prema riječima Gvozdenović ne predstavljaju ništa drugo do fingiranje demokratije što, kako je kazala, političke partije koriste za očuvanje svojih monopola, i guše građansku inicijativu.
„Ovo se odnosi, prije svega, na zbor građana kao način izbora, koji se oglašava na oglasnoj tabli mjesne zajednice, gdje izborni proces traje sedam dana i ni na jedan način ne omogućava stvarnu participaciju. Ovom zboru treba da prisustvuje određeni broj građana, ali nam nije jasno kako se utvrđuje da li ti građani zaista i pripadaju toj mjesnoj zajednici. Budući da je pitanje prebivališta i boravišta odavno otvoreno kao problem izbornog procesa, možete zamisliti kako izgledaju ovi izbori tj. zbor građana“, kazala je Gvozdenović.
O drugom modelu – sistemu imenovanja organa mjesnih zajednica na osnovu Odluke o mjesnim zajednicama Glavnog grada, dodaje da, takođe ne treba posebno trošiti riječi.
„Stvoren je sistem da Glavni grad i političke partije kontolišu većinu u Savjetu, kao izvršnom organu mjesne zajednice, pa nije ostavljen nikakav prostor za samoorganizovanje građana/ki“, kazala je zamjenica programskog direktora CDT-a.
Korišćenje ova dva modela, smatra Gvozednović, dovelo je do toga da su izostale ozbiljnije građanske inicijative, stvarna participacija građana/ki, a mjesne zajednice ne služe svojoj izvornoj svrsi.
„Zbog svega ovoga ne treba da čudi podatak da nakon četiri godine od usvajanja Zakona o lokalnoj samoupravi čak devet jedinica lokalne samouprave nije uskladilo svoje statute i opšte akte tj. nije donijelo nove odluke o mjesnim zajednicama. Ovim se šalje jasna poruka da njihovo funkcionisanje nema prioritet u vršenju lokalne vlasti. Postupanje po starim propisima je suprotno zakonu i Ustavu, a jedan takav primjer bilo je imenovanje Odbora povjerenika za mjesne zajednice u Glavnom gradu, koje je kao nezakonito i neustavno poništeno u sudskom procesu. Odluke Upravnog i Ustavnog suda, nakon kojih je Glavni grad izvršio usklađivanje akata sa novim zakonodavnim rješenjima, nijesu motivisale ostale opštine na zakonito postupanje“, kazala je Gvozdenović.
CDT smatra da je prošlo vrijeme da se interesi građana podrede politici i da svi zajedno krenemo u suprotan proces.
„Da bi taj proces pokrenuli, jedan od važnih preduslova su transparentni, demokatski i nefingirani izbori koji moraju građanima omogućiti stvarnu participaciju u donošenju odluka, a naročito na najnižim nivoima ogranizovanja građana. Nama trebaju inicijative odozdo, a političari su se svojski potrudili da ovim partitokratskim sistemom svaku inicijativu uguše u samom začetku“, zaključila je Gvozdenović.