Politika
Mandić dobio više priloga od Đukanovića
Kandidati na predsjedničkim izborima prijavili su Agenciji za sprečavanje korupcije (ASK) novčane i nenovčane priloge u kampanji od ukupno 79.761 euro.
Priloge je prijavilo pet, od sedam kandidata koji su učestvovali u prvom krugu predsjedničkih izbora 19. marta.
Najveći iznos dobio je, kako se navodi na sajtu Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) jedan od lidera Demokratskog fronta Andrija Mandić i to 35.000 eura.
Njemu je početkom marta Srpska kuća donirala 20.000 eura a prethodno mu je Nova srpska demokratija donirala 5.000 eura, dok je Demokratska narodna partija (DNP), koja s tom strankom i Pokretom za promjene (PzP) čini Demokratski front (DF), dala je 10.000.
U prvom krugu predsjedničkih izbora, pored Mandića, učestvovalo je još šest kandidata – aktuelni predsjednik Crne Gore i Demokratske partije socijalista (DPS) Milo Đukanović, zamjenik predsjednika Pokreta Evropa sad (PES) Jakov Milatović, lider Demokrata Aleksa Bečić, poslanica Socijaldemokratske partije (SDP) Draginja Vuksanović Stanković, predsjednik Ujedinjene Crne Gore Goran Danilović i nezavisni kandidat Jovan Radulović.
Prema privremenim rezultatima Državne izborne komisije (DIK), Đukanović je osvojio je 35,37 odsto glasova, Milatović 28,92, Mandić 19,32 odsto, Bečić 11,1 odsto, Vuksanović Stanković 3,15, Danilović 1,38 i Radulović 0,76 odsto.
S obzirom na to da niko od kandidata nije osvojio potrebnu većinu, 2. aprila će biti održan drugi krug u kojem će se naći dva kandidata sa najviše osvojenih glasova u prvom krugu – Đukanović i Milatović.
Prema podacima sa sajta ASK-a, Đukanović je prijavio priloge od ukupno 14.300 eura.
Od toga mu je DPS početkom marta uplatio ukupno 13.300, a hiljadu eura 9. marta građanin Dragan Žarković.
Jakov Milatović je prijavio 9.261 euro novčanih i nenovčanih priloga.
Najviše je dobio od Miloša Vulanovića, 2.000 eura, zatim od Borislava Đurišića 1.001 euro. Po hiljadu eura uplatili su mu Danilo Radović i podgoričko preduzeće za proizvodnju zaštitne radne odjeće i obuće “Centroslavija” (vlasnik Žarko Tomašević). Vitomir Dragaš uplatio mu je 700 eura, a po 500 eura Hari Mulić, Miloš Pižurica i Slaven Perović.
Slavko Vukanović je Milatoviću uplatio 200 eura, a po 100 eura Dušan Pavićević, Ivana Nenezić, Olivera Andrijašević i Radonja Zeković.
Dražen Dožić mu je uplatio 50 eura, kao i Jovana Otašević, a po 20 eura Vladimir Leovac, Radmila Savić i Milenko Savić.
Nenovčani prilog, odnosno proizvode u vrijednosti od 500 eura, dao je Milan Zečević, a barsko preduzeće “Padrinomont”, u vlasništvu Radomira Novakovića Cakana, u vrijednosti od 300 eura.
Aleksa Bečić prijavio je priloge od 1.200 eura. Od toga su mu Dragan Tufegdžić i Ilija Pješčić uplatili po 300 eura, dok je po 250 eura dobio od Miroslava Doderovića i Nikole Radojevića, a 100 eura od Dejana Kandića.
Draginja Vuksanović Stanković je od svoje partije prijavila 20.000 eura priloga. Ona je nakon prvog kruga predsjedničkih izbora podnijela ostavku na poslaničku i sve funkcije u partiji.
Danilović i Radulović nijesu imali prijavljenih priloga.
Prema Zakonu o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, za predsjedničke izbore obezbjeđuje se 0,07 odsto iz budžeta. To znači da je iz ovogodišnjeg budžeta države izdvojeno 884,5 hiljada eura, od čega 20 odsto (176,9 hiljada) dobija svih sedam kandidata, odnosno po 25 hiljada eura.
Ostatak od 80 odsto dijeli se tako da 40 odsto ide onima koji su osvojili preko tri odsto glasova, a 40 odsto obojici kandidata (u drugom krugu) proporcionalno procentu osvojenih glasova.
Visina sredstava iz privatnih izvora koja kandidat prikupi ne može preći 20 odsto koje je dobio iz budžeta.
Ukupna vrijednost priloga fizičkog lica, odnosno preduzetnika za finansiranje izborne kampanje ne može preći 5.000 eura, a privrednog društva 20.000 eura.
Izvor: VIjesti
Politika
Radunović: Najbolje je obeštetiti mještane Botuna
Ministar urbanizma, prostornog planiranja i državne imovine Slaven Radunović kazao je da je za kolektor u Botunu dokumentacija skupljena i nakon manjih propusta koji su vraćeni na ispravku, neće postojati nijedan jedini razlog sa zakonske strane da se ne izda građevinska dozvola.
“Problem koji imaju građani u Botunu je sa zagađenjem od strane tadašnjeg Kombinata alumiinijuma (bazen crvenog mulja). Tamo su užasni uslovi za život. Voda zatrovana a ovo je bio još jedan dodatak sa ovim incidentima koji su se dešavali sa prelivanjem iz Podgorice iz kolektora ovog starog, koji je bio predviđen za pedesetak hiljada ljudi, tako da je sve to dodatno otežalo situaciju”, kazao je Radunović za Televiziju Crne Gore.
Ističe da građani iz Botuna iz Zete treba da znaju da kolektor neće riješiti problem crvenog mulja ali riješiće problem koji imaju sa zagađenjem Morače u njihovom selu i sa podzemnim vodama koje su, kako kaže, zbog toga potpuno neuopotrebljive.
Smatra da grad Podgorica treba da im ponudi izlaz iz te situacije, a jedini spas je, kako kaže, da se maknu iz tog područja koji je tako zagađen.
“U tom dijelu im je bolje da se uradi taj kolektor. I njima, a ne samo građanima Podgorice. Smatram da je mnogo ozbiljnije pitanje bazena crvenog mulja koji mora da se riješi. Skoro sam razgovarao sa jednim investitorom, ali to je sad privatno zemljište i mora država da se uključi da vidi sa vlasnikom. Više država ne može sama da pregovara sa investitorom već to mora da radi i privatna firma. Smatram da je najbolje da grad Podgorica nađe načina da obešteti te ljude i da oni koji sebe smatraju najugroženijima, jer stručnjaci smatraju da neće biti ugroženi kolektorom, da im omoguće da dobiju neku zamjenu ili gotovinom da im se isplati. I da se ljudi presele negdje drugo da ne žive u tom zagađenju”, istakao je Radunović.
Politika
Kaluđerović: Napad Darka Šukovića na ambasadorku SAD izraz političke nekulture
Potpredsjednica Socijalističke narodne partije (SNP) i poslanica u Skupštini Crne Gore Slađana Kaluđerović oštro je reagovala na izjave urednika portala Antena M, Darka Šukovića, koji je uputio niz uvredljivih komentara na račun ambasadora zemalja Kvinte i Evropske unije, a posebno na adresu ambasadorke Sjedinjenih Američkih Država, Džudi Rajzing Rajnke.
“Najoštrije osuđujem primitivne, uvredljive i nedostojne komentare koje je urednik portala Antena M Darko Šuković uputio ambasadorima zemalja Kvinte i Evropske unije, a posebno ambasadorki Sjedinjenih Američkih Država, Džudi Rajzing Rajnke”, navela je Kaluđerović u saopštenju za javnost.
Kaluđerović je kazala da je “nazivati ambasadorku SAD ‘sramotom za svoju zemlju’, a za njeno držanje reći da je ‘sramota i za nju lično’, izraz duboke političke nekulture, ali i direktan napad na jednu od najvažnijih saveznica Crne Gore”.
“Uvrede, mizogini ton, osporavanje rada, ugleda i stava ambasadorke Rajzing Rajnke, ne pripada vrijednostima slobode govora, niti korespondira sa domaćinskim manirima jedne države”, istakla je ona.
Potpredsjednica SNP-a je podsjetila na doprinos koji je, kako kaže, ambasadorka SAD dala razvoju odnosa između dvije zemlje:
“Ambasadorka Rajzing Rajnke dala je nesebičan doprinos razvoju crnogorsko-američkih odnosa, i pokazala zavidnu energiju u svom angažmanu podrške crnogorskom društvu na više nivoa. Da li je ovo ‘hvala’ za mnogobrojne projekte, donacije i razne oblike pomoći i podrške koje su Sjedinjene Američke Države pružile Crnoj Gori poslednjih decenija, a posebno u mandatu aktuelne ambasadorke?”, upitala je Kaluđerović.
Kako je navela, posebno je “zanimljivo” što isti novinar koji vrijeđa ambasadore, istovremeno “poziva ambasadore da se oglase zbog rada Specijalnog državnog tužilaštva (SDT)”.
“Zanimljivo je kako ovaj urednik paralelno sa sipanjem uvreda, poziva ambasadore da se oglase zbog rada Specijalnog državnog tužilaštva, koje sprovodi zakone i procesuira lica iz političko-kriminalnih struktura. Takođe, on problematizuje to što institucije u Crnoj Gori (konačno) rade svoj posao. Sporno mu je, valjda, što o njihovom radu ne odlučuju neovlašćena lica kao za vrijeme DPS režima, o čemu ovih dana čitamo u prepiskama skandaloznog sadržaja”, poručila je ona.
Kaluđerović je ocijenila da “nema patriotizma u tome da se pljuje po ambasadorima dok se brane oni koji su državu pljačkali”.
“Ne dolazi prijetnja državi Crnoj Gori od njenih saveznika koji joj pružaju kontinuiranu podršku na putu evropskih integracija, nego od lažnih patriota i njihove medijske posluge”, istakla je poslanica SNP-a.
Na kraju, Kaluđerović je poručila da ambasadori “zaslužuju poštovanje – kao ljudi, kao diplomate i kao predstavnici zemalja koje su godinama uz Crnu Goru”.
“A oni koji misle da će ih uvredama ućutkati – ne brane državu, nego sopstvene interese. I u tome neće uspjeti”, zaključila je potpredsjednica SNP-a.
Politika
“Veterani Rusije” traže da ruski turisti ne putuju u Crnu Goru i Tursku
Sa takvom inicijativom istupio je predsjednik pokreta “Veterani Rusije” Ildar Rezijapov, u razgovoru za internet portal “Abzac”.
Prema njegovim riječima, riječ je prvenstveno o državama kao što su Francuska i Njemačka, koje pokazuju izrazito neprijateljski stav prema Rusiji. On je objasnio da bi ovakva mjera pomogla da se smanji odliv finansijskih sredstava ruskih građana u inostranstvo, da se oni zaštite od mogućih vanrednih situacija i da se spriječi da novac ruskih turista posredno bude usmjeren na podršku Kijevu.
Inicijativa se ne bi odnosila na građane koji putuju u inostranstvo radi liječenja ili posjete bliskim rođacima.
Rezijapov je istakao da ukupni vojni izdaci NATO-a čine 67 odsto svjetskih, što, po njegovom mišljenju, pokazuje agresivne namjere i stvara rizike za ruske putnike, uključujući mogućnost hapšenja ili vrbovanja.
Predstavnici pomenutog pokreta takođe smatraju da bi ovakva ograničenja podstakla razvoj domaćeg turizma. Oni ukazuju na potrebu za regulisanjem cijena, poboljšanje kvaliteta ljetovališta i stvaranje boljih uslova za porodični odmor u Rusiji. Kako su predložili, ograničenja bi bila ukinuta nakon završetka “specijalne vojne operacije”.
Eventualno prihvatanje ove ideje u Rusiji najvjerovatnije bi uzrokovalo novi pad posjete turista s tog tržišta Crnoj Gori. Inače, to tržište je u posljednjih petnaest godina bilo jedno od najstabilnijih i najvrednijih za crnogorski turizam. Nakon ukidanja viza 2008. godine, broj dolazaka ruskih turista rastao je iz godine u godinu, a Crna Gora je u pojedinim sezonama bila među tri najtraženije destinacije među građanima Ruske Federacije, uz Tursku i Grčku.
Prema podacima Nacionalne turističke organizacije Crne Gore, ruski turisti su u periodu između 2014. i 2019. godine činili od 10 do 20 odsto ukupnih stranih dolazaka, zavisno od sezone. Njihovo učešće u ukupnim prihodima od turizma bilo je još veće, jer su, po podacima lokalnih ugostitelja i tadašnjim procjenama, prednjačili u vanpansionskoj potrošnji u restoranima, trgovinama, na izletima i u zakupima nekretnina.
Istraživanja sprovedena prije pandemije pokazuju da je prosječan ruski turista trošio 20 do 30 odsto više od prosjeka stranih posjetilaca, te da je u Crnoj Gori prosječno boravio od 10 do 12 dana, najčešće u individualnom smještaju ili apartmanima. Njihova potrošnja, osim direktnih prihoda, znatno je doprinosila i lokalnim budžetima kroz poreze, komunalne takse i promet u malim biznisima.
Ruski gosti su tradicionalno pokazivali visok stepen lojalnosti crnogorskim destinacijama; mnogi od njih su iz godine u godinu ljetovali na istim mjestima, posebno u Budvi, Petrovcu, Herceg Novom i Baru. Njihov dolazak nije zavisio od masovnih aranžmana već od direktnih letova i porodičnih veza, što ih je činilo otpornijima na promjene u turističkim trendovima.
-
Politika4 дана ranijeRadunović: Najbolje je obeštetiti mještane Botuna
-
Zeta2 дана ranijePolitičkim partijama u Zeti 45 hiljada eura iz budžeta
-
Hronika2 сата ranijePolicija u Botunu spriječila nezakonitu eksploataciju šljunka
-
Zeta4 дана ranijeMihaela Lazović osvojila dvije nagrade na međunarodnom festivalu u Tutinu
-
Hronika2 дана ranijeŽena skočila sa Vukovačkog mosta, preživjela i prevezena u KCCG
-
Događaji3 дана ranijeFestival „Zetsko kolo“ u KIC-u „Zeta“ – praznik folklora i tradicije
-
Zeta2 дана ranijeAsanović: Građani na referendumu poslaće poruku Radunoviću
-
Zeta2 дана ranijeOpština Zeta planira budžet od 13 miliona eura za narednu godinu


